Sud: Isplata inkluzivnog dodatka nasljednicima umrlih; SDP: Nemar

Upravni sud u Zagrebu donio je nepravomoćnu presudu vezanu za pravo osoba koje su predale zahtjev za inkluzivni dodatak, ali su preminule prije nego što je sustav socijalne skrbi za njih donio rješenje. 

Gospođa Jasenka Bastaić sa suprugom je prošla agoniju teške bolesti. Nikola je bio onkološki bolesnik, a pravo na inkluzivni dodatak - nikad nije doživio.

- U tom trenutku s obzirom na cijelu situaciju ne razmišljate previše o tome, ali vam bude jako teško jer smatrate da je to rješenje doneseno nepravedno jer je ipak pet mjeseci živio u 2024. i imao je pravo na to rješenje i svi ti troškovi onkoloških bolesnika su jako veliki, rekla je Jasenka Bastaić, predsjednica Udruge za djecu oboljelu od malignih bolesti Nikola Bastaić.

A takvih je slučajeva oko 15 tisuća. Dio nasljednika - odlučio se za tužbu, a sud je presudio - njima u korist.

"...sud smatra da se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu koji, iako se odnosi na pravo strogo osobne naravi, u sebi sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje, zbog čega se postupak može nastaviti s nasljednicima preminule stranke", stoji u presudi Upravnog suda.

Jer prema Zakonu - pravo na inkluzivni dodatak ne ostvaruje rješenjem, nego zahtjevom. 

U HDZ-u kažu - sudske će se odluke provoditi, riječ je o novom zakonu - očekivano je da ima nedostatke.

- Ovakvi zakoni su prvi zakoni koji su uopće doneseni u povijesti, recimo zakon o osobnoj asistenciji, 16 godina nitko taj zakon nije donio prema tome u svakom zakonu postoje neke poteškoće koje se nalaze na putu i država to rješava. Riješit će i ovaj problem, uvjerava Mislav Herman, HDZ.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić vjeruje da će se postupiti sukladno odluci suda.

- Nitko nikad nije osporavao odluke suda pa vjerujem da će se tako napraviti. Očito je netko smatrao s obzirom na to kako se postupalo do sada, da se moglo na drukčiji način. Tu je pravosuđe da donese odluku i tako treba poslušati, rekla je ministrica Hrstić.

Ćorić: Iznaći će se financijska sredstva za poštovanje presude

Ministar financija komentirao je kako će nepavomoćna presuda utjecati na državni proračun.

- Prostora u proračunu za poštovanje sudskih presuda uvijek mora biti tako da će se iznaći financijska sredstva. Inkluzivni dodatak koristi, prema informacijama koje imam, oko 200 000 korisnika. S obzirom na tu činjenicu, tu nikakvog problema nema, poručio je ministar Tomislav Ćorić.

Naglasio je kako su javne financije proteklih godina planirane odgovorno te da će na isti način nastaviti raditi dalje.

- Što se tiče nekih novih eventualnih prava, o njima će se raspravljati u skladu sa stanjem proračuna i projekcijama. Dakle, prije svega na temelju gospodarske aktivnosti, rekao je Ćorić.

SDP poručuje da na sve što se događa, a tiče se Zakona o osobnoj asistenciji i Zakona o inkluzivnom dodatku, upozoravaju od samog početka primjene zakona. Vladajući promatraju, umjesto da reagiraju, istaknuli su.

- Ono što se događa u sustavu socijalne skrbi je odraz nečinjenja, nemara, bešćutnosti spram svih problema najranjivijih u našem društvu. To je porazno. Iako s jedne strane, ova presuda je uistinu još jedna velika pobjeda korisnika u sustavu socijalne skrbi i to je nešto što će osigurati dodatnu zaštitu najranjivijih, ali do toga nije trebalo doći, da su se vladajući ponašali onako kako su trebali, a to je kreirati zakone koji bi trebali zaštititi najranjivije u društvu, poručila je Martina Vlašić Iljkić, SDP.

- Nije to samo stav gospodina Piletića, nego cijele vladajuće stranke, jer kada je to bilo u raspravi u Hrvatskom saboru, sjetimo se kako je predsjednik kluba vladajuće stranke, gospodin Sanader, rekao: "Bogu hvala, svi mi moramo umrijeti" Ili s druge strane, imate gospodina Kolareka koji je optužio obitelji, rekao je Zvonimir Troskot, saborski zastupnik Mosta.

Oporba poručuje da su mjesecima upozoravali na nelogičnosti, pa je odluka suda za njih logična.

Udruga Sjena: Odluka suda pokazuje razmjere nefunkcioniranja sustava socijalne skrbi

Odluka Upravnog suda o ostvarivanju prava na inkluzivni dodatak razotkriva razmjere nefunkcioniranja sustava socijalne skrbi, a odgovornost za takvo stanje leži na resornom ministarstvu i ministru Marinu Piletiću, poručili su iz udruge Sjena.

Odluka Upravnog suda kojom je potvrđeno da se postupci za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak ne smiju obustavljati smrću podnositelja zahtjeva, razotkriva razmjere nefunkcioniranja sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj, priopćili su iz udruge nakon što je Upravni sud u Zagrebu donio nepravomoćnu presudu prema kojoj država mora nasljednicima preminule osobe isplatiti sve iznose inkluzivnog dodatka od dana podnošenja zahtjeva do smrti podnositelja, ukoliko se ustanovi da je ta osoba imala pravo na dodatak.

Udruga Sjena ističe da su građani zahtjeve za inkluzivni dodatak podnosili na vrijeme i sa svom potrebnom dokumentacijom, no rješenja su čekali mjesecima, često i godinama.

Odgovornost za takvo stanje leži na Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te na resornom ministru Marin Piletiću. Sustav koji je pod njihovom nadležnosti doveo je do toga da se pravo mjeri vremenom čekanja, a ne zakonom, te da smrt korisnika postaje administrativni izlaz iz neriješenih postupaka, naveli su.

Prema procjenama, oko 15 tisuća osoba preminulo je ne dočekavši rješenje o inkluzivnom dodatku. Zaostala potraživanja od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti predstavljaju imovinsko pravo koje pripada nasljednicima, ustvrdila je udruga Sjena.

Upravo ta razlika, koju sustav godinama ignorira, dovela je do toga da obitelji ostaju bez sredstava koja su njihovim članovima pripadala za života. Ključni uzrok ovakvih situacija nalazimo u dugotrajnim i neučinkovitim postupcima vještačenja te općoj sporosti upravnih tijela, naglasili su.

Udruga Sjena također napominje da se teret nefunkcioniranja sustava ne smije prelamati preko leđa obitelji koje su već izgubile svog člana, a država ne smije administrativne propuste pretvarati u proračunsku uštedu.

Ako ova odluka postane pravomoćna, ona jasno potvrđuje obvezu tijela da dovrše započete postupke i isplate zaostatke koji pripadaju nasljednicima. Ujedno, ona predstavlja ozbiljno upozorenje da daljnje ignoriranje sistemskih propusta ima i pravne posljedice, poručuju.