Hrvatska u šengenskom prostoru; Božinović: Otvorena su vrata Europi bez granica

01.01.2023.

Zadnja izmjena 01:00

Autor: HRT/Hina

Hrvatska u šengenskom prostoru

Hrvatska u šengenskom prostoru

Foto: Luka Stanzl / PIXSELL/HTV

Dva povijesna događaja za Hrvatsku nastupili su od ponoć - ulazak u šengenski prostor i u eurozonu. Točno u ponoć na 73 granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom miču se rampe, a središnji događaj bio je na Bregani, jednom od najvećih graničnih prijelaza. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da su otvorena vrata Europi bez granica. Prigodne svečanosti bile su i na drugim graničnim prijelazima na granici sa Slovenijom i Mađarskom.

Hrvatska je u ponoć, nakon manje od deset godina članstva u Europskoj uniji, postala članica šengenskog područja. Ukinute su granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema članicama EU-a, a 26. ožujka ukinut će se i one u zračnim lukama.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da večeras slavimo novi dan, Novu godinu, novu Europu s Hrvatskom u Schengenu. Sa slovenskom kolegicom Sanjom Ajanović Hovnik podignuo je rampu na granici.

- Nema više granica koje su predugo stajale između nas i naših susjeda, prirodnog okruženja kojem kao narod i kao država pripadamo. Zbog toga je ovaj večerašnji čin više od ukidanja graničnih kontrola. On je konačna afirmacija našeg europskog identiteta za koji su se generacije Hrvata borile i u konačnici izborile. Zahvaljujem gospođi ministrici i slovenskom izaslanstvu što su ovdje večeras s nama podijelili trenutke naše radosti i ponosa. Sretna vam svima 2023. nova godina u Schengenu, kazao je ministar Božinović.

Slovenska ministrica Ajanović Hovnik ocijenila je ulazak Hrvatske u šengensko područje povijesnim događajem.

- Kako smo prije 30-ak godina simbolično postavljali granice, tako ih sada mičemo. To ne znači da će se sigurnost smanjiti budući da smo se u obje države temeljito pripremali za ovaj trenutak, kazala je.

Podignuta rampa na graničnom prijelazu Bregana

Podignuta rampa na graničnom prijelazu Bregana

Foto: Luka Stanzl / PIXSELL

Posljednja granična kontrola

Pet minuta prije ponoći, policijski službenici na Bregani izvršili su posljednju graničnu kontrolu, uz prigodni dar - plišanog medvjedića obučen u odoru hrvatskog policajca.

Osim rampe, uklonjena je ploča s natpisom ''Postaja granične policije Bregana'', no netom prije toga, zabilježen je posljednji prijavak načelnika postaje u kojem je izvijestio policijske službenike da prestanu s provedbama graničnih kontrola i prijeđu na zadaće kompenzacijskih mjera.

Delegacije dviju zemalja potom su se uputile na slovensku stranu, na područje nekadašnjeg graničnog prijelaza Obrežje, gdje su načelnici policijskih postaja i policijski službenici zahvalili jedni drugima na dosadašnjoj suradnji, uz simbolično uklanjanje ploča sa policijske zgrade u Obrežju.

U prvih 15-ak minuta nakon ponoći, desetak je automobila bez kontrole ušlo iz Hrvatske u Sloveniju, pozdravivši okupljene policajce zvukom trube.

Svečano i na graničnom prijelazu Plovanija

Ulazak Hrvatske u zonu šengena i trajno ukidanje granica u Istri obilježen je nakon ponoći prigodnom svečanošću koja je održana na graničnom prijelazu Plovanija, a svečano je bilo i na graničnom prijelazu Požane gdje je održan program pod nazivom Povratak Buzeta u Europu.

Svečano podizanje rampe održano je u ponoć uz pjesmu Oda radosti koju su izveli članovi Limene glazbe Zajednice Talijana Buja, nakon čega su se prisutnima obratili istarski župan Boris Miletić, gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin te načelnik PU istarske Alen Klabot i zamjenik gradonačelnika Kopra Janez Starman.

- Danas je veliki dan za sve nas. Dosanjali smo san da naša Istra, koja se nalazi na području tri države, manjim dijelom Slovenije i Italije, a većim Hrvatske, bude konačno bez granica, te da naši građani mogu slobodno putovati Europom, kazao je župan Miletić. Dodao je kako je Istarska županija među prvima snažno zagovarala ulazak u Europsku uniju te je od samog početka bila proeuropski orijentirana. Podsjetio je da još od 1994. godine Istra intenzivno razvija bilateralne odnose s europskim regijama i članica je mnogih drugih europskih organizacija, inicijativa i mreža.

Pozdravljajući uzvanike na jedinstvenom dočeku Nove godine na graničnom prijelazu Plovanija načelnik istarske policije Alen Klabot kazao je kako podizanje rampe označava novi početak, prije svega za mještane pograničnih područja i prekogranične radnike koji su svakodnevno prelazili preko granice.

- Oni će sada moći puno lakše i brže stizati na posao i kući, a brže će na ljetovanje u našu lijepu Istru stizati i turisti koji nam svake godine dolaze u sve većem broju. Često se postavlja pitanje hoće li se sada otvoriti prostor za kriminal, ali budite bez brige neće, poručio je načelnik Klabot.

