Suci u "bijelom štrajku"; Ministarstvo želi podatke o tome koliko ih je

Zbog nedostatka dijaloga s vladajućima počeo je takozvani bijeli štrajk u hrvatskom pravosuđu. Prvostupanjski sudovi idućih će 11 dana provoditi mjere upozorenja. Suci su nezadovoljni plaćama, a odbili su posljednju ponudu Ministarstva od 513 eura, u što su uračunati uskrsnica, božićnica i prijevoz. Udruga hrvatskih sudaca (UHS) izvijestila je da je odaziv na provedbu posebnih mjera upozorenja sudaca iznad očekivanja.

Ministarstvo pravosuđa i uprave od predsjednika viših sudova zatražilo je podatke o broju sudaca koji sudjeluju u tzv. mjerama upozorenja Udruge hrvatskih sudaca. 

Nezadovoljni plaćama suci su počeli takozvani bijeli štrajk. To znači da suci neće raditi u e-spisu, da se neće provoditi registracija novih subjekata, kao ni rješenja o nasljeđivanju ili, primjerice, razvod braka. Svi postupci u kojima prijeti opasnost od probijanja rokova normalno će se održati, kao i svi hitni postupci. Štrajk odnosno, kako kažu suci, mjere upozorenja trajat će do 19. ovog mjeseca, na svim prvostupanjskim sudovima u zemlji.

Na mjere upozorenja suci su se odlučili zbog izostanka dijaloga s vlastima - od kojih traže povišicu 600 eura neto mjesečno za suce prvog stupnja.

Ministarstvo traži podatke o sucima u 'bijelom štrajku'

Ministarstvo pravosuđa i uprave navode da su sukladno Zakonu o sudovima zatražili od svih predsjednika viših sudova podatke o sucima koji provode mjere, odnosno odgađaju ili ne određuju ročišta. Kada se prikupe službeni podaci od predsjednika, koji su dužni osigurati redovan rad sudova, znat će se koliko je sudaca stvarno u 'bijelom štrajku'.

Državni tajnik Juro Martinović već je prenapuhanima nazvao podatke sudačke udruge koja je izvijestila da je odaziv na provedbu posebnih mjera upozorenja sudaca iznad očekivanja i ranijih procjena od 70 posto. Stopa sudjelovanja sudaca u posebnim mjerama je vrlo visoka, posebno na općinskim i trgovačkim sudovima te je u nekim gradovima dosegnula i sto posto, ustvrdila je predsjednica jednog od zagrebačkih ogranaka UHS-a Vesna Horvath.

Ministarstvo je naručilo istraživanje o tome podržavaju li građani bijeli štrajk. 47% ispitanika izjasnilo se da ga ne podržava ili uglavnom ne podržava. 19% ispitanika izjasnilo se da ga podržava ili uglavnom podržava, a čak 35% ispitanih nema jasno stajalište.

S druge strane suci upozoravaju da njihove plaće nisu jedini problem - nedostaju službenici.

Pa su i službenici danas podignuli svoj glas. Od Ministarstva traže rast plaća 400 eura neto mjesečno. Danas su razgovarali s ministrom i poručili da počinje postupak mirenja, a spremni su i za štrajk.

Čija će na kraju biti zadnja, tek ćemo vidjeti. Zasad je samo sigurno da će mjere upozorenja završiti u petak 19. svibnja. Pregovori se nastavljaju.

UHS: Odaziv na sudovima iznad očekivanja

Udruga hrvatskih sudaca (UHS) izvijestila je da je odaziv na provedbu posebnih mjera upozorenja sudaca, tzv. bijeli štrajk, iznad očekivanja i prijašnjih procjena od 70 posto.

Stopa sudjelovanja sudaca u posebnim mjerama vrlo je visoka, posebno na općinskim i trgovačkim sudovima te je u nekim gradovima dosegnula i sto posto, ustvrdila je predsjednica jednog od zagrebačkih ogranaka UHS-a Vesna Horvath.

