Sabor: Novi zakon o zviždačima korak naprijed u odnosu na važeći

25.01.2022.

09:03

Autor: HRT

Hrvatski sabor raspravlja o novom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Hrvatski sabor raspravlja o novom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Foto: HTV / HRT

Hrvatski sabor nastavio je sjednicu raspravom o novom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno zviždača. Saborski zastupnici nisu  sporili da treba osigurati učinkovitu zaštitu zviždača, a raspravu o novom zakonu koji to uređuje, oporba je iskoristila kako bi aktualizirala slučajeve najpoznatijih zviždača i njihove sudbine. Korakom naprijed u odnosu na važeći saborski klubovi ocijenili su prijedlog novoga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, tzv. zviždača, predloživši još neka poboljšanja kako bi se ojačala njihova pravna zaštita.

Novi zakon kao dobru zakonsku podlogu za veću zaštitu zviždača pozdravila je i Katarina Nemet (Klub IDS-a), ali i napomenula da se donosi zbog potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom EU.

- Nadam se da će se dodatno ohrabriti i motivirati što veći broj ljudi da se usprotive korupciji i nepravilnostima", istaknula je Nemet, predloživši među ostalim strože sankcije za prekršitelje.

Preniska kazna neće djelovati preventivno

Za strože kazne zauzeo se i Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) te ocijenio da je predložena sankcija za prekršitelje od 50 tisuća kuna, za niz fizičkih osoba i tvrtki, premali novac.

- Sankcije trebaju djelovati preventivno, a ako je kazna preniska, ona neće djelovati preventivno, poručio je.

Predložio je i da pravna pomoć zviždačima ne ovisi o imovinskom cenzusu te da im se osigura besplatna psiho-socijalna pomoć.

Ustvrdio je i kako bi unutarnje prijavljivanje nepravilnosti trebalo imati prednost pred vanjskim, odnosno prijavu učinkovito riješiti interno ako prijavitelj smatra da nema rizika od osvete.

Suprotnog je stava Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) koja prednost daje vanjskom prijavljivanju jer, kazala je, u tvrtkama je osoba od povjerenja često direktno povezana s poslodavcem.

Zviždačima dati izbor institucija koje će ih zaštititi

- Trebamo maksimalno olakšati posao zviždačima i dati im izbor institucija kojima se mogu javiti i koje će ih zaštititi, naglasila je Selak Raspudić.

Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) podsjetila je na slučaj zviždačice Adriane Cvrtile iz Kutine koja je nakon istupa dobila otkaz, pitajući hoće li se to promijeniti novim zakonom i bolje zaštiti zviždači.

- Zviždači žrtvuju sebe i svoju egzistenciju i treba ih zaštiti, poručila je Romana Nikolić (Klub Socijaldemokrata) te, osim proširivanja kruga osoba za prijavu nepravilnosti, predložila i skraćivanje rokova za postupanje po prijavama.

Barbara Antolić Vupora
(SDP) ocijenila je u zakon treba dodati odredbe o priznanjima prijaviteljima nepravilnosti, a da se to priznanje nazove po Ankici Lepej, prvoj hrvatskoj zviždačici.

Lepej je, podsjetila je Urša Raukar Gamulin (Klub zeleno-lijevog bloka), zbog svoje hrabrosti bila krivično gonjena, dobila otkaz, ostala bez sredstava za život.

U raspravi je pohvaljeno što je predlagatelj tijekom javne rasprave razmotrio primjedbe te je izraženo zadovoljstvo što je usvojen veći dio prijedloga pučke pravobraniteljice.

Zakon će napraviti snažne iskorake u zaštiti prijavitelja, ustvrdio je Nikola Mažar (Klub HDZ-a).

Sjednicu pratite ovdje:

Cilj Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, poručuju iz resornog Ministarstva pravosuđa, učinkovita je zaštita prijavitelja nepravilnosti koja uključuje i osiguravanje dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti.

Preuzimanjem europske direktive želi se ohrabriti građane da prijavljuju kršenje zakona, a propisuju se i obveze za poslodavca i tijela javne vlasti u zaštiti zviždača. Situaciju u Saboru prati reporterka HTV-a Tatjana Munižaba, koja se javila u Dnevnik u podne i rekla kako je većina prijavljenih u Saboru inspiraciju pronašla u događajima iz prošlog tjedna.

