Zaštićeni najmoprimci moraju se prijaviti u Registar do 15.srpnja; inače gube pravo

Ministarstvo graditeljstva pozvalo je najmoprimce i vlasnike stanova da se prijave u Registar stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Na temelju podataka iz Registra država će moći primjenjivati zakon kojim se planira pomiriti interes dviju strana. Prijave se podnose do 15. srpnja, a u državnom proračunu osigurano je oko 107 milijuna eura za provedbu zakona.

Država i dalje pokušava riješiti problem zaštićenih najmoprimaca i pomiriti dvije strane.

Novi zakon stupio je na snagu prije gotovo 2 mjeseca. Najmoprimci smatraju da je to najbolji pokušaj do sada da se pomire interesi, ali nisu potpuno zadovoljni.

- Sud kad je ukinuo prošli zakon 2020. god napisao je u svojoj odluci da je potrebno da država podmetne leđa, da država preuzme veliki teret zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca. Ta se činjenica ovim zakonom i radi, ali u nedovoljnoj mjeri. Tako da mi ćemo defitnitivno podnijeti prijedlog za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu, kazao je Marko Fak, odvjetnik Hrvatskog saveza udruge stanara.

S druge strane, vlasnici stanova koji su dani u najam zadovoljni su donesenim zakonom. Očekuju da će se velik dio problema riješiti iduće godine. 

- To je nešto što nikada nitko u ovoj državi nije dobio, niti će više ikada dobiti, takvu ponudu. Tu se radi o zamjenskim stanovima, o značajnim količinama novca, sve će to porezni obveznici platiti, rekao je Josip Hrastić, udruga Vlasništvo i posjed.

Zakon predviđa 5 programskih mjera - nagodbu stranaka, isplatu zaštićenog najmoprimca ili preseljenje u stan u državnom vlasništvu. Dok vlasnik može zamijeniti stan s drugim državnim ili država kupuje njegov stan. Točan broj zaštićenih najmoprimaca znat će se nakon upisa u registar.

- Osobe koje se ne prijave u predviđenim rokovima, neće moći ostvariti prava koja im po zakonu pripadaju. U registar je do sada zaprimljeno 200 prijava, od toga je 55% prijava u Zagrebu, 30% u Splitu i 7,5% u Dubrovniku, rekao je Branko Bačić, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Procjenjuje se da će ih biti od 600 do 800. Prijave se trebaju podnijeti do 15. srpnja u Ministarstvu u Zagrebu, putem elektroničke pošte ili preporučenom pošiljkom.

Tko podnosi prijave

Zaštićeni najmoprimci su osobe koje su u prijašnjem, socijalističkom sistemu dobile stanarsko pravo u stanovima koji su u privatnom vlasništvu.

Prijava se podnosi ako je vlasnik (suvlasnik) stana fizička osoba ili trgovačko društvo, a nije ju potrebno podnositi ako je stan u vlasništvu države, jedinice lokalne samouprave (JLS) ili ustanove u vlasništvu države, odnosno JLS-a.

Prijava je obvezna za vlasnike i zaštićene najmoprimce, odnosno onaj tko se ne prijavi u Registar neće moći ostvariti pravo koje mu pripada temeljem zakona.

Prijavom vlasnici mogu ostvariti povrat nekretnine u posjed, od 1. svibnja iduće godine isplatu najamnine od 7,5 do 9,375 eura po četvornom metru, kao i mogućnost prodaje stana državi ili njegovu zamjenu te solidarnu naknadu.

Zaštićeni najmoprimci stječu pravo vlasništva pod povoljnim uvjetima, mogućnost isplate umjesto stambenog zbrinjavanja, mogućnost trajnog stambenog zbrinjavanja u stan u vlasništvu države po cijeni od dva eura po četvornom metru, kao i plaćanje troškova selidbe (za ranjive skupine - invalidi, stariji od 65 godina i socijalni slučajevi) u iznosu od 1000 eura.

Prijave se mogu podnijeti u Ministarstvu u Zagrebu, putem e-pošte ili preporučenim pošiljkom, kao i u Splitu u Upravi za raspolaganje i upravljanje nekretninama. Podnosi se temeljem obrasca dostupnog na internetskim stranicama Ministarstva, a uz nju je potrebno dostaviti ugovor o najmu stana ili sudsku presudu koja takav ugovor zamjenjuje, odnosno dokaz vlasništva nad stanom (izvadak iz zemljišnih knjiga, kupoprodajni ugovor, rješenje o nasljeđivanju i dr).

Bačić je na konferenciji za novinare iznio kratku kronologiju dosadašnjih pokušaja rješavanja problema zaštićenih najmoprimaca, koji se vuče još od kraja Drugog svjetskog rata i trenutka kad su "pojedini naši sugrađani uselili u stanove fizičkih osoba kojima su ti stanovi oduzeti".

Podsjetio je na mogućnosti koje donosi posljednje zakonsko rješenje, odnosno pet načina rješavanja problema - nagodba stranaka, isplata zaštićenog najmoprimca, useljenje u stan u vlasništvu države, zamjena stanova između vlasnika i države ili država kupuje stan od vlasnika.

Kao primjer naveo je treću mjeru (useljenje u stan u vlasništvu države). Za stan od 40 kvadrata u Zagrebu ili Splitu u vlasništvu države mjesečni najam iznosio bi 80 eura, odnosno kod kupnje cijena stana bila bi 33.364,80 eura ako umirovljenik plaća odjednom, tj. 178,75 eura mjesečna rata za umirovljenika uz rok otplate od 20 godina.

Kod kupnje stana ostvarivali bi se popusti 20 posto ako se kupoprodajna cijena plaća odjednom te dodatnih 10 posto za svakog člana kućanstva koji je branitelj ili član obitelji umrlog ili nestalog branitelja, umirovljenik ili maloljetnik.

U Registar trenutno prijavljeno 200 stanova

S jučerašnjim danom u Registar je prijavljeno oko 200 stanova, od čega se 55 posto prijavljenih stanova nalazi u Zagrebu, njih 30 posto u Splitu i 7,5 posto u Dubrovniku, a Bačić očekuje da će ukupno biti 600 do 800 prijava.

Za sve su osigurana sredstva u proračunu, procijenjeno je da će ukupno biti potrebno 107 milijuna eura.

Bačić je najavio da će se u Ministarstvu osnovati posebna Uprava koja će se baviti isključivo rješavanjem pitanja zaštićenih najmoprimaca, odnosno vlasnika stanova.

Potvrdio je da su protiv posljednjeg zakonskog rješenja Ustavnome sudu podnesena dva zahtjeva za ocjenom ustavnosti (jedne od udruga zaštićenih najmoprimaca te bivšeg saborskog zastupnika Domagoja Hajdukovića). No, poručio je, neće se čekati ishod i odluka Ustavnoga suda već se ide u provedbu zakonskog rješenja.