Hoće li skuplji POS-ovi stanovi biti dostupni mladima?

U emisiji U mreži Prvog razgovaralo se o društveno poticanoj stanogradnji (POS) i izmjenama zakona koje će omogućiti višu cijenu stanova kako bi se potaknula njihova gradnja. Sugovornici su bili Domagoj Orlić, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva, bivša ministrica Anka Mrak-Taritaš (GLAS), nezavisna zastupnica Vesna Vučemilović i Marin Živković iz platforme Možemo!.

Država podiže cijenu POS stanova: "Još uvijek pristupačnije od tržišta"

Državni tajnik Domagoj Orlić rekao je kako vjeruje da će nova maksimalna cijena od 1912 eura po četvornom metru omogućiti pokretanje gradnje stanova i njihovu dostupnost mladim obiteljima.

– Vlada je 27. ožujka donijela nacionalni plan stambene politike do 2030. godine, koji predviđa izmjene 15 zakona, uključujući ovaj o POS-u. Maksimalna cijena kvadrata sada će biti 1912 eura, što je i dalje 20 do 40 posto niže od prosječne cijene na tržištu, istaknuo je Orlić.

Podsjetio je kako su u posljednjih pet godina cijene gradnje porasle za više od 50 posto te da trenutno u Zagrebu prosječni kvadrat stoji oko 2900 eura, dok je u ostatku Hrvatske oko 2500 eura.

Najavio je i dodatne mjere: povrat 50% PDV-a i poreza na promet nekretnina za mlade do 45 godina pri kupnji prve nekretnine, kao i pokretanje programa pristupačnog najma korištenjem državnih nekretnina.

Mrak-Taritaš: "POS treba vratiti na pravi put, a ne samo dizati cijene"

Bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš upozorila je kako bi trebalo biti oprezan u dizanju cijena, ističući da je pravi smisao POS-a bio pristupačno stanovanje.

– Kada sam bila ministrica 2013.-2016., izgradili smo 1400 stanova. U Zagrebu su POS stanovi tada koštali 960 do 1080 eura po kvadratu, dok je tržišna cijena bila 1600-1700 eura. Time smo utjecali i na tržište, rekla je.

Mrak-Taritaš dodala je da je POS stavljen "na čekanje" dolaskom vlade Andreja Plenkovića te da su uvedene subvencije na kamate, što je dovelo do gubitka kontrole nad cijenama nekretnina.

– Ne možemo uzeti modele, sjekirom ih presjeći pa se nakon par godina vraćati nazad. Država mora imati konzistentnu stambenu politiku, upozorila je.

Živković: "Bez kontrole preprodaje gubi se smisao POS-a"

Marin Živković iz Možemo! naglasio je kako je ključan problem dugoročni učinak POS-a.

– Ako netko kupi stan preko POS-a, a zatim ga brzo preproda po tržišnoj cijeni, onda taj stan gubi funkciju pristupačnog stanovanja. Predlažemo pravo prvokupa države po cijeni po kojoj je stan prodan, rekao je Živković.

Dodao je kako država troši resurse, a da pristupačno stanovanje time nije dugoročno osigurano.

– Treba spriječiti da stanovi završe u dnevnim najmovima ili u fondovima za špekulacije, zaključio je.

Upravljanje praznim stanovima

Na pitanje o stanju oko 9000 izgrađenih POS stanova, državni tajnik Domagoj Orlić odgovorio je kako je važno ne promatrati mjere pojedinačno.

– Nacionalni plan stambene politike pristupa rješavanju problema cjelovito. Kada govorimo o pravu na kupnju POS stanova, kriterije određuju jedinice lokalne samouprave. Osim toga, planom želimo aktivirati prazne stanove, naglasio je Orlić i dodao kako je čak 40% stambenog fonda u Hrvatskoj neiskorišteno za stanovanje.

Prema njegovim riječima, oko 600 tisuća stanova potpuno je prazno, što pokazuju podaci o potrošnji struje. Istaknuo je i da je Hrvatska donijela nacionalni plan prije nego što je donesena europska stambena politika te očekuje dodatne izvore financiranja.

Kritike postojećih mjera i izazovi na tržištu 

Predsjednica saborskog Odbora za obitelj i mlade Vesna Vučemilović ocijenila je kako je poticana stanogradnja bolji model od APN-ovih subvencioniranih kredita, koji, prema njezinim riječima, nisu riješili problem stambenog zbrinjavanja.

– Hrvatskoj nedostaje između 230 i 280 tisuća stambenih jedinica. Ovi brojevi koje slušamo, 9000 POS stanova, jednostavno nisu dovoljni, rekla je. Naglasila je i kako novi zakon neće biti atraktivan manjim sredinama, gdje su cijene kvadrata puno niže od onih u većim gradovima.

Upozorila je i na visoke cijene građevinskog materijala: "Nadam se da građevinari neće iskoristiti nove šokove za dodatna poskupljenja".

Utjecaj carinskog rata na građevinski sektor

Vučemilović je također istaknula da carinski rat može dodatno pogoditi građevinski sektor, osobito s obzirom na uvoz građevinskog materijala, poput armature, iz Bosne i Hercegovine.

Državni tajnik Orlić priznao je kako će trebati vremena da građevinski sektor odgovori na sve potrebe rekavši: "Od ideje do realizacije projekta stanogradnje prođe od tri do pet godina. Mladi mogu očekivati useljenje tek za tri godine".

Upozorio je, međutim, kako je primjer Siska pokazao da je moguće provesti povijesnu stanogradnju u kratkom vremenu, već za dvije godine.

Porez na prazne nekretnine: simbolika ili stvarna motivacija?

Marin Živković iz Možemo! smatra kako predloženi porez na prazne stanove neće imati veliki učinak.

– Porez je prenizak. Da bi bio učinkovit, trebalo bi ga znatno povećati, rekao je, dodavši da današnji model zapravo znači velik transfer bogatstva prema vlasnicima stanova. Naglasio je i kako paralelni sustavi koje država sada uvodi mogu dodatno zakomplicirati situaciju na tržištu.

S druge strane, Vesna Vučemilović upozorila je da situacija u Slavoniji nije usporediva s onom u Zagrebu: "U Slavoniji možete kupiti kuću s nekoliko jutara zemlje za cijenu koja je u Zagrebu nezamisliva",  istaknula je, naglasivši potrebu za ravnomjernim regionalnim razvojem.

Domagoj Orlić dodao je da će program pristupačnog najma uzeti u obzir regionalne razlike jer "najam neće biti isti u Slavoniji i Zagrebu". 

Koliko će praznih stanova biti aktivirano?

Živković je izrazio umjerenu nadu da će poticaji motivirati dio vlasnika da svoje prazne stanove stave u funkciju najma, kako se predviđa nacionalnim planom – oko 9000 stanova. Anka Mrak-Taritaš ipak je bila skeptična:

– Porez od 250 eura godišnje za prazan stan od 50 kvadrata u Zagrebu nije ozbiljan motiv. Ovo nije pravi porez na nekretnine, rekla je i upozorila na problem što se u statistiku ubrajaju i apartmanske kuće na moru, koje zapravo nikad nisu ni bile namijenjene stalnom stanovanju.