Hrvatska proizvodi sve manje hrane. Uzrok tomu djelomično su i zakonski propisi Europske unije kojima se poljoprivrednici teško prilagođavaju. Zato znanstvenici sa Zadarskog sveučilišta istražuju kako se uklopiti u te propise tako da se pesticidi i slični preparati u poljoprivredi upotrebljavaju što manje.
Baštica u zadarskim Ravnim kotarima nekada je hranila pola Dalmacije i šire. Danas ondje proizvode samo oni koji su uspjeli opstati na tržištu. Poljoprivredno dobro s više velikih nasada ima i Zadarsko sveučilište. Osim što se ondje proizvodi hrana, ti su nasadi poligon za različita istraživanja i pokuse.
- Cabernet, sorta koja je dosta zastupljena na zadarskom području, osjetljiva je na plamenjaču. Mi ćemo kroz provedbu ovoga projekta koristiti zeolite umjesto bakra kako bi smanjili pojavnost plamenjače, naglašava Magdalena Baričević, doktorandica i tehnička suradnica na projektu LIFE Micro fighter.
Dio je to velikog europskog projekta u kojem je još šest partnera, iz Španjolske i Italije. Sva svoja znanja koja steknu na ovakvim projektima, profesori iznose lokalnim proizvođačima hrane. Hrvatski proizvođači često odustaju od poljoprivrede jer je teško pratiti suvremeni način i zahtjevnu regulativu koja nalaže smanjenje upotrebe pesticida.
- Pokušavamo primijeniti sredstva koja su ekološki prihvatljivija. Naime, današnja Europska unija kroz svoje mjere i kroz politike dosta sredstava ulaže u istraživanje novih pripravaka koji su okolišu prihvatljiviji, govori Tomislav Kos, izvanredni profesor Sveučilišta u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu.
Ekološka rješenja zaštite prihvatljiva su za okoliš budućnosti. Problem je i to što potrošači u Hrvatskoj vrlo malo znaju što se događa s hranom na putu do njih.
- Ja bi više rekao da je u Hrvatskoj problem to što je način prelaska hrane od polja do stola pod relativno niskim razinama kontrole ili nadzora. Imate recimo dosta kvalitetne sustave nadzora hrane u nekakvim supermarketima, dok imate slabije nadzore kontrole na nekakvim tržnicama, ističe.
No u konačnici, ističe profesor Kos, pesticidi su štetni za okoliš, ali su tijekom konzumacije u hrani manje štetni nego što se o tome govori u medijima. Štetniji utjecaj na zdravlje imaju loše životne navike.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!