Hrvatska među pet europskih zemalja u kojima je kruh najviše poskupio

11.01.2023.

20:06

Autor: Marina Gantar/Dnevnik/HRT/IMS

Poskupio kruh

Poskupio kruh

Foto: Zarko Basic / PIXSELL

Iako su cijene kruha i pekarskih proizvoda sve veće one su još uvijek ispod razine Europske unije. Rast ulaznih troškova u posljednjih godinu i pol doveo je do poskupljenja na globalnom tržištu. Uspoređujući žetve 2022. i 2021. cijena domaće pšenice porasla je za 80%. Dok stručnjaci kažu da je cijena pšenice na svjetskim burzama trenutačno u stabilizaciji kod nas je zbog konverzije u euro uslijedilo dodatno poskupljenje kruha zbog zaokruživanja cijena.


Bilo da kruh i pekarske proizvode kupujete u malim pekarnicama ili od većih proizvođača, posljednjih mjeseci cijene su u porastu.

Rastom cijena kruha zgroženi su i poljoprivrednici koji ističu da su im u posljednjih godinu dana porasli troškovi proizvodnje, ali ne i zarada. Ne pamte da su energenti i gnojivo toliko poskupjeli te podignuli troškove proizvodnje i cijenu pšenice.

- Ako je ona otišla sa 60% što je opravdano jer nama su gnojiva otišla i po 400-500% prema gore, gorivo 100%, rezervni dijelovi, a pšenica nije toliko otišla, dakle i tih 60% ako je otišla gore u cijeni toga kruha, danas ne bi smio poskupjeti više od 3%, kaže Matija Brlošić, Hrvatska poljoprivredna komora.

Iz Žitozajednice koja okuplja predstavnike mlinsko-pekarskih proizvođača kažu da je do rasta cijene žitarica i uljarica došlo 2020-te zbog poremećaja u dobavnim lanacima izazvanih pandemijom, a rast cijena nastavio se s ratom u Ukrajini zbog kojega su poskupjele i žitarice i energenti.

- Mi smo kod Eurostata izbili na peto mjesto po stopi poskupljenja pekarskih proizvoda od 30%, a poskupljenje svih ulaznih troškova osim sirovina i energenata, tu su i cijene ambalaže i svih ostalih ulaznih troškova, nisu tolikom stopom pratile poskupljenja koliko su ulazni troškovi rasli, kaže Nada Barišić, direktorica Žitozajednice d.o.o.

Unatoč tomu, domaća pekarska industrija zbog velikog uvoza bilježi pad dobiti.

- Unazad nekoliko mjeseci sve cijene rastu prije svega zbog inflacije odnosno oni izazivaju inflaciju, ta je inflacija dijelom izazvana rastom troškova, treba tu u potpunosti razumjeti proizvođače koji imaju rast troškova i koji moraju ukalkulirati u svoje cijene, naravno dogodila se i priča sa konverzijom eura, kaže Boris Crnković, dekan Ekonomskoga fakulteta u Osijeku.

A poskupljenje zbog konverzije u euro trebalo bi biti sporadično i kratkoročno jer pravila određuje tržište, a kupac je taj koji odlučuje gdje će i po kojoj cijeni što kupiti.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!