11:39 / 15.11.2021.

Autor: HRT/Studio 4/B.V.

Domac o energetskoj tranziciji: Najozbiljnije investitore češće ćemo sresti u Albaniji ili Makedoniji

"Zaostajemo u provedbi strategije energetske tranzicije"

"Zaostajemo u provedbi strategije energetske tranzicije"

Foto: Dusko Jaramaz / Pixsell/HRT

Fosilna goriva i energenti postaju prošlost, ali stječe se dojam da Hrvatska ne hvata korak za globalnim trendovima i energetskim procesima. Dr. sc. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske rekao je u Studiju 4 kako mi donekle zaostajemo u provedbi strategije energetske tranzicije.

- Donekle zaostajemo, ne zato što bi to bilo skuplje ili nemoguće za Hrvatsku, nego jer nismo hvatali korak kada je bilo vrijeme učiti o tome i dizati kapacitete u javnim tvrtkama, u državnoj upravi koji to moraju servisirati. Siguran sam da ćemo uhvatiti korak. Ali po potencijalu bi bilo čudo i strašno da ne iskoristimo tu priliku. 

Domaće tvrtke već sada se inovativno bave gradnjom postrojenja za vodik. Je li to folklor ili je to ozbiljan program ulaganja u alternativne izvore energije?

Ne bi to kaže, nazvao folklorom. To još nije dovoljan program u smislu da dovoljno velika infrastruktura iza toga stoji, objašnjava Domac.

- Mi moramo doći do toga da najveći ulagači u infrastrukturu budu tvrtke poput HEP-a, JANAF-a, Gradske plinare u Zagrebu. To je onda prava energetska tranzicija i tek onda možemo reći da se energetska tranzicija dogodila. 

Privatne tvrtke imaju dozvole za vjetroparkove, ali rade već godinama s trećinom kapaciteta. Zašto nemamo puni volumen korištenja svih mogućnosti, Domac odgovara kako imamo situaciju neriješene prostorno-planske dokumentacije, okolišnih dozvola i zahtjeva, a često su kontradiktorni zahtjevi i procedure koje su nejasne i investitori se zapravo koče.

- Mi imamo otprilike 4 milijarde kuna projekata koji se trenutno ne razvijaju. Govorimo o velikim vjetroelektranama i o velikim sunčanim elektranama. Imali smo projekte koji nisu bili dovoljno dobri, a ušli su u sustav, to je predmet i Uskočkih istraga. Nisu bili dovoljno dobri tehnički. Imamo situaciju da gubimo povjerenje investitora, nama najčešće i ne dolaze oni najozbiljniji investitori i čudno je za gledati da ćemo one najozbiljnije investitore ćemo jednako često ili češće sresti u Albaniji ili Makedoniji i u nekim drugim država iz regije, što ne bi nikad očekivali, nego u Hrvatskoj, navodi. Upravo zbog toga što je naša priča opterećena tim nelogičnostima, da nemamo definirane zakonske propise ili da imamo zakon, a nemamo podzakonske akte, mi znano godinama ne imati podzakonske akte i ozbiljni investitori su često blokirani, rekao je.

Dr. sc. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske

Dr. sc. Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske

Foto: HRT / Studio 4

Što bi bilo kada bi 10 posto odlučilo voziti se električnim automobilima i imamo li uopće infrastrukturu da u ovom trenutku podržimo takav zaokret?

Sigurno se to ne može dogoditi preko noći, jer moramo graditi infrastrukturu i to se zapravo radi, kaže Domac.


- Vrlo ozbiljni novci iz modernizacijskog fonda su odobreni za to. Primatelji su hrvatski operater prijenosnog sustava i operater distribucijskog sustava. Ta infrastruktura se gradi i mislim da će biti spremna. To je i prilika, takve investicije onda poboljšavaju i investicijski rejting. Sve te prilike su jedinstvena šansa za Hrvatsku, jer te europske novce treba utrošiti na takav pametan način da se reformiramo na bolje, a ne ih samo potrošiti.

Porast cijene struje

Industrija uzima električnu energiju iz mreže i ne vidi od kuda ona dolazi. U prvom redu porast cijene je porast potražnje. Ta nekakva zamrla industrija i gospodarska aktivnost za vrijeme COVID-a, sada se naglo budi, ističe. 

Francuska najavljuje da će revitalizirati nuklearne elektrane, a Australija je odbila zatvoriti rudnike ugljena

Francuska kaže, ima razvijenu nukelarnu industriju i sada vidi priliku da prodaje znanje, robu, usluge i ostvari benefit, to je vrlo legitiman stav jedne države. Oni prodaju svoju robu, ne ugrožavajući klimu. Priča s ugljenom je tvrdi, puno gora. 

Hoće li Hrvatska upasti u škare plaćanja skupih energenata?

Hrvatska industrija i hrvatski građani se kaže, jedino korištenjem obnovljivih izvora se mogu spasiti tih škara. 

- Oni su već sad u situaciji da cijene energije na tržištu su višestruko veće i to je cjenovni udar. 

Zadatak države je, dodaje, da vuče poteze koji čuvaju građane, volio bih da država malo više čuva i gospodarstvo. 

- Mi često vodimo brigu samo oko cijene energije za kućanstva, ne vodimo brigu o cijeni energije za gospodarstvo i možemo nam se dogoditi da ga na putu tranzicije izgubimo, to je fatalno onda. 

Na pitanje koliko smo blizu toga, kaže kako se nada da se to neće dogoditi. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!