Krda divljih svinja rade veliku štetu

Na nekim područjima poljoprivrednici muku muče s krdima divljih svinja koje u potrazi za vodom i hranom rade veliku štetu, posebno u poljima kukuruza. Prije više od godinu dana Ministarstvo poljoprivrede ukinulo je lovostaj na divlju svinju, dopustilo lov noću i naredilo da se njihov broj prepolovi. No, u zagorskoj općini Konjščina lovci su iznenađeni povećanim brojem divljih svinja.

Ovuda su prošle divlje svinje, pokazuje Mladen Jantolek iz Konjščine. Već poznaje njihove navike - zna koju sortu biraju i da ženke ruše sve pred sobom jer mladunci ne mogu dosegnuti klipove.

- Ove godine sam sijao nešto manje od jednog hektara, a šteta kad se sve zbroji bude 10.000 kuna. Znači, sijem za divlje svinje, rekao je Jantolek.

Na području između Medvednice i Ivanščice nikad više ove vrste divljači. Krdo od 40-ak jedinki snimljeno je na lokaciji Stara Konjščina - i lovci su zabezeknuti. Čine, kažu, sve, ali gotovo su nemoćni.

- Sad smo imali nekoliko nedjelja, a i u tjednu, pokušaje da ih istjeramo. Mi ih istjeramo s jedne, oni odu na drugu stranu i opet tamo čine štete, objasnio je Darko Lisjak, predsjednik Lovačkog društva Fazan, Konjščina. 

U Ministarstvu poljoprivrede nemaju podatke o šteti od divljači, ali svjesni su problema pa sufinanciraju postavljanje električnih ograda i mreža te polica osiguranja. Prema Zakonu o lovstvu, naime, za štetu od divljači odgovoran je lovoovlaštenik, a vlasnik parcele dužan je učiniti sve da štete ne bude. Denis Grošinić tvrdi, to je nemoguće.

- Mi bi sad trebali postavljati ograde i pastire, to je nemoguće jer imamo puno malih parcela. Onda vele repelenti, to bi trebalo svakih 10 metara kolce zabijati pa močiti, rekao je Grošinić.

Osim od lovaca, odšteta se može tražiti i od općine, ali samo ako je šteta nastala 100 metara od naselja.

- Mi imamo često pritužbe, bilo da se radi o dabru koji je jeo kukuruz, bilo da se radi o insektima, srnama, divljim svinjama, rekla je Anita Krok, načelnica Općine Konjščina.

Uz veliko ovogodišnje povećanje troškova sjetve i dugotrajnu sušu, šteta od divljih svinja kap je koja prelijeva čašu. Na zagorskim bregima sve je manje kukuruza, a sve više zapuštenih parcela i ambrozije.