Kad je riječ o većim gradovima, navode u priopćenju, Općinski građanski sud u Zagrebu bilježi odaziv od 97 posto, karlovački i bjelovarski (sa stalnim službama) 95 posto, a Općinski sud u Dubrovniku (sa stalnim službama) čak 100 posto.

Svi suci na trgovačkim sudovima u Splitu, Varaždinu, Dubrovniku, Pazinu i Karlovcu pridružili su se provedbi mjera.

Na upravnim sudovima u Zagrebu i Osijeku bilježimo odaziv od 100 posto, u Rijeci 80 posto, a u Splitu 60 posto. Po geografskoj podijeli, samo je u Slavoniji zabilježen očekivano slabiji odaziv sudaca.

Suci predlažu reformu u tri koraka

Sudačka udruga predlaže reformu u tri koraka. U prvom bi se provele vatrogasne mjere kojim bi se hitno izjednačila najniža plaća prvostupanjskog suca početnika s najvišom neto plaćom sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu (koji sad prima 2.126,66).

Ovaj korak moguće je ostvariti povećanjem plaće za 600 eura neto, do čega se predlaže doći povišenjem osnovice svim pravosudnim dužnosnicima za 20 posto te povećanjem koeficijenta za pravosudne dužnosnike prvog stupnja s 3,54 na 4,19.

Drugi korak odnosi se na trajno rješenje - prijedlog i implementaciju jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija u skladu s EU praksom - određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova.

Uz ova dva ključna koraka za izjednačavanje platnog modela, UHS kao treći korak ističe važnost otvaranja rasprave o poboljšanju uvjeta rada službenika i namještenika prvostupanjskih sudova radi osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti.

Oko 1.200 prvostupanjskih sudaca na 34 općinska, 9 trgovačkih i 4 upravna suda godišnje rade na više od milijun novih spisa što je, kako ističu, najviše po sucu u usporedbi sa svim članicama EU-a.

S druge strane svjedočimo kontinuiranom padu zaposlenih na službeničkim radnim mjestima bez kojih je otežano provođenje postupka u regularnim uvjetima. Unatoč tomu, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 posto (riješeno je 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno 2022.), a vrijeme rješavanja skraćeno je u prosjeku za 80 dana.

Implementacija spomenutog zakona obuhvatila bi više od 2.100 sudaca i državnih odvjetnika (čiji je rad također reguliran Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika), a reforma bi stajala oko pet milijuna eura mjesečno, od čega bi se oko 40 posto vraćalo u državni proračun, ističu u sudačkoj udruzi.

Ispred Općinskog suda u Zagrebu javio se za Dnevnik HTV-ov reporter Eugen Husak.

- U drugome stupnju sudovi će zasjedati. Međutim, neće se slati sudske odluke klijentima odnosno strankama pa će i tamo sve biti usporeno, rekao je Husak.

- One parnice koje vode sudski savjetnici, one će se normalno održavati. Štrajkaju samo prvostupanjski suci i sutkinje drugog stupnja, dodao je.

Husak je rekao da su suci rekli da se građani ne trebaju zabrinjavati. 

- Svi oni postupci u kojima prijeti opasnost od probijanja rokova normalno će se održati. Svi hitni postupci normalno idu. Poručuju da građanima neće stvarati dodatne troškove, rekao je.

Husak kaže da suci imaju potporu Vrhovnog suda, koji za ovu situaciju okrivljuje izvršnu vlast. 

Službenici, kaže, također prijete da bi mogli u štrajk jer i oni traže da im se plaće povećaju za 400 eura. 

- Danas su prvi put sjeli s ministrom Malenicom, ali dalje od početnih točaka nema, ni od pozicija se nisu pomaknuli, dodao je.

Nije postignut dogovor o povećanju plaća službenika i namještenika u pravosuđu

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) i Ministarstvo pravosuđa i uprave nisu postigli dogovor o povećanju plaća službenicima i namještenicima u pravosuđu 400 eura te stoga SDLSN pokreće postupak mirenja koji, kako poručuju, može dovesti do štrajka.