- Riječ je o privođenju 72-godišnjeg muškarca iz Briševa kod Zadra koji je uoči dolaska premijera na obilježavanje 29. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica, na društvenim mrežama objavio kako ga treba dočekati pokvarenim jajima. U sličnom tonu nastavljeno je i uoči početka rasprave o novom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Klub socijaldemokrata organizirao je izvan Sabora konferenciju za novinare, na koju je doveo bivšu djelatnicu Državne imovine Maju Đerek, koja je govorila o prijavama nepravilnosti koja je ona sama prijavila, gdje je napomenula da je ministar Mario Banožić sam sebi birao stan. Oporba je unisona u potpori Zakona o zviždačima, a resornom ministru Ivanu Malenici poručuju da je sav trud i namjere uzaludan dok god imamo ovako sporo i neučinkovito pravosuđe, rekla je Munižaba.   

O tome što se zviždačima događa u praksi najbolje govori naslovnica Nacionala, kazala je Dalija Orešković (Centar), upućujući tako na slučaj Maje Đerek, koja u tom tjedniku govori o nepravilnostima u Državnim nekretninama.

- Taj slučaj ukazuje na teške zlouporabe položaja, ovlasti i dužnosti čitavog niza visokopozicioniranih dužnosnika počevši od ministra Banožića, Frke Petešića, direktorice Državnih nekretnina, a uvaženi predsjedatelju i vas se spominje u ružnom kontekstu, rekla je Orešković predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću.

- Ako su tvrdnje Nacionalan istinite, ovdje svjedočimo o realiziranom sukobu interesa, zbog kojega bi, kada bi državna tijela imala volje, trebala pasti cijela Vlada, rekla je zastupnica.

Miletić: Zviždače se šuta, ostaju bez egzistencije

Ne sporeći da su nam zakoni dobri, Marin Miletić (Most) upozorava kako na terenu u sustavu zaštite zviždača vlada kaos.

- Niz zviždača, od Adriane Cvrtile do Damira Sabljaka, prijavili su nepravilnosti i onda su, ne završili na marginama, nego ih se šuta, ostaju bez osnovne egzistencije, ustvrdio je Miletić.

Naveo je procjenu po kojoj korupcija hrvatsko društvo godišnje košta 60 milijardi kuna, što je, dodaje, "cifra da se smrzneš".

Apelirao je na ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu da zaštiti zviždače i da počnemo graditi pravedniju Hrvatsku.

Malenica: Novi Zakon o zaštiti zviždača, donosi niz poboljšanja

Malenica je rekao da novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno zviždača, donosi niz poboljšanja.

- Olakšava se postupak za prijavu nepravilnosti, to je moguće učiniti usmeno ili pisanim putem, koji uključuje i moderne IT alate i aplikacije, zviždači će imati pravo na sudsku zaštitu, pravo na naknadu štete, zaštitu identiteta i povjerljivosti te na primarnu pravnu pomoć, naglasio je ministar.

 Nepravilnosti će se moći prijaviti preko povjerljive osobe kod poslodavca, preko vanjskih tijela, odnosno pučke pravobraniteljice te javnim razotkrivanjem.

 Povjerljivu osobu, kazao je Malenica, moraju imati svi poslodavci koji imaju najmanje 50 zaposlenika, a odlučujuću ulogu kod njenog izbora i dalje će zadržati radnici, takve osobe će se imenovati na radničkom vijeću ili će to biti sindikalni povjerenik ili izravno na prijedlog radnika.

Pavić: Od čega će zviždač živjeti do sudskog epiloga?

Željka Pavića (Socijaldemokrati) zanima kako će država pomoći zviždaču da preživi razdoblje od prijave nepravilnosti, često i otkaza do sudskog epilog?

- On u tom razdoblju treba od nečeg živjeti, kazao je zastupnik.

U tim situacijama prijavitelju je omogućena sudska zaštita, postupak pred općinskim sudom je hitan, a odluka o privremenoj mjeri mora se donijeti u roku od osam dana, kazao je ministar. Priznaje da se o naknadi ili drugom obliku plaćanja prijavitelju nije razmišljalo.

Uršu Raukar Gamulin (ZLB) zanima zašto novi zakon ne predviđa psihosocijalnu i psihološku pomoć zviždačima, a Vilija Matulu bi li novi zakon zaštitio zviždača iz redova policije. koji bi upozorio na nezakonito ponašanje kolega na granici prema migrantima?

Ministar pravosuđa Malenica odgovorio je kako u konkretne slučajeve neće ulaziti, a otvorenom ostavlja mogućnost da se u budućnosti u zakon 'ubaci' i spomenuta pomoć.

