Stanje u Bošnjacima bila je tema i na početku 17.sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem koja je danas održana u općini Jakšić, u Požeško-slavonskoj županiji.
05.07.2024.
Zadnja izmjena 19:07
Autor: Iva Magušić-Dumančić/M.M./Dnevnik/HRT
Stanje u Bošnjacima bila je tema i na početku 17.sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem koja je danas održana u općini Jakšić, u Požeško-slavonskoj županiji.
Druga važna tema bila je uručenje odluke o izgradnji, odnosno sufinanciranju objekta novog distribucijskog centra za voće i povrće, koji će se graditi u Požegi. To će biti drugi takav centar na području Slavonije, nakon onog u poduzetničkoj zoni Nemetin, nedaleko od Osijeka.
Umjesto kukuruza na ovom će polju uskoro niknuti regionalni distribucijski centar za voće i povrće. 10 milijuna eura iz europskih fondova za njegovu gradnju je osigurano, poljoprivrednici jedva čekaju.
A do Požege će se uskoro i brže dolaziti. Radovi na brzoj cesti koja će spojiti ovaj grad s autocestom - samo što nisu počeli.
- Znači život našim gospodarstvenicima, bolju, kvalitetniju, bržu komunikaciju s glavnim gradom, s autocestom, rješavanje svih prepreka koje su imali kako bi njihovi proizvodi na najbrži, najlakši i najjeftiniji način mogli doći na tržište, rekla je Antonija Josić, požeško-slavonska županica.
Do sada je ta županija povukla 250 milijuna eura za različite projekte, a u 5 slavonskih županija utrošene su čak 3 milijarde. Kako tvrde u vladi, potaknulo je to razvoj infrastrukture, poljoprivrede, poduzetništva, ali i zapošljavanje - čemu će pridonijeti četvrta faza projekta Zaželi.
- Na području ovih pet dominantno slavonskih županija omogućili smo kroz sljedeće tri godine radno mjesto za 3816 osoba, dok smo u isto vrijeme pružili socijalnu uslugu, pomoć u kući za 22.897 korisnika, rekao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
S novim proračunom Europske unije - stiže i novi novac.
- Daljnji gospodarski, društveni rast i razvoj kroz investicije veće od 160 milijuna eura i preko 50 novih projekata koji će garantirati novu, bolju, kvalitetniju infrastrukturu, javnu, gospodarsku, društvenu, a na temelju koje će se onda stvoriti još povoljniji i kvalitetniji uvjeti za život, rekao je Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Ali i u proteklih osam godina itekako su vidljivi pomaci, istaknuo je premijer.
- Danas imamo u odnosu na 2016. 26 i pol tisuća ljudi više koji rade u ovih pet županija, udvostručen je izvoz u 2023. godini on je 2,5 milijarde sada i 54% je povećana vrijednost investicija u dugotrajnu imovinu u prosjeku za pet slavonskih županija, što je više nego nacionalni prosjek, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.
Sve radi rasta gospodarstva, zapošljavanja i zaustavljanja iseljavanja.
- Iza nas je razdoblje u kojem se u Slavoniji dogodilo puno vremenskih nepogoda. Vlada je reagirala na sve situacije i pomagala županijama. Pomoći ćemo i općini Bošnjaci. Čim se utvrdi popis šteta Vlada će posebnim odlukama i financijski pomoći da se obnove krovovi kuća koje su stradale, rekao je premijer.
Podsjetio je i na afričku svinju kuga koja je, kako je rekao, bila veliki problem.
- To je bio ozbiljan problem, ali smo ga riješili kako treba, rekao je Plenković i zahvalio svim službama koje su sudjelovale u akciji suzbijanja bolesti.
- Mi ćemo biti i te kako predani da u svim resorima Vlade pružamo potporu u svih pet slavonskih županija. To smo dokazali i do sada. Rekli smo da, potpora Slavoniji, sad i odmah. Rezultati su tu. To ćemo činiti i dalje kako bismo podigli stupanje razvijenosti ovih pet istočnih županija, poručio je.
Osječko-baranjska županija je kao najveća razvijenija od ostalih, a naš je cilj da pomognemo i ostale četiri županije i to se, kako vrijeme, protječe i te kako realizira, dodao je.
Premijer je potvrdio da će država pomoći Bošnjacima u kojima je od 100 kuća na njih 900 nastala velika šteta od jake tuče prije nekoliko dana. Temeljem odluke lokalne samouprave, koja je proglasila elementarnu nepogodu, Vlada će nakon popisa šteta dati financijsku potporu koja će omogućiti saniranje posljedice nevremena, rekao je premijer koji će poslijepodne posjetiti Bošnjake.
Novinari su ga tražili procjenu kako će se HDZ-ov koalicijski partner u vlasti, Domovinski pokret (DP) postaviti prema zahtjevu Suverenista da se deratificira Istanbulska konvencija, s obzirom na to da je DP u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore upravo to tražio, a Plenković je ponovio da je ta tema "apsolvirana s Interpretativnom izjavom još 2017.godine" te da ta Konvencija ima za cilj "da sprječava nasilje nad ženama i nasilje u obitelji".
Na dodatno pitanje kako gleda na najavu osnivanja Rodnih studija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, koji su bili i povod Suverenistima da zatraže deratifikaciju Istanbulske konvencije, kao i da se ne odobri osnivanje tih studija, Plenković je odgovorio da je to pitanje "koje će na sadržajan, stručan način u pogledu programa evaluirati Ministarstvo znanosti".
Premijer je ponovio stav Vlade da neće pristati na ucjene hakera koji su hakirali KBC Zagreb "To su kaznena djela i nema šanse da država s tim pregovara. A naš sustav Scout, kojeg smo razvili, koji je jako dobar i koji štiti većinu državnih institucija, s vremenom će se širiti i na ostale, poput KBC-a, kako bi bili bolje zaštićeni", dodao je.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora