Psiholozi i udruge upozoravaju da se nasilje i dalje često ne prijavljuje

Strašni zločini zaprepastili su javnost. Psiholozi i udruge upozoravaju da se i dalje nasilje često ne prijavljuje, te da treba reagirati na prve znakove i žrtvama pružiti bolju podršku i zaštitu. Kao i to da je potrebno više govoriti o mentalnom zdravlju, ali i osuđivati govor mržnje u javnom prostoru.

Šokantne vijesti o ubojstvima, psihičkom i fizičkom zlostavljanju odjekuju u javnosti. Udruga SOS Rijeka godišnje zaprimi stotine poziva upomoć, no mnogo je onih koji zaštitu ne zatraže. Jer često se smatra da je psihičko zlostavljanje bezazleno. 

- Prediktor ubojstva je prisilna kontrola, odnosno jedna specifična vrsta kontrolirajućeg nasilnog odnosa koje je prepuno psihičkog i emocionalnog nasilja i manipulacije. Fizičko nasilje nam ne ukazuje na najgori mogući ishod, već upravo suprotno, ono što se događa u četiri zida ,što nitko ne čuje, ne vidi i ne zna i što žene rijetko prijavljuju, govori Lorena Zec, psihologinja u udruzi SOS Rijeka.

Obiteljsko nasilje ne smije ostati u ta četiri zida. Ono je društveni problem - upozorava klinička psihologinja i poručuje da je u društvu mentalno zdravlje sve lošije i da smo nedovoljno usmjereni jedni na druge. 

- Cijelo vrijeme kao društvo imamo očekivanja da je najjednostavnije samo otići, zaboravljajući da s jedne strane nasilje ne prestaje kad žrtva ode, nekad bude još gore i brutalnije, da je najopasnije razdoblje za žrtvu u trenutku kad odluči otići, da se zapravo većina femicida i počini u trenutku kad nasilnik prepozna da će ona otići ili kad ona ode, rekla je dr. sc. Anita Lauri Korajlija, klinička psihologinja.

I zato stručnjaci upozoravaju na potrebu adekvatnijeg kažnjavanja i više socijalne podrške. Ali je nužno i smanjiti govor mržnje u medijskom prostoru. Loš primjer često daju javne osobe.

- Mi svi njih gledamo, mi svi njih slušamo, mi pratimo njihove govore i nažalost, ono što se može dogoditi je da ih mi onda često počnemo u svakodnevnom životu oponašati i da postajemo zbog njihova govora netolerantni. Ne želim utjerivati nikome strah, ali se malo pribojavam takvog jednog govora koji u drugome ne vidi ništa pozitivno, koji ne prepoznaje ničiju vrijednost, ističe Danijel Labaš, pročelnik Odjela za komunikologiju s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Jer ono što se događa u javnosti često se prelijeva i na našu svakodnevicu. Pa stručnjaci upozoravaju, govor mržnje uvijek je opasan i može voditi destruktivnom ponašanju.