Bačić o stanovima, obnovi i novoj budućnosti Vjesnika

U program priuštivog najma, koji bi trebao pomoći građanima s rješavanjem stambenog pitanja, do sada se prijavilo oko tisuću vlasnika praznih stanova i kuća, rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Prvi stanovi za priuštivi najam

- Nakon provjere prijavljenih nekretnina utvrđeno je da je za korištenje odmah dostupno 295 stambenih jedinica, dok se do kraja godine očekuje realizacija njih oko 500, uz dodatne stanove u vlasništvu Republike Hrvatske, rekao je ministar Bačić.

Istaknuo je kako se prvi ugovori već sklapaju, a kao primjer naveo je stan na zagrebačkoj Trešnjevci, gdje će bračni par s primanjima oko 2.000 eura umjesto dosadašnjih 700 eura najamnine za stan od 50 četvornih metara plaćati oko 480 eura.

- To znači mjesečnu uštedu od približno 220 eura, rekao je.

Bačić je istaknuo i primjer iz Dubrovnika, gdje je APN pripremio ugovor za obiteljsku kuću u Gružu površine 85 četvornih metara.

- S vlasnikom je ugovoren najam za 1.300 eura mjesečno, što znači oko 150.000 eura na 10 godina. Mi ćemo toj obitelji isplatiti odmah u startu, čim potpišemo ugovor, na 10 godina 90.000 eura, što će on uložiti u idućem periodu od par mjeseci kako bi taj objekt opremio i pripremio. A u tu obiteljsku kuću ući će obitelj s 5 članova koji će plaćati svega 260 eura. Dakle, ta će obitelj u Gradu Dubrovniku na mjesečnoj razini uštedjeti 1.000 eura, istaknuo je.

Država gradi 1.300 stanova

Osim aktiviranja praznih nekretnina, država će u program priuštivog stanovanja uključiti i stanove koje sama gradi. Ministar Branko Bačić rekao je kako je u ovom trenutku putem APN-a i resornog ministarstva u izgradnji 1.300 stanova.

- Tih 1.300 stanova tijekom iduće godine, a vjerojatno dio i tijekom 2028., bit će spremno za useljenje, rekao je.

Najavio je i nove projekte, nakon što je na poziv Ministarstva iskaz interesa poslalo 272 jedinice lokalne i područne samouprave. Njihove će lokacije biti analizirane, a dio njih uvrstit će se u pripremu za izgradnju novih višestambenih zgrada i obiteljskih kuća već iduće godine.

Pojasnio je kako Zakon o priuštivom stanovanju predviđa različite modele gradnje – od višestambenih zgrada sa stambenim jedinicama za najam do poticanja izgradnje obiteljskih kuća.

Obnova Banovine ulazi u završnicu

Obnova nakon potresa na Banovini ulazi u završnu fazu kada je riječ o zamjenskim obiteljskim kućama. 

- U ovom trenutku izgradili smo 559 zamjenskih obiteljskih kuća, gotovo 300 ih je u izgradnji, a držimo da ćemo na području zagrebačkog i petrinjskog potresa izgraditi ukupno 1.300 obiteljskih kuća. Do kraja iduće godine sve one bit će završene ili u visokoj fazi izgradnje, rekao je Bačić.

Kao najzahtjevniji dio obnove izdvojio je velike višestambene zgrade, osobito one u Donjem gradu u Zagrebu, čija je konstrukcijska obnova složena i građevinski i financijski.

- Držimo da ćemo te višestambene zgrade konstrukcijski obnoviti do kraja 2030. godine, no prema dinamici koju smo sada postigli očekujem da bi obnova mogla biti završena i ranije, istaknuo je.

Najavio je i završetak jednog od važnih projekata na području Sisačko-moslavačke županije. U ponedjeljak će, zajedno s predsjednikom Vlade, obilježiti završetak izgradnje 11 novih višestambenih zgrada – osam u Petrinji i tri u Sisku – te će budućim stanarima biti uručeni ključevi.

Riječ je o dijelu velikog projekta koji uključuje izgradnju ukupno 59 novih višestambenih zgrada na području Sisačko-moslavačke županije.

Govoreći o nezadovoljstvu dijela građana na Banovini kvalitetom obnove, Bačić je pojasnio kako konstrukcijska obnova ne znači i potpuni završetak svih radova u nekretnini.

- Konstrukcijskom obnovom obiteljske kuće ili višestambene zgrade obnavljamo njihovu mehaničku otpornost. Pritom se saniraju i eventualne štete nastale tijekom radova, primjerice na instalacijama, opremi, parketima i drugoj infrastrukturi, ali to nije isto što i izgradnja zamjenske obiteljske kuće koja se završava u potpunosti, rekao je.

Dodao je kako je važno otvoreno reći da u pojedinim slučajevima država nije zadovoljna radom izvođača.

- Negdje nismo niti zadovoljni s izvođačima i oni su od strane Ministarstva primorani da sve nedostatke otklone u rokovima koji su predviđeni ugovorima, istaknuo je.

Kreću razgovori o Vjesniku

Nakon primopredaje prostora bivšeg Vjesnika, država kreće u razgovore s ostalim suvlasnicima kako bi preuzela vlasništvo nad cijelim kompleksom, najavio je ministar Bačić.

- Danas je potpisan primopredajni zapisnik između izvođača i Ministarstva. Pred nama su sada razgovori s ostalim suvlasnicima i nadam se da će oni biti uspješni, rekao je.

Istaknuo je kako je interes Republike Hrvatske preuzeti cijeli kompleks Vjesnika, nakon čega bi se proveo arhitektonski natječaj za buduće uređenje tog prostora.

- Želimo odabrati najkvalitetnije rješenje za objekte koji bi se tamo gradili, prije svega za potrebe javne i društvene namjene – državne uprave, ministarstava, agencija i drugih tijela, ali i eventualno drugih sadržaja koje ćemo planirati. No prije toga provest ćemo arhitektonski natječaj kako bismo odabrali najbolje rješenje koje će pridonijeti kvalitetnijem izgledu tog prostora, koji predstavlja svojevrsni južni ulaz u Zagreb, poručio je Bačić.