Jokić: Mladi ne znaju dovoljno o EU jer vlast na članstvo gleda isključivo kroz novac

Sutra ćemo obilježiti 10. godišnjicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Što nam je donijelo 10 godina članstva, jesmo li ih iskoristili, koliko smo napredovali, što je Europska unija donijela mladima i jesmo li mogli bolje i više - to su teme o kojima se razgovaralo u emisiji "U mreži prvog". Gosti su bili Senada Šelo Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose, konzultantica za europske fondove Ariana Vela i ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić. 

- Promjena je stalna, tako da i da smo ušli ili da nismo ušli u EU, mi bismo bili drugačiji u periodu 10 godina. Imamo više načina sagledavanja tog našeg članstva, možemo gledati kroz institucionalnu integraciju. Dakle, mi smo ne samo postali članica, nego smo ostvarili druga dva cilja, postali smo dijelom šeengenske zone i eurozone. Ono što nam svakako preostaje kao sljedeći zadatak, ja bih rekla aktivno sudjelovanje, jer biti članom Europske unije kao bilo koje druge organizacije nije samo pasivno bivanje, nego aktivno sudjelovanje, poručila je Senada Šelo Šabić.

Povlačenje novca iz EU fondova

Pitanje povlačenja novca iz EU fondova jedno je od ključnih pitanja koje se postavlja ovih 10 godina. Puno se kritizirala sporost i nesposobnost u povlačenju tog novca. Sada se, kažu, to ubrzalo. 

- Te brojke uključuju različite izvore financiranja koji još uvijek nisu došli do kraja svog razdoblja korištenja. Neka okvirna bilanca bi bila ta da smo mi do sada uplatili otprilike 5 milijardi eura u proračun Europske unije, a da smo zapravo ukupno u plusu nekakvih 10 milijardi eura, odnosno 8 ako izuzmemo Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Kada pričamo o tome kako mi koristimo fondove, onda to promatramo kroz dva broja koja se najčešće spominju u medijima, a to je zapravo postotak ugovorenosti i koliko smo od tih ugovora, odnosno od tih sredstava koje su nam alocirana, potrošili. Tu jesmo napravili značajan iskorak kada uspoređujemo onaj trenutak kada smo ušli u EU, to je ta druga, odnosno zadnja polovica 2013. godine, pa sad ako to usporedimo sa financijskom perspektivom 2014-2020. mi smo se sa stopom ugovorenosti znatno povećali. Sad smo na razini EU 27 treći što je u principu dobro, rekla je Ariana Vela dodajući da je takav rezultat i očekivan.

Govoreći o stopi isplaćenosti sredstava, Vela je rekla da smo na nešto malo preko 80 posto. Vjeruje da će taj broj će sigurno do kraja godine još nešto rasti.

- I tu smo se pomaknuli s kraja ljestvice gdje smo uvijek bili među posljednjih pet država članica, sada smo negdje na pola. I to je napredak, vidimo ga  i u nekim vrlo konkretnim projektima koji su se realizirali i to su neke stvari koje građani mogu osjetiti na svojoj koži u pozitivnom smislu svaki dan.

Naglasila je kako postoje dvije stvari gdje nismo ostvarili značajan iskorak. 

- Jedno su procedure koje smo na određeni način prekopirali i sad ćemo opet imati vrlo sličnu situaciju s pretjeranom birokratiziranošću i u novoj financijskoj perspektivi. A drugo pitanje je ono koje sam već nekoliko puta spomenula da bismo trebali otvoriti i početi o njemu razgovarati, a to je pitanje efekata. Dakle, što mi zaista postižemo u iskorištavanju fondova, istaknula je Vela.

Jesu li mladi svjesni svih pogodnosti EU-a?

Boris Jokić smatra da vlada, prijašnje i aktualna, nisu uspjele približiti ideju Europske unije mladim ljudima.

- Ako se Europska unija gleda isključivo kroz novce, kroz različite projekte koji se rade, kroz mobilnost kao jednu od dobrobiti tog članstva, onda vam je to vrlo oportuno. Tako da mislim da bi pitanje za hrvatsku vladu nakon 10 godina i političare bilo - je li uspjela približiti sve što Europska unija jest, sve što ona može biti za mlade? Je li osim toga da netko ode na Erasmus ili da se može zaposliti, je li zapravo učinila dovoljno da približi mladim ljudima da oni jesu dio jedne veće zajednice, da je ta veća zajednica po nekim elementima vrijednostima bliska, da je ta bliskost takva da osim da netko negdje može otići, da bi mogla iz toga mlada osoba naučiti da je ravnopravna drugima i da u toj ravnopravnosti može u potpunosti sudjelovati jednako vrijedno kao netko iz Finske, kao netko iz Njemačke ili Francuske?

Jokić vjeruje da vlast u tome nije uspjela zato što članstvo u EU isključivo gleda kroz novac.

- Ako gledate tako odnose u koje ulazite, to je zapravo dosta kratkovidna politika. Kad govorimo recimo o Erasmus projektima, ali i drugima u znanosti, projektima poput Horizona gdje Hrvatska sada punopravno sudjeluje, različite su dobrobiti za Hrvatsku nedovoljno poznate mladim ljudima, školama, fakultetima, nastavnicima, stručnim suradnicima, ravnateljima, školama, koji su od toga imali dobra i velika iskustva. Međutim u javnoj sferi, kao što sam rekao, govorimo isključivo o novcu. Stoga bi poruka bila i predsjedniku vlade i predsjedniku države trenutno, političarima koji vode ovu zemlju, da približe mladima malo bolje što je ta EU, zaključio je Jokić.