08:07 / 05.02.2021.

Autor: HRT/Hina/Dnevnik u podne

Zastupnici većinom poduprli Zakon o obnovi i proglasili IGP

Zastupnici većinom podržali Zakon o obnovi

Zastupnici većinom podržali Zakon o obnovi

Foto: HRT / HTV

Za Zakon o obnovi nakon potresa, nakon što su se izjasnili o amandmanina glasovao je 141 zastupnik, 113 zastupnika i zastupnica glasovalo je "za", 25 je bilo suzdržanih, a samo tri "protiv". Tako je zakon izglasan iz drugog pokušaja, nakon što je prošlog petka glasovanje bilo odgođeno zbog nedostatka kvoruma. Zastupnici su 141 glasom, odnosno jednoglasno, donijeli odluku i o proglašenju Isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskome moru.


Prije nego što su glasovali o Zakonu o obnovi nakon potresa ponovno su zatražene stanke. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković pozvao se na članak 293b. pa je sjednica nastavljena odmah. Podsjetimo, oporba je prije tjedan dana napustila sabornicu jer se na glasovanju nije našao i Mostov prijedlog zakona kojim se ukidaju obvezne članarine u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Izazvalo je to burnu polemiku oporbe i vladajućih.

Potvrđena je i Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. 77 zastupnika glasalo je "za", 59 ih je bilo "protiv", a dvoje je bilo suzdržano.

Uoči glasovanja prisegnuo je zastupnik Tomislav Okroš, koji je u Saboru zamijenio preminulog zastupnika Miroslava Tuđmana.

Zakon o obnovi

Kod financiranja obnove za područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, uzeta je u obzir činjenica da se riječ o ekonomski slabijim jedinicama, koje su u velikoj mjeri proglašene i potpomognutim područjima sukladno posebnom propisu, te su iz navedenih razloga koji su ranije detaljno obrazloženi ova područja izuzeta od sudjelovanja u financiranju obnove.

Na temelju Zakona pokrenut će se obnova područja stradalih potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji i Karlovačkoj županiji te je u tu svrhu odgovarajuće dorađen već postojeći zakonodavni okvir. Pokretanjem obnove i stambenog zbrinjavanja na području spomenutih županija na temelju ovoga Zakon nesporno će se uspostaviti uvjeti za normalizaciju života u pogođenim područjima, a pokretanje obnove doprinijet će pozitivnim gospodarskim i ostalim učincima koji su posebice od značaja za Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.

Nacionalna razvojna strategija do 2030.

Dokument je to koji je predložila Vlada kao "krovni strateški dokument" i Hrvatsku vidi kao "konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlju prepoznatljivog identiteta i kulture. Postavljena su četiri razvojna smjera: održivo gospodarstvo, jačanje otpornosti, zelena i digitalna tranzicija te ravnomjeran razvoj.

Isključivi gospodarski pojas

Isključivi gospodarski pojas je područje izvan teritorijalnog mora i uz njega, a u kojem obalna država ima pravo koristiti svoja suverena prava. Svakim proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa smanjuje se dio mora u pravnom statusu otvorenog mora. Želja za većom kontrolom morskog teritorija javila se u novije vrijeme razvojem suvremene ribarske tehnologije i rudarstva (osobito industrije nafte i plina) te mogućnosti da se tehnički nadziru područja dalje od obale.

Uz postojeća prava, koja joj pruža ZERP, po novome će Hrvatska dobiti još samo dvije mogućnosti - gradnju umjetnih otoka te korištenje energije vjetra i mora u tom pojasu. Prava isključivoga gospodarskog pojasa odnose se samo na treće zemlje, ali ne i na zemlje Europske unije.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!