Bijeg iz velikih gradova umjesto velikih kredita

Cijene stambenih kvadrata u Hrvatskoj i dalje rastu. U prosjeku su skuplji za 9,1 posto nego prije godinu dana. 

Stanovi u novogradnji skuplji su za 6,2 posto, a cijena kvadrata u postojećim stambenim objektima veća je za čak 9 i pol posto na godišnjoj razini.

U Zagrebu je kvadrat stana skuplji za 8,8 posto u odnosu na prošlu godinu, na Jadranu 8,9 posto, a najveći je rast cijena na ostalim područjima u zemlji, za 10,8 posto.

Upravo posljednji podatak pokazuje da se sve više ljudi, posebno mladih, odlučuje na život izvan velikih gradova, ponajprije jer si ga u njima više ne mogu ni priuštiti. Mladim zagrebačkim obiteljima tako su sve zanimljiviji Zaprešić, Velika Gorica, Dugo Selo, Samobor...

50 kilometara dalje - zagrebački asfalt zamijenili su prirodom. Sa zapadnog dijela metropole u općinu u Zagrebačkoj županiji preselila se četveročlana obitelj Potočki.

- Prije toga smo živjeli u Španskom, u POS naselju, u stanu od 45 kvadrata i evo to je bio neki poticaj. Kako se obitelj širila, tako smo dobili motiv da selimo u nešto veće. Za cijenu malo većeg stana, koje u principu nama četvero ne bi značilo nešto što se prostora tiče, u toj cijeni smo dobili kuću s velikim zemljištem, rekla je Marijana Potočki.

I nisu požalili, udaljenost od grada jedina je mana, ali kažu, to je cijena koju bi ponovno platili.

- Mir, tišina, prostor za šetnje sa psom, igra djece. Nema konstantnog smeća koje je u Zagrebu, mirisa kanti od otpada, dodaje.

Sve je više takvih primjera. Nedostatna ponuda i visoke cijene u Zagrebu glavni su razlog preseljenja. Dok se za četvorni metar stana u metropoli treba izdvojiti više od 3000 eura, u okolici se mogu pronaći i za 1000 eura manje. Pa nije čudno što je val preseljenja počeo još prije nekoliko godina. 

- Dio je krenuo s koronom i potresom i onda nam je tu recimo Velika Gorica na početku iskočila kao jako interesantna lokacija, a onda unazad godinu i pol to prate i drugi gradovi u okolici Zagreba. Pogotovo novogradnje. Veliki je interes mladih obitelji za novim stanovima na tim lokacijama, rekao je Boro Vujović, vlasnik agencije za nekretnine.

Kad se uzmu u obzir gradske gužve, nedostatak vrtića i vrtoglavi rast cijena najamnina, jasno je zašto mnogi bez razmišljanja pakiraju kofere. A mogućnost rada od kuće dodatno je olakšala život izvan grada. 

- Veći osjećaj sigurnosti u malim mjestima u odnosu na gradove, sociološki u manjim mjestima postoji i malo veći osjećaj zajedništva, sve izraženiji uvjeti ekološke naravi, čišći zrak, više prostranstva, više zelenila, ističe Erik Brezovec, sociolog, Fakultet hrvatskih studija.

Jedan od kriterija pri biranju lokacije je dobra prometna povezanost sa Zagrebom, kao i dostupnost sadržaja.

- Rekao bih da je trenutna suburbanizacija u Zagrebu uistinu producirana zbog primarno financijske naravi. Ovi ostali ekološki uvjeti ili nešto tomu slično dolaze kao sekundarni. Nije da nisu bