10:56 / 12.02.2022.

Autor: Jasmina Popović/Intervju tjedna/Hrvatski radio/HRT

Intervju tjedna: Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda RH

Gost Intervjua tjedna Hrvatskog radija bio je Radovan Dobronić

Gost Intervjua tjedna Hrvatskog radija bio je Radovan Dobronić

Foto: Hrvatski radio / HRT

Gost Intervjua tjedna Hrvatskog radija bio je Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda RH. Govorio je, među ostalim, o promjenama koje donose Zakon o sudovima i Zakon o državnom odvjetništvu, rekavši da nije dobro da se temeljni zakoni mijenjaju gotovo svaku godinu, godinu i pol.

Prečeste promjene zakona problem u Hrvatskoj

- Slikovito rečeno, ako svake godine mijenjate propis kako se voze automobili, pa jedne godine kažete da svi voze desnom stranom, a nakon dvije godine kažete da se mora voziti lijevom stranom, treću godinu ljudi već neće znati koji propis je na snazi - obrazložio je, dodavši kako treba voditi računa o procesu prilagodbe.

Smatra da su prečeste promjene zakona problem u Hrvatskoj.

- Sabor je kao određena tvornica automobila, odnosno propisa. Ti automobili su rađeni da ih voze vozači, to bi bili suci. Da biste uspješno vozili neki auto, morate prvo savladati vozački i imati minimalnu vozačku vještinu. Nastaje pitanje, ako vi kao vozač kupite jedan auto, i nakon 100 metara skrenete u grabu i kažete "ovaj auto ništa ne valja i moram ga promijeniti", znači kažete moram promijeniti propis. Onda uzmete novi auto i nakon 100 metara opet završite u grabi i kažete da morate kupiti novi auto odnosno promijeniti propis, nastaje pitanje je li problem samo u lošem automobilu ili u slaboj vještini onoga koji vozi odnosno primjenjuje propis? - kaže.

Pitanje, je kaže, primjenjuju li suci dobro propise, kao i državni službenici. Nije, zaključuje, tajna samo u većoj količini propisa. I investitorima je, kaže, primamljivija ona zemlja koja ne mijenja često propise.

"U Hrvatskoj ne bi smjelo godišnje nastati više od 100 tisuća novih predmeta"

Na pitanje što bi po njemu podrazumijevala reforma pravosuđa, slaže se s konstatacijom da bi se moglo reći da je pojam reforma pravosuđa postala floskula bez pravog sadržaja. 

- Koja se dobrim dijelom svodi na sirov oblik natjeravanja sudaca da rade više, pod nekom neizrečenom pretpostavkom da su oni ili lijeni ili slabo organizirani pa da ih treba natjerati da rade jače. Međutim to nije tako, posao je osjetljiv, poručuje.

Hrvatska po njegovu mišljenju, već desetljećima nema sistematičnost u pristupu i to ju onemogućava da dobro analizira situaciju. 

- Svatko tko ima imalo iskustva sa složenim sustavom, kada imate tako velik problem, nije samo jedan uzrok, njih je obično znatno više - komentirao je poručivši da treba dobro analizirati te uzroke, razgraničiti koliko koji uzrok doprinosi ovom stanju i onda krenuti u akciju.

U Hrvatskoj, smatra, ne bi smjelo godišnje nastati više od 100 tisuća novih predmeta. U Hrvatskoj godišnje nastane preko 10 puta veći broj od onoga što bi se moglo smatrati normalnim, dodaje.

Kako riješiti problem starih predmeta?

Gledajući neke izvještaje pravosudne inspekcije, otkrio je, kaže, sljedeće:

- Samo na jednom sudu na obali, neću ga sada imenovati, ima nekih 30, 40 predmeta starih 20 ili više godina.

Takvi podaci diskreditiraju sudove pred građanima i međunarodnom javnosti, komentira, dodajući kako su takvi podaci potpuno neprihvatljivi. Oni ukazuju na probleme u vođenju sudova, dezorganizaciju, slabu raspodjelu predmeta, poručuje.

- Mislim da je jedan od uzroka taj što se jedan dio tih spisa zagubio u sistemu, jedan dio su doista tvrd orah gdje postoje neki činjenično-pravni problemi, velik broj stranaka, moguće i loše zastupanje. No bez obzira na uzrok, to moramo riješiti - poručuje.

Smatra da sucima dosad nije bio dovoljno priznat rad na takvim predmetima.

- Imam ideju da se kod ovakvih malih sudova, kod kojih imate 30, 40 takvih predmeta koji su stari 20 - 30 godina, u dogovoru sa sucima napravi organizacija da se njima naloži da se praktički svi suci prihvate rješavanja tih predmeta i da ne rade ništa na svim drugim predmetima, osim onima koji su po zakonu hitni, kako bi se tome dalo apsolutni prioritet- otkriva.

Snimku intervjua pogledajte danas na Četvrtom programu HTV-a u 15:05.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!