- Na kraju razgovora zaključili smo da SDLSN pokreće postupak mirenja, no dopuštamo da se kroz taj postupak, ipak, za stolom postigne dogovor te da neće biti potrebe za štrajkom, poručila je je predsjednica SDLSN Iva Šušković, nakon današnjeg sastanka s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom.

- Prošli smo tjedan Ministarstvu pravosuđa i uprave poslali zahtjev za povećanjem plaće 400 eura svim službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima. Danas smo to otvorili na zajedničkom sastanku. Ukazali smo na sve akumulirane probleme, na nepovjerenje prema Ministarstvu koje je odgovorno za ovaj sustav, za sve službenike i namještenike. Može se procijeniti kako druga strana smatra da su naši zahtjevi nerealni, no ono što danas tražimo itekako je realno, istaknula je u priopćenju Šušković.

- S jedne strane postoji volja Ministarstva da se cijela ta priča s nejednakim plaćama, s niskim plaćama riješi kroz ovaj plan nacionalnog oporavka otpornosti i zakona otpornosti o plaćama. Međutim, danas nakon tri godine razgovora, ukazivanja na to, mogućnost da će se dogoditi upravo ovo što se danas događa. Dobivamo s jedne strane razumijevanje, a s druge strane da će se to riješiti kroz zakon. Naši ljudi ne mogu to više čekati, rekla je Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. 

Državni tajnik Martinović suce "poziva na savjest"

Državni tajnik Juro Martinović pozvao je suce "na savjest" jer je, kako je kazao, njihova poruka shvaćena te od sudova očekuje da osiguraju nesmetan rad.

Dodao je da nema informaciju ili procjenu koliko je sudaca u bijelom štrajku, osim podataka sudačke udruge koje je nazvao prenapuhanima, te da će se te informacije znati za nekoliko dana. 

- Sigurno nije dobro da se ovo događa, postoje drugi načini, kazao je Martinović, ističući da se "u ovoj fazi" ne razmišlja o nikakvim stegovnim mjerama.

Ocijenio je i da radna skupina nastavlja s radom te da od sudova očekuje da osiguraju nesmetan rad u održavanju "bitnih" ročišta.

- Pozivamo na savjest - poslali ste poruku i poruka je shvaćena, poručio je Martinović sucima.

Pozvao je da se nastave razgovori u Ministarstvu pravosuđa jer se, kako je kazao, sudačke plaće određuju zakonima, a ne sindikalnim pregovorima. 

Podsjetio je da je zakon o povećanu plaća pravosudnih dužnosnika poslan u saborsku proceduru te da se njime daje veliko povećanje s obzirom na mogućnosti.

 - Postoje drugi načini suradnje. Ta radna skupina je otvorena, ona je dala dobre rezultate i nastavlja s radom da se razmotre svi zahtjevi sudaca i državnih odvjetnika. Nadređeni sudovi, donekle Ministarstvo pravosuđa i uprave, imaju stanovite alate u tom upravljačkom smislu pa očekujemo od predstavnika sudova da aktiviraju te svoje alate da iskontroliraju suca ako treba u nekim postupcima koji su eventualno važni i po procjeni te upravljačke strukture u sudovima da se ta ročišta održe, rekao je Martinović.

- Tijekom bijelog štrajka koji će trajati iduća dva tjedna, do 19. svibnja, suci neće raditi u e-spisu, neće se provoditi registracija novih pravnih subjekata, rješenja o nasljeđivanju ni, primjerice, razvod braka, već je istaknula predsjednica jednog od zagrebačkih ogranaka UHS-a Vesna Horvath.

Ipak, hitni predmeti rješavat će se bez odgode, ističu u sudačkoj udruzi, koja je o mjerama upozorenja odlučila na sjednici Upravnog odbora 3. svibnja. Tada su najavili da će tijekom bijelog štrajka suci, koji provode mjere upozorenja, biti na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u sklopu svoje sudačke dužnosti sve radno vrijeme.

