Grisogono: Klimatski sustav je kompliciraniji od ljudskog tijela

Gost Intervju tjedna je geofizičar Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Pričao je o poplavama koje se posljednjih dana događaju. Dotaknuo se i teme klimatskih promjenama te što može po tom pitanju može učiniti znanost. 

Grisogono kaže da je klimatski sustav promijenjen iz svoje ravnoteže koju je imao recimo krajem 19. stoljeća. 

- U njemu ima progresivno sve više energije zbog ljudskih aktivnosti i onda klimatske sustav traži novu ravnotežu kroz sve češće i intenzivnije događaje, objasnio je. 

Kaže da je jedna od mjera prilagodba na ekstremne vremenske uvjete koji nas očekuju.

- Mjera je postupni pokušaj kontrole takvog eksplozivnog razvoja klimatskog sustava. Čovjek je tu premalo činio. Postoje još neke stvari koje to prate, a premalo se o tome govori, a to je proučavanje klimatskog sustava. On nije dovoljno poznat, on je kompliciraniji od ljudskog tijela. Možda je kompliciran kao veliki dio svemira, istaknuo je. 

Ističe da je izrazito važno obrazovanje, pogotovo političara i učenika. Dodaje da se moramo cijeli život obrazovati o prirodi oko sebe. 

Odnos treba biti proaktivan

Ističe da odnos prema klimatskim promjenama mora biti proaktivan. 

- Mi moramo gledati da ih umanjujemo, a ne da se s njima samo suočavamo i da se pasivno ponašamo prema njima. Sličan događaj s poplavama je bio i 2014. godine. Međutim, Hrvatska odonda nije puno napravila. Rijetke su zemlje, ima ih svijetu, gdje političari moraju činiti ono što im znanstvenici kažu i ono što narod zahtjeva kroz različite aparate. Međutim, Hrvatska jako kasni i mi bi se još lošije postavljali da nismo u EU, istaknuo je. 

"Premalo je učinjeno"

Objašnjava da su dijelovi kod Jadrana i unutrašnjosti Jadrana dobili veće oborine, dok je istočni i sjeverni dio Hrvatske dobio relativno manje oborine. 

- Mi znamo koja su naša poplavna područja. Međutim, tamo je premalo učinjeno. Ne postoji dovoljno političke volje, a onda ni poticaja financijskih i efikasne inženjerske ekspertize, istaknuo je Grisogono. 

"Poplave su problem cijele zajednice"

Objašnjava da poplave nisu individulani problem, već problem cijele zajednice. 

- Tu treba ići sa sustavnim rješenjima, a mi znamo da je Hrvatska troma u sustavnim rješenjima, kazao je Grisogono. 

Dodaje da i druge zemlje imaju problema s poplavama, ali da se puno bolje nose s njima. 

Što može učiniti znanost? 

Ističe da su potrebna detaljna istraživanja. Kaže da je potrebno istraživati klimatski sustav koji nije dovoljno poznat. 

- Potreban još bolja prognostička hidrologija, bolje povezivanje oceanskih, atmosferskih, hidroloških i raznih drugih modela. To treba uči i u šumarstvo, promet, kompletnu poljoprivredu, kazao je. 

Međutim, ističe da kod nas to ide relativno sporo, ali da se radi na tome. 

- Treba pohvaliti pokušaje i rezultate DHMZ-a, nekih sveučilišnih institucija, kao i znanstvenih. Međutim, mi presporo reagiramo za sada, istaknuo je Grisogono. 

Je li Hrvatska ranjiva po pitanju klimatskih promjena? 

Kaže da smo do sada imali relativnu sreću. Ističe da najveći dio Hrvatske spada pod Mediteran, za koji kaže da je najranjiviji dio Europe. 

- Tu je lista od nekih 20-ak kritičnih točaka. Dalje, ostala područja unutrašnjosti također imaju svoje slabosti kao loše kvalitete drveća što ćemo imati u skorijoj budućnosti. Zatim, planinski krajevi su također ranjivi. Međutim, Mediteran ima tu najdulju listu. Među njima su toplinski valovi, koji se još nisu dogodili ove godine, rekao je. 

Dodaje da moramo imati još bolje klimatske projekcije te da to treba istraživati i financirati. 

Što nas klimatski očekuje? 

Kaže da nas očekuje toplije vrijeme i da nas očekuje smanjenje oborine.

- To su samo prosjeci, to ne znači da negdje neće biti nekih granularnih struktura, lokaliziranih područja koji će dobivati i pojačanu oborinu. Klimatski modeli sugeriraju da tamo gdje je sada suho da će biti još više suho, objasnio je za kraj Grisogono.