Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima

Hrvatska Vlada i ove godine obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika. Uz jasan otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, Hrvatska gradi društvo uključivosti, tolerancije i dijaloga koje njeguje kulturu sjećanja na sve nevine žrtve rata i totalitarnih režima kako bi se još spremnije suočavala s izazovima budućnosti.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sudjelovat će, kao izaslanici predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, na obilježavanju Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved upalio je svijeću kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, na Grobnici narodnih heroja, na grobu Brune Bušića, kod Spomen-obilježja hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova te na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, na Gradskom groblju Mirogoj.

- Predanost Vlade je vidljiva u nastavljanju svih aktivnosti u pogledu ekshumiranja svih žrtava, dostojnog ukopa, pijeteta i počasti. Jednako tako stvaranje ozračja tolerancije, uvažavanja i izgradnje takvih odnosa koji garantiraju perspektivu Republike Hrvatske. Naš narod, kao rijetki narodi, stradao je kroz povijest. Zato nikad ne smijemo zaboraviti žrtve, moramo se žrtvama klanjati, ali moramo ulagati energiju i graditi perspektivu na odnosima koji garantiraju kvalitetne međuljudske odnose u društvu i poštivanje ljudskih prava, rekao je Medved.

Na pitanje novinara hoće li Vlada ići u izmjene Kaznenog zakona po kojemu će se zabraniti pozdrav "Za dom spremni", Medved je rekao kako je oko toga predsjednik Vlade prije mjesec dana o tome govorio malo detaljnije i temeljitije.

- Ja sam stava da je preporuka Vijeća (za suočavanje s prošlošću op.a.) koju je inicirala i osnovala Vlada u dovoljnoj mjeri usmjerenje na koji način se odnositi prema određenim simbolima i u skladu s tim djeluju i sudovi. Prema tome, po mom mišljenju, je upravo taj zaključak, koji je uravnotežen i koji je zahtijevao široku i raspravu i sagledavanje svih aspekata. Ostajem pri tome da je upravo to usmjerenje koje je sadržano u tom zaključku dovoljno, rekao je ministar.

Upitan kako to da nitko iz Vlade neće ove godine biti u Jasenovcu, ministar je kazao kako se danas posjećuju obilježja na Mirogoju, Maclju i Golom otoku, a da je Jasenovac za neke druge prigode.

Nema razlike među žrtvama

Na pitanje radi li se razlika među žrtvama, s obzirom na to da su ministri danas ponajviše na obljetnicama komunističkih žrtava, Medved je kazao kako nema nikakve razlike.

- Upravo na tragu programa i aktivnosti koje je provodila naša Vlada u prethodnom mandatu, kao što provodimo i u ovome, može se jasno iščitati naše opredjeljenje da se ne zaborave žrtve niti jednog totalitarnog režima, ali s druge strane da gradimo odnose u društvu za buduće generacije, kako one ne bi bile opterećene sa stradanjima kroz povijest, ali nikada zaboraviti, naglasio je Medved.

Istaknuo je kako na mlade naraštaje moramo prenijeti naša iskustva koja nisu bila nimalo jednostavna ni laka.

Božinović: Trajna zadaća ostaje ustrajati u razotkrivanju istine

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma obilježen je u ponedjeljak kod grobnice uz Spomen-crkvu Muke Isusove i križa u Lepoj Bukvi, na području gdje se smatra da je pogubljeno 13.000 žrtava nakon Drugog svjetskog rata.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović naglasio je da su masovna ubojstva bez suđenja, kakva su se dogodila i u Macelju, najtragičnija posljedica vladavine nedemokratskih režima.

Stratište Macelj je po utvrđenom broju od 1247 ekshumiranih žrtava do sada među najvećim otkrivenim stratištima komunističkog režima u Hrvatskoj, čemu u prilog idu izjave svjedoka kako je u maceljskim šumama stradalo oko 13.000 žrtava, rekao je Božinović.

