Vedriš: Država može utjecati na dio tržišnih mehanizama boljom regulacijom

U Sloveniji, Njemačkoj i u većem dijelu europskih država cijene su se smirile, izjavio je Mladen Vedriš u središnjem Dnevniku HTV-a i kazao da su ondje bila drugačija očekivanja, odnosno nisu imali očekivano uvođenje eura u okviru čega su neki nastojali "na vrijeme povećati cijene". Taj duh iz boce povećanja cijena u Hrvatskoj je izašao znantno prije nego što se događa ovo što vidimo danas, dodaje Vedriš.

Slaže se da su pod krinkom inflacije prošla mnoga poskupljenja. Zadnjih 7-8 mjeseci su prehrambeni proizvodi, energetika i farmaceutski proizvodi poskupjeli od 20 do 40 posto. Potvrdio je da se još tada nešto moglo učiniti.

- Imali smo mnogo više euforije u očekivanju promjena u euro, a puno manje smo regulatorne mehanizme na tržištu gledali, kazao je.

Koliko tko participira u nekom artiklu?

Vedriš smatra da se još ranije trebalo ojačati udruge potrošača. One su, kaže, prije imale znatno više prostora i pomoći nego sada jer sada ima na tisuće ljudi koji reagiraju i šalju signale.

- S druge strane, uzmimo dva-tri karakteristična proizvoda, kao npr. litru benzina i nekog prehrambenog artikla pa transparentno prikažimo tko koliko u tome participira i tko je koliko poskupio. To rade vani udruge potrošača i to je prava crna lista, kad pokažete strukturu proizvoda, a ne idete za onim "Drž'te lopova!", rekao je Vedriš.

Vedriš: Mi smo u tržišnoj ekonomiji 

Premijer je za sutra najavio da bi se nekim mjerama ipak mogle obuzdati cijene, najavio je i crne liste, a najavljuje se i potencijalna mogućnost utjecaja na one koji su dobivali subvencije za struju. Vedriš smatra da Vlada ima manevarski prostor upravo ondje gdje je davala subvencije. Tako bi ih sada mogla uskratiti.

- Mi smo u tržišnoj ekonomiji. Ako netko danas nešto prodaje za 50 kuna, a sutra za 80, koji biste imali instrument da to smanjite. Možete mu smanjiti ulazne troškove, pa ćete na taj način odgovoriti na to, rekao je Vedriš i dodao kako ne gleda baš optimistično na administrativno reguliranje cijena npr. prehrambenih artikala.

Najteža situacija u prelasku na euro je s uslugama

Napomenuo je da je situacija s uslugama, poput frizerske ili npr. pekarnice trenutačno najteža jer nisu zamjenjive i ne može ih se, kako kaže, naručiti iz inozemstva.

- Kod sektora usluga svuda se prilikom uvođenja eura pojavio najveći porast, kazao je.

Vedriš je istaknuo da država može utjecati na jedan dio tržišnih mehanizama boljom regulacijom. 

- Zato je pametno da pogleda što su ostale europske države, članice EU-a koristile kao arsenal tih mjera da smire tržišne cijene, dodao je.

Mali distributeri, participacija, marže

Mali distributeri bune se na ograničavanje cijena naftnih derivata. Vedriš napominje da ne mogu oni jedini biti nosioci rasterećenja cijene. 

- Kad pogledate njihove marže, one mogu biti 10 ili 20 lipa više ili niže. Ali u cijenu litre benzina ili dizela država sa svojim opterećenjima participira s 50%, kazao je Vedriš i dodao da je država na taj način  sigurno znatno povećala prihode u proračunu. Jednim dijelom ih je, kaže, vratila kroz socijalne transfere, ali je ostalo znatno više u plusu. Prema tome, država sigurno ima mehanizme. Mora s udrugama potrošača nešto napraviti, ali mora povući svoj dio.

Odgovarajući na pitanje može li se možda računati na poštenje, da onoga trenutka kada se smanji inflacije i cijene se malo spuste, Vedriš smatra da se teško može računati na to.

- Svatko će nastojati naći neko opravdanje, da npr. ima veće ulazne troškove, pa da je povećao razinu plaća, da su mu sirovine poskupjele. Morate pojačanom konkurencijom, ali pojačanom produktivnošću, sniženjem ulaznih troškova rasteretiti one koji se na tržištu javljaju kao finalisti, kazao je. Smatra da je najjednostavnije troškove upakirati u cijenu i podastrijeti konačnom kupcu.

Za sutrašnju odluku Vlade kaže da bi mogla "sniziti temperaturu", ali da teško može zamjeniti konkretne strukturne mjere.