Mišela Jakšića (SDP) zanimalo je što će novi zakon donijeti zviždačima koji su nagrabusili unatrag nekoliko godina, pa konkretizira kako misli na slučaj Cvrtila, slučaj zviždača u URIHO-u.

- Nisu mi poznati detalji oko HNB, pa mi je teško odgovoriti na to pitanje je li osoba koja je novinaru dala informacije u slučaju trgovanja dionicama banaka zaposlenika u HNB-a, počinila kazneno djelo ili je samo zviždač, odgovorio je ministar Vesni Vučemilović. 

HDZ: Zaštita zviždača od iznimnog je interesa

Iz HDZ-a poručuju kako je zaštita zviždača od iznimnog interesa, a Damir Habijan predlaže da se novčane kazne za poslodavce koji pokušaju spriječiti zviždača u prijavi ili mu se osvećuju, odrede u postotku od prihoda.

Kazna bi trebala biti odvraćajuća, kazao je HDZ-ov zastupnik Habijan, a ministar je najavio da će se razmisliti o povećanju kazni kako bi se spriječio bilo koji oblik pritiska poslodavca na radnika.

Zastupnica Marija Selak Raspudić (Most) prozvala je zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića zbog trenutka u kojem uvodi novi model naplate odvoza otpada u Zagrebu te naglasila kako će za većinu građana taj model značiti skuplji odvoz smeća.

Većinu građana novi će model zbrinjavanja otpada stajati više. Ne možemo mi tako malo otpada proizvesti koliko oni skupo mogu naplatiti, kazala je zastupnica u slobodnom saborskom govoru.

Spočitnula je Tomaševiću što se sjetio dizati cijene komunalnih usluga u trenutku sve veće inflacije, rasta cijena hrane, struje, proljetnog rasta cijene plina.

Selak Raspudić ističe kako je najava novog modela odvoza otpada u Zagrebu pokazala da je Tomislav Tomašević na putu da nadmaši visoke HDZ-ove standarde u obmanjivačkom načinu upravljanja životima građana, pokazujući to na primjeru tajminga kada novi model odvoza stupa na snagu, a to je 1. srpnja.

Tada većina građana odlazi na odmor pa će imati manje volje za pritužbe, a proizvodit će i manje otpada pa neće biti svjesna koliko košta novi model dok ne dođe jesen, a onda 'pojeo vuk magare', kazala je.

Tomaševiću je poručila: "Gradonačelniče, svaka čast na transparentnosti i socijalnoj osjetljivosti."

Platformu Možemo! prozvala je zbog načina na koji je reagirala na sramotni komentar Josipa Jagića, savjetnika te platforme.

- Propagandu im kreira osoba koja smatra da je ubijanje katoličkih svećenika odlika dobrih starih vremena. 'Možemovci' se nisu pokazali principijelnima i nisu raskinuli suradnju s dotičnim, oni su tek osudili pojavu, a spasili druga, konstatirala je.

Tram 11 ili kako Hrvatska srlja u jednoumlje političke korektnosti

Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) kritizirao je odluku diskografske kuća Menart o raskidu ugovora s grupom Tram 11 i povlačenju albuma 'Jedan i jedan' iz fizičke prodaje te sa svih digitalnih streaming servisa.

- Otkazivanje albuma je dokaz da Hrvatska srlja u jednoumlje političke korektnosti i ograničavanja slobode govora, kazao je zastupnik.

Činjenicu da diskografska kuća album povlači uz obrazloženje da je njegova objava uvrijedila dio publike, iščitao je kao dokaz da i kod nas postoji kultura otkazivanja i političke korektnosti, koja ima sva obilježja koja možemo vidjeti u zapadnim zemljama koje danas žive na rubu kaosa.

- Politička korektnost i kultura koja se razvija oko te neprirodne ideje prijetnja su slobodi govora na zapadu, ali i Hrvatskoj, kod nas možda u manjoj mjeri jer kod nas jer očito da se pod Božinovićevom palicom može završiti u zatvoru zbog komentara na društvenim mrežama, rekao je Milanović Litre.

Nikolić: Vladajući špijuniraju društvene mreže

 Na slučaj Mladena Ćustića (72), kojeg je zadarska policija privela zbog prijetnji premijeru na društvenoj mreži, osvrnula se i Romana Nikolić (Socijaldemokrati).

- Taj slučaj dokazuje koliko se naša država temelji na demokraciji, jadna smo demokratska država u kojoj policija privodi 72-godišnjeg umirovljenika koji kritizira političku elitu. Vladajući se ne bave rješavanjem korupcije u svojim redovima, nego špijuniranjem a društvenim mrežama, zaključila je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!