Podsjetio je da iz novije hrvatske povijesti imamo neriješenu sudbinu 1858 nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu.

Naša će Vlada predano nastaviti raditi na rješavanju pitanja osoba nestalih u Domovinskom ratu i istraživanju masovnih grobnica iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, poručio je Božinović.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner kazao je da je hrvatski narod proživio sve najgore totalitarne režime u 20. stoljeću.

Zločini koje su počinili nacisti, fašisti i ustaše uglavnom su kažnjeni u sudskim procesima, a te totalitarne ideologije povijest je jasno i nedvosmisleno osudila.

Međutim, komunistički zločini počinjeni nad desecima tisuća Hrvata nakon završetka Drugog svjetskog rata nikad nisu procesuirani, a kamoli kažnjeni, već ih je komunistički režim nagradio, rekao je Reiner.

Potpredsjednik Udruge Macelj 1945. Damir Borovčak smatra da se po pitanju žrtava komunizma ne poduzima dovoljno jer je premalo sluha i dobre volje, sve manje iskrenih zauzimanja za istine o komunističkim zločinima.

S njim se složio saborski zastupnik Mosta Marin Miletić kazavši da je hrvatsko društvo vrlo jasno osudilo svaki oblik fašizma i nacizma, ali je duboko protkano naslijeđem komunizma.

Držim da hrvatska država mora učiniti sve što može da osudi komunizam na jednak način kao i nacizam i fašizam te da se u odgojno-obrazovnom sustavu vrlo jasno postavi prema komunizmu koji je, kao što vidimo, učinio ogroman zločin u hrvatskom narodu i u hrvatskoj državi, rekao je Miletić.

Upitan o stajalištu Mosta prema izmjenama Kaznenog zakona i zabrani pokliča Za dom spremni, odgovorio je kako je Ministarstvo uprave za vrijeme premijera Ivice Račana legaliziralo taj pozdrav.

Jedna od rijetkih postrojbi, HOS, u Domovinskom ratu nema niti jednog zločinca i njihovi vojnici nisu osuđeni za zločin. To su najveći heroji koji su branili ovu državu. To je predmet rasprave, možemo sjesti i razgovarati, ali mi smo ovdje vrlo jasni, kazao je Mostov zastupnik.

Butković: Nema suživota ako se ne suočimo s nekim stvarima iz prošlosti

Jedan od najzloglasnijih zatvora u bivšoj Jugoslaviji prvih tisuću 200 kažnjenika primio je 1949., a u 40 godina rada, prema procjenama, ondje je bilo zatočeno više od 30 tisuća ljudi, takozvanih neprijatelja komunističkog režima. Kod spomen-ploča zatočenicima Golog otoka i manje poznatog zatvora na Svetom Grguru - Europski dan sjećanja obilježio je ministar Oleg Butković. 

- Odajemo počast žrtvama komunističkog režima koji je obilježio povijest 20. stoljeća te povijest Hrvatske i hrvatskog naroda. Kultura sjećanja i suočavanja s istinom je bitna jer nema pomirbe i suživota ako se ne suočimo s nekim stvarima iz prošlosti, rekao je Butković.

U Splitu obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježen je u ponedjeljak u Splitu polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na ulazu u tvrđavu Gripe, iz koje su po završetku 2. svjetskog rata jugoslavenske komunističke vlasti odvodile i likvidirale političke neistomišljenike.

Splitski gradonačelnik Ivica Puljak je istaknuo kako su žrtve totalitarnih režima bile izražene u cijeloj Europi u 20 stoljeću ali "naročito je hrvatski narod bio žrtva takvih režima."

- Danas, prisjećajući se tih žrtava, želimo da se takve stvari nikad više ne ponove, kazao je Puljak. Dodao je kako je važno podsjetiti da se "moramo pomiriti s prošlošću kako bismo se mogli svi zajedno okrenuti prema budućnosti.

