Dobronić upozorio u Saboru da su sudovi zatrpani, a sudaca sve manje

Sporo, neučinkovito i nepouzdano - tako se u brojnim anketama opisuje hrvatsko pravosuđe, koje je, prema mišljenju mnogih građana, jedan od glavnih problema društva. Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, podnoseći izvješće mjerodavnom saborskom Odboru o stanju sudbene vlasti u 2020. i 2021. godini, rekao je da su uvjeti rada na sudovima iznimno loši te da je pojačan priljev novih predmeta. Svake godine dolazi novih 1,3 milijuna, a sudovi su u dvije godine riješili malo manje od tog broja.

Velik su problemi i dalje na prvostupanjskim sudovima zbog brojnih sporova vezanih za kredite u švicarskim francima te radnih sporova, a županijski sudovi i Visoki trgovački sud ubrzali su rješavanje predmeta, ali to je utjecalo na kvalitetu presuda. Dobronić je osim o stanju u sudstvu, odgovarao i na niz pitanja o aktualnim slučajevima.

Donosimo snimku sjednice:

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u utorak je na Odboru za pravosuđe ustvrdio je da se broj predmeta u sudstvu smanjuje iako nedovoljno, te upozorio na potplaćenost sudaca i loše uvjete rada, a unatoč inzistiranju oporbe nije htio govoriti o konkretnim predmetima.

Plaće sudaca nisu adekvatne, pogotovo zato što ne postoji razumijevanje da nije riječ o visini plaća, nego o neovisnosti sudaca i njihovu ugledu, upozorio je Dobronić na sjednici Odbora za pravosuđe na kojemu je podnio izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021. godinu.

U uvodnom govoru je naglasio kako se broj sudaca svake godine smanjuje te istaknuo potrebu usklađivanja sudačkih plaća s inflacijom te pitanje uređenja mirovina.

Dobronić je ranije javno govorio da je potrebno plaće sudaca podignuti za 30 posto.

Napomenuo je i da su problem plaće sudskih službenika koje su praktički na minimumu.

- Sve dok je tako nećemo moći zadržati sudske službenike. To je strahovit gubitak za sudove jer je za osposobljavanje sudskih službenika potrebno dvije godine, nakon čega oni odlaze", kazao je.

Opći uvjeti rada na sudovima su, ističe, strahovito loši, zgrade su nereprezentativne i minimalno funkcionalne a odnos prema sudovima je kao da su neka referentna služba Ministarstva pravosuđa.

Broj predmeta se ipak smanjuje, ali ne u dovoljnoj mjeri jer svake godine dolazi milijuna novih predmeta, rekao je Dobrović.

Prepolovljen broj predmeta na Vrhovnom sudu

Poseban su problem, kaže, općinski sudovi na kojima je najmanje sto tisuća predmeta, uglavnom vezanih uz kredite u švicarskim francima te radne sporove.

Najteža situacija je na prvostupanjskim sudovima, općinskim i trgovačkim, dok je na županijskim sudovima došlo do ubrzanja - oni nisu toliko pretrpani predmetima a žalbe se dosta brzo rješavaju.

Slično je, ističe Dobronić, i na Visokom trgovačkom sudu koji ima znatno manje zaostataka nego prije, dok su upravni sudovi "tradicionalno dosta brzi".

Istaknuo je i kako se na Vrhovnom sudu u posljednje dvije godine smanjuje broj predmeta, naročito u građanskom odjelu. Navodi kako je od njegova imenovanja na čelo te institucije riješeno oko šest tisuća predmeta, odnosno, broj je gotovo prepolovljen.

Kazao je kako je smanjeno opterećenje i na kazneni odjel te naglasio da se situacija na Vrhovnom sudu rapidno poboljšava, tako da se suci mogu koncentrirati na "'jače" predmete.

Dobronić: Samo zbog curenja informacija ne treba mijenjati ZKP

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić kazao je u utorak da curenje informacija iz istraga nije dobro ni dopušteno, no da se samo zbog toga ne treba mijenjati Zakon o kaznenom postupku (ZKP), što su ranije najavljivali iz vlade.

- Sigurno nije dobro da cure informacije i nikako nije normalno da su novinari prisutni u trenutku kada policija nekog privodi u subotu ujutro, to je vrijeđanje dostojanstva tih ljudi... No, samo zbog tog problema ne treba odmah mijenjati ZKP, rekao je Dobronić na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe na kojoj je podnio izvješća o stanju sudbene vlasti za 2020. i 2021.

Kaže da treba provjeriti praksu, tko to radi, gdje informacije cure i zaoštriti disciplinu. Ističe da je ZKP temeljni zakon i treba biti stabilan najmanje pet do deset godina, umjesto da ga se mijenja svakih godinu dana.