Dodao je kako su se hrvatski policajci i policajke od ponoći prebacili na nove zadaće.

Boris Miletić, istarski župan

Boris Miletić, istarski župan

Foto: HRT / HTV

Grlić Radman: Hrvatska je u europskoj obitelji, šengenskom prostoru 

Na obilježavanju ulaska Hrvatske u šengensko područje na hrvatsko-mađarskoj granici Goričan/Letenye bila je velika delegacija i s hrvatske i s mađarske strane. Uz ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana bio je i međimurski župan Matija Posavec, zastupnica Europskog parlamenta Sunčana Glavak te dvojica saborskih zastupnika, kazao je novinar HTV-a Ivica Grudiček.

- Ovo je povijesni događaj. Hrvatska je u europskoj obitelji, u šengenskom prostoru, kazao je ministar Grlić Radman. Istaknuo je da će od toga imati najviše koristi hrvatski građani i gospodarstvo, ali prije svega stanovnici okolnih krajeva. 

Župan Posavec kazao je da je Međimurska županija jedina u Hrvatskoj graničila s dvije države u šengenskom prostoru. 

- Ima 80 km granice s Mađarskom, 120 km granica sa Slovenijom i devet međunarodnih cestovnih graničnih prijelaza čije se rampe sada dižu i omogućuju nesmetan promet i prelazak. To je veliki benefit za stanovništvo, izjavio je Posavec.

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova

Foto: HRT / HTV

Prometa je jako malo na graničnom prijelazu Nova Sela

Na graničnom prijelazu Nova Sela, na granici s Bosnom i Hercegovinom, nije bilo nekih bitnih promjena, kazao je novinar Ivica Đuzel. Prometa je jako malo, a ljudima s tog područja je važno da ostaje na snazi pogranični režim između Hrvatske i BiH te da nemaju problema u svakodnevnom prelasku granice.

- Ljudi koji su navikli putovati sretni su i zadovoljni što više neće biti višesatnih čekanja, kazao je Đuzel.

Granični prijelaz Nova Sela izgrađen je 2013. godine i dio je budućeg koridora Vc. To je važan pravac, koji od Budimpešte, preko Sarajeva, Mostara ide prema luci Ploče, istaknuo je.

- Hrvatska je ispunila svoj dio preuzetih obveza. Izgradila je dio dalmatinske autoceste, granični prijelaz, a zastoj je u radovima u BiH tako da je izgrađena tek trećina od ukupno oko 330 km, dodaje Đuzel i napominje da je granični prijelaz Nova Sela jedan od rijetkih koji pruža cijeli dan inspekcijski nadzor, pa je i postao svojevrsna istočna rampa jedinstvenog šengenskog prostora.

Granični prijelaz Nova Sela

Granični prijelaz Nova Sela

Foto: HRT / HTV

Šengenski prostor - jedan od najvećih postignuća EU-a

Šengenski prostor prostire se na više od četiri milijuna kvadratnih kilometara te je dosad brojao oko 420 milijuna ljudi, stoji na stranicama EU-a.

'Ukinute' granice svakodnevno prijeđe 3,5 milijuna ljudi, a njih oko 1,7 milijuna živi u jednoj, a radi u drugoj članici. Procjenjuje se da unutar prostora slobodne kretnje godišnje prođe 1,25 milijardi ljudi.

Hrvatska je na putu prema 'unutarnjem krugu' EU-a ispunila 281 preporuku u osam područja, čime je prošla dosad najsveobuhvatniju i najdetaljniju provjeru.

Šengenski prostor, smatran jednim od najvećih postignuća EU-a, započeo je 1985. između pet članica Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga.

Nazvan je po Schengenu, malenom mjestu u Luksemburgu, smještenom na samoj granici s Njemačkom i Francuskom, u kojem su potpisani osnivački sporazumi.

Ministar Primorac i guverner Vujčić podigli na bankomatu prve eure 

Hrvatska valuta kuna odlazi u povijest, a od ponoći smo preuzeli euro. U blizini Hrvatske narodne banke u Zagrebu obilježen je ulazak Hrvatske u eurozonu.

Ministar financija Marko Primorac tom je prigodom zaželio svima sretnu 2023. godinu i istaknuo da je danas povijesan i važan dan za Republiku Hrvatsku.

- Na današnji dan smo, nakon manje od 10 godina članstva u Europskoj uniji, ušli u eurozonu i šengenski prostor prihvaćanjem eura koji od danas postaje naša službena valuta. Republika Hrvatska bit će dublje integrirana i čvršće povezana sa svim državama članicama eurozone, a i dublje integrirana u sve gospodarske procese te spojena s krugom najrazvijenijih država u svijetu. Još bi jednom jednom zahvalio svima koji su na bilo koji način izravno i neizravno doprinijeli ovom procesu koji nije bio nimalo lak. Euro će nam u ovim turbulentnim vremenima pružiti jednu dodatnu stabilnost i omogućiti da hrvatsko gospodarstvo raste i razvija se na jednim čvrstim, zdravim i stabilnijim temeljima. Omogućit će i daljnji gospodarski rast i razvitak Republike Hrvatske, rekao je među ostalim ministar Primorac. Potom se javnosti obratio i guverner HNB-a Boris Vujčić

Ministar Primorac i guverner Vujčić na bankomatu su u središtu Zagreba podigli prve eure.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!