- Naročito je važno da se uvijek podsjetimo kako je moderna hrvatska država utemeljena na vrijednostima antifašizma i Domovinskog rata i da u budućnosti naš djeca žive u miru i slobodi, a naročito to treba podsjetiti na ovom mjestu na kojem su za tu slobodu mnogi ljudi poginuli, rekao je Puljak.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban je rekao kako su ljudi "s ovih područja" osjetili sva tri totalitarna režima - nacizam, fašizam i komunizam, ali s obzirom na dužinu trajanja "najviše su osjetili problem komunizma."

- Neka je pokoj vječni svima koji su stradali iz bilo kojeg razloga zbog svog stava i promišljanja, u bilo kojem od ova tri totalitarna režima, poručio je Boban.

Predsjednik Splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić je istaknuo kako se danas trebamo prisjetiti žrtava svih totalitarnih režima "pogotovu komunističkog koji je ostavio neizbrisiv trag na ovim prostorima."

- Obvezni smo učiniti sve da lažna jugoslavenska historiografija više ne nameće laži iz razdoblja kad smo bili u Jugoslaviji, poručio je Turudić.

Splitsko Gradsko vijeće je 29. kolovoza 2018. donijelo Zaključak po kojem je Spomendan sjećanja na žrtve totalitarnih režima uvršten u službeni gradski protokol.

Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine 23. kolovoza proglašen je Europskim danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, a od 2011. godine obilježava se i u Hrvatskoj.

Obilježavanje i u Đakovu

Osječko-baranjsko Izaslanstvo Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ) je u Đakovu kod spomenika žrtvama komunizma "Glava koja tone" položilo vijenac i zapalilo svijeće u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima.

Član HDPZ-a Pero Šola, koji se bavi istraživanjem komunističkih zločina, rekao je da se na području Đakovštine bilježi oko 1800 žrtava nacizma i fašizma te oko 3000 žrtava komunizma.

- Ukupno je to oko 5000 žrtava totalitarnih režima, a Đakovština je tada imala oko 55.000 stanovnika, pa ispada da je na njezinom području gotovo 10% stanovništva tijekom Drugog svjetskog rata i nakon njega stradalo od totalitarnih i autoritativnih režima, istaknuo je Šola.

U nastavku obilježavanja ovog spomendana, u Kući Reichsmann otvorena je izložba slika "Žrtve totalitarnih režima akademskog slikara Mile Nekića". U uvodu je govorio predsjednik osječko-baranjske podružnice HDPZ-a Ivo Tubanović, i sam žrtva komunizma koji je 1984. zatvoren i osuđen na 16 godina zatvora od kojih je odslužio šest.

- Sa mnom je tada zatvoren i moj kum Ante Davidović, također iz Selaca Đakovačkih, koji je nakon nekoliko dana ubijen, rekao je Tubanović.

Povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Igor Lojnjak govorio je o likovnom stvaralaštvu Mile Nekića, uz naglasak na ciklus posvećen žrtvama totalitarnih režima, među koje i sam pripada.

- Ciklus posvećen žrtvama totalitarnih režima sadržajno i tematski najbolje je za ono čega se Europa danas prisjeća. Nekićev odabir je da ne slijedi neke zadane pravce. Miletova umjetnost je put istraživanja - sadržajni prikaz sa što manje elemenata, pa njegove slike iz ovog ciklusa nose naziv Zločin 1, Zločin 2, Zločin 3 itd., čime poručuje da je žrtva uvijek žrtva, kazao je Lojnjak.

Izložbu je otvorio izaslanik predsjednika Sabora i Vlade, saborski zastupnik Goran Ivanović.

- Datum 23. kolovoza možda još uvijek nije dovoljno saživio u svijesti građana, pogotovo mlađih generacija, no djeca svakako o tome trebaju učiti u školama. Jer, ti zločini nisu se događali prije 100 godina, nego i prije nepunih 40-ak godina, naveo je Ivanović.

Svijeće su zapalila i izaslanstva Grada Đakova te stradalničkih udruga.