Domac o energetskoj tranziciji: Najozbiljnije investitore češće ćemo sresti u Albaniji ili Makedoniji

Fosilna goriva i energenti postaju prošlost, ali stječe se dojam da Hrvatska ne hvata korak za globalnim trendovima i energetskim procesima. Dr. sc. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske rekao je u Studiju 4 kako mi donekle zaostajemo u provedbi strategije energetske tranzicije.

- Donekle zaostajemo, ne zato što bi to bilo skuplje ili nemoguće za Hrvatsku, nego jer nismo hvatali korak kada je bilo vrijeme učiti o tome i dizati kapacitete u javnim tvrtkama, u državnoj upravi koji to moraju servisirati. Siguran sam da ćemo uhvatiti korak. Ali po potencijalu bi bilo čudo i strašno da ne iskoristimo tu priliku. 

Domaće tvrtke već sada se inovativno bave gradnjom postrojenja za vodik. Je li to folklor ili je to ozbiljan program ulaganja u alternativne izvore energije?

Ne bi to kaže, nazvao folklorom. To još nije dovoljan program u smislu da dovoljno velika infrastruktura iza toga stoji, objašnjava Domac.

- Mi moramo doći do toga da najveći ulagači u infrastrukturu budu tvrtke poput HEP-a, JANAF-a, Gradske plinare u Zagrebu. To je onda prava energetska tranzicija i tek onda možemo reći da se energetska tranzicija dogodila. 

Privatne tvrtke imaju dozvole za vjetroparkove, ali rade već godinama s trećinom kapaciteta. Zašto nemamo puni volumen korištenja svih mogućnosti, Domac odgovara kako imamo situaciju neriješene prostorno-planske dokumentacije, okolišnih dozvola i zahtjeva, a često su kontradiktorni zahtjevi i procedure koje su nejasne i investitori se zapravo koče.

- Mi imamo otprilike 4 milijarde kuna projekata koji se trenutno ne razvijaju. Govorimo o velikim vjetroelektranama i o velikim sunčanim elektranama. Imali smo projekte koji nisu bili dovoljno dobri, a ušli su u sustav, to je predmet i Uskočkih istraga. Nisu bili dovoljno dobri tehnički. Imamo situaciju da gubimo povjerenje investitora, nama najčešće i ne dolaze oni najozbiljniji investitori i čudno je za gledati da ćemo one najozbiljnije investitore ćemo jednako često ili češće sresti u Albaniji ili Makedoniji i u nekim drugim država iz regije, što ne bi nikad očekivali, nego u Hrvatskoj, navodi. Upravo zbog toga što je naša priča opterećena tim nelogičnostima, da nemamo definirane zakonske propise ili da imamo zakon, a nemamo podzakonske akte, mi znano godinama ne imati podzakonske akte i ozbiljni investitori su često blokirani, rekao je.

Što bi bilo kada bi 10 posto odlučilo voziti se električnim automobilima i imamo li uopće infrastrukturu da u ovom trenutku podržimo takav zaokret?

Sigurno se to ne može dogoditi preko noći, jer moramo graditi infrastrukturu i to se zapravo radi, kaže Domac.

- Vrlo ozbiljni novci iz modernizacijskog fonda su odobreni za to. Primatelji su hrvatski operater prijenosnog sustava i operater distribucijskog sustava. Ta infrastruktura se gradi i mislim da će biti spremna. To je i prilika, takve investicije onda poboljšavaju i investicijski rejting. Sve te prilike su jedinstvena šansa za Hrvatsku, jer te europske novce treba utrošiti na takav pametan način da se reformiramo na bolje, a ne ih samo potrošiti.

Porast cijene struje

Industrija uzima električnu energiju iz mreže i ne vidi od kuda ona dolazi. U prvom redu porast cijene je porast potražnje. Ta nekakva zamrla industrija i gospodarska aktivnost za vrijeme COVID-a, sada se naglo budi, ističe. 

Francuska najavljuje da će revitalizirati nuklearne elektrane, a Australija je odbila zatvoriti rudnike ugljena

Francuska kaže, ima razvijenu nukelarnu industriju i sada vidi priliku da prodaje znanje, robu, usluge i ostvari benefit, to je vrlo legitiman stav jedne države. Oni prodaju svoju robu, ne ugrožavajući klimu. Priča s ugljenom je tvrdi, puno gora. 

Hoće li Hrvatska upasti u škare plaćanja skupih energenata?

Hrvatska industrija i hrvatski građani se kaže, jedino korištenjem obnovljivih izvora se mogu spasiti tih škara. 

- Oni su već sad u situaciji da cijene energije na tržištu su višestruko veće i to je cjenovni udar. 

Zadatak države je, dodaje, da vuče poteze koji čuvaju građane, volio bih da država malo više čuva i gospodarstvo. 

- Mi često vodimo brigu samo oko cijene energije za kućanstva, ne vodimo brigu o cijeni energije za gospodarstvo i možemo nam se dogoditi da ga na putu tranzicije izgubimo, to je fatalno onda. 

Na pitanje koliko smo blizu toga, kaže kako se nada da se to neće dogoditi.