16:48 / 06.04.2022.

Autor: I.Z./HRT/Hina

Dobronić predlaže raspravu o reguliranju izvansudskih aktivnosti sudaca

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić uputio je dopis državnim tijelima i zainteresiranoj javnosti u kojem ih poziva na okrugli stol na kojem bi se raspravljalo o reguliranju izvansudskih aktivnosti sudaca poput plaćenih predavanja ili sudjelovanja u arbitražama.

Dopis u kojem traži raspravu o mogućem usavršavanju propisa i sudačkog etičkog kodeksa Dobronić je uputio Udruzi hrvatskih sudaca, Državnom sudbenom vijeću, Ministarstvu pravosuđa i Saboru, ali i udrugama Centru za demokraciju i pravo te Hrvatskom novinarskom društvu.

Prije poziva na okrugli stol Dobronić je, kako je izvijestio Vrhovni sud, zaprimio odgovore najvećeg dijela anketiranih sudaca svih županijskih i visokih sudova o njihovim izvansudskim aktivnostima.

- Predsjednik Vrhovnog suda sa zadovoljstvom primjećuje da je najveći dio anketiranih sudaca dao odgovore na postavljena pitanja što je predsjedniku omogućilo dobar uvid u stanje stvari', priopćio je najviši sud.

Dodaju da je Dobronić dobio i iscrpne podatke od predsjednika vrhovnih sudova europskih zemalja o zakonodavnom okviru kao i praksi postupanja sudaca u drugim državama kada su u pitanju izvansudske aktivnosti.

Dobronić je u svom dopisu naveo i analizirao dobivene podatke, a što će, kako ističu na Vrhovnom sudu, biti dobra polazna osnova za razgovor o navedenoj temi koja je od velikog značenja za percepciju javnosti o sudbenoj vlasti u RH.

U dopisu Dobronić, među ostalim, izražava nadu da će njegova inicijativa za održavanje okruglog stola biti prihvaćena "jer je u regulaciji ovih važnih pitanja koja izravno utječu na ugled sudbene vlasti Hrvatska vjerojatno unutar EU-a najlošija" i ima sustav koji je "vrlo općenit i u visokom stupnju podnormiran".

U upitniku koji je početkom veljače poslao svim županijskim i visokim sudovima Dobronić je tražio odgovore na devet pitanja kako bi se vidjelo ostvaruju li prihode od izvansudskih aktivnosti te, ukoliko ostvaruju, je li riječ o sudjelovanju u arbitražnim sudovima, savjetovanjima, edukacijama, predavanjima ili autorskim honorarima.

Pitao je i o podnošenju tužbi protiv medija, ali i zapošljavanju srodnika na sudovima što opisuje kao nedvojbeno osjetljivu temu, podsjećajući da sudstvo kao javna služba "pod jednakim uvjetima treba biti otvorena za sve, a ne samo za uži krug ljudi koji je već zauzeo bitne pozicije".

I dok je većina sudaca odgovorila na Dobronićev upitni, dio ih se javno usprotivio pa su, primjerice, svoje odgovore odbili poslati svi suci Visokog kaznenog suda.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!