- Nije problem toliko u prenošenju informacija nego načinu kako se prenose, odgovorio je na pitanje Krunoslava Katičića (HDZ) o presumpciji nevinosti u okolnostima medijskih objava o pojedinim postupcima.

- Ako im netko pokloni informaciju, njihovo je pravo da to objave, samo moraju to raditi na način da se ne prejudicira krivnja i ne prikazuje tu osobu kao unaprijed osuđenu, poručio je.

Na upit Mišela Jakšića (SDP) o informaciji da se istrage sele iz tužiteljstva u policiju Dobronić je kazao da to ne dolazi u obzir.

- Položaj DORH-a je definiran Ustavom. Ppitanje je mogu li im se oduzeti ovlasti i sad policija sudjeluje u istražnim radnjama, rekao je.

Posvajanja iz DR Konga - pitanje hoćemo li ikada otkriti pravu istinu

Odgovarajući na pitanje Nikole Grmoje (Most) predsjednik Vrhovnog suda pojasnio je i zavrzlame oko posvajanja iz DR Kongo .

Kod domaćih posvojenja to je upravni postupak i o tome ne odlučuju sudovi, a kada je riječ o zemlji koja nije potpisnica Haške konvencije, kao što je DR Kongo, o posvojenjima odlučuje sud pa odluku može odobriti jedino hrvatski sud.

- Slijedi pravna praznina... Rješenje o priznanju strane odluke kod nas je u praksi protumačeno kao konačna odluka o posvojenju, rekao je.

Što se tiče provjere dokumenata kazao je da bi redovan put bio da se ide na legalizaciju i kako se može reći da su to naši sudovi brzali.

- To što su sudovi radili ne može se reći da je do kraja lege artis, ali ne može se ni do kraja zamjeriti. Vidjeti će se što će od svega biti, pitanje je hoćemo li uopće ikada uspjeti otkriti pravu istinu, ustvrdio je Dobronić.

Dodao je da postoji odluka da se posvajanja ne odobravaju nakon 2016. ali i odluke sudova u DR Kongo kojima su odobrili preko 100 posvojenja.

Bez komentara o konkretnim predmetima

Hrvoja Zekanovića (HDS) zanimale su zastare u predmetima "Index" i "Vrtovi sunca" na što je Dobronić odgovorio da ne smije govoriti o konkretnim predmetima.

Konkretan odgovor nije dao ni na pitanje Peđe Grbina (SDP) kada se može očekivati sjednica Vrhovnog suda o slučaju franak.

- Proces odlučivanja je u tijeku, ne bih prognozirao ishod ili rokove jer bi to značilo da vršim pritisak na svoje suce, odgovorio je Dobronić.

Sandra Bančić (Možemo) postavila je pitanje o položaju dužnika, blokiranih i ovršenika na što joj je Dobronić odgovorio da se izdavanjem rješenja o ovrsi, gdje javni bilježnik izdaje rješenje bez uvida u ugovor krši europsko potrošačko pravo.

Podnašajući izvješća predsjednik Vrhovnog suda, među ostalim, upozorio je na potplaćenost sudaca, loše uvjete rada i loše stanje zgrada

- Pomoćni radnik u Njemačkoj koji radi na trančiranju svinjskih polovica ima veću plaću nego sudac u Hrvatskoj, ustvrdio je Davor Bernardić (Socijaldemokrati).

Dobronić se osvrnuo i na odnose unutar Vrhovnog suda kazavši kako je njegovim dolaskom bilo određenog nepovjerenja, ali da je vremenom ono nestalo i sada je "prilično normalna situacija".

Prije nego što je Dobronić započeo s izlaganjem pred Odborom, Peđa Grbin (SDP) i Nikola Grmoja (Most) kritizirali su u zahtjevu za stanku što se o važnim izvješćima u Saboru raspravlja tek kada oporba skupi potpise da te točke "digne" na dnevni red.

Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) ustvrdila je da se iz izvješća vidi sustavno i namjerno zanemarivanje i potkapacitiranje sudstva, kao i namjerno obezglavljivanje pravosuđa da bi "hobotnica mogla opstati".

Vesna Nađ (Socijaldemokrati) Dobronića je nazvala don Kihotom koji ide na vjetrenjače te ustvrdila da sudovi rade u špajzama, a ne u sudnicama, da su suci potplaćeni, u prosjeku stariji od 50 godina te je zapitala hoće li nam za deset godina suditi Nepalci.

Stjepo Bartulica (Domovinski pokret) smatra da jedna osoba ne može sve popraviti, makar imala dobru dijagnozu stanja.