No, odgodit će "sve radnje u prvostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta". Također, u tom razdoblju održavat će se sjednice vijeća u drugostupanjskim postupcima, ali se osim u hitnim predmetima neće otpremati odluke.

UHS: Podrška 70 posto prvostupanjskih sudaca

U sudačkoj udruzi očekuju da će ih podržati 70 posto prvostupanjskih sudaca, a ističu i da imaju podršku državnih odvjetnika koji su nedavno upozorili da materijalna prava pravosudnih dužnosnika nisu bila korigirana još od 2009.

Nakon što je UHS pozvao na "bijeli štrajk", najviša sudska instancija - Vrhovni sud - ustvrdila je da je za "nastalu neželjenu situaciju" pretežito odgovorna izvršna vlast "svojom politikom nametanja sudbenoj vlasti brojnih bitnih, a nepovoljnih uvjeta života i rada". Ističu i da je pri donošenju tih odluka bilo potpuno ignorirano mišljenje Vrhovnog suda.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, s druge strane, rekao je da su svjesni problema plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Stoga su, rekao je, i pokrenuli izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

Ministar najavljuje povećanje plaća

Prije sjednice Vlade u četvrtak Malenica je rekao da Ministarstvo predlaže povećanje koeficijenta i osnovice svim pravosudnim dužnosnicima te da će mjesečno povećanje plaća prvostupanjskih sudaca iznositi 513 eura.

Prema prijedlogu Ministarstva, koji ide u proceduru, povećat će koeficijent pravosudnim dužnosnicima s 3,54 na 4,21, osnovice svim pravosudnim dužnosnicima za 8 posto, uz dodavanje određenih materijalnih prava koje suci dosad nisu imali.

Ministarstvo je i prije planiralo povećanje plaća sudaca i tužitelja, prvotno općinskih sudaca i tužitelja u prosjeku plaćenih 1670 eura neto, kojima su se plaće trebale povećati za više od 300 eura. No Udruga hrvatskih sudaca to smatra nedovoljnim i traži povećanje od 1300 eura, navodeći da se plaće sudaca nisu mijenjale godinama, a životni troškovi uvelike su se povećali.

Priopćenje Hrvatske odvjetničke komore 

Osnovna i najvažnija zadaća odvjetnika je ostvarenje prava stranaka u razumnom roku, a tomu ne pridonosi otkazivanje određenih ročišta koje naše stranke i u redovitom tijeku stvari predugo čekaju. 

Hrvatska odvjetnička komora (HOK) razumije zahtjeve sudaca za povećanje plaća i poboljšanje njihova materijalnog statusa, kao zahtjeve za poboljšanje materijalnog statusa i povećanje plaća svih službenika koji rade na sudovima i bez kojih suci ne mogu uredno obavljati svoju odgovornu i važnu dužnost za ostvarenje vladavine prava. HOK također podupire sve napore radi ostvarenja boljih uvjeta rada sudaca i sudova u smislu uređenja ili izgradnje adekvatnih zgrada sudova, kao i opreme sudnica i ostalih prostorija suda.

Poboljšanje materijalnog statusa sudaca i sudskih službenika nužno je i pridonosi ostvarenju neovisnosti sudaca i sudbene vlasti u cjelini, što je jedan od preduvjeta za pravedno i brzo suđenje u svim predmetima. 

Stoga se HOK zalaže za nastavak razgovora i pregovora predstavnika sudaca s Ministarstvom pravosuđa i uprave RH u nadi da se štrajkovi sudaca više neće ponavljati te da će pronaći zadovoljavajuće rješenje.

Hrvatska odvjetnička komora apelira da se otkazana ročišta prioritetno ponovno dogovore u kratkom roku, a sve radi ostvarenja prava stranaka pred hrvatskim sudovima, stoji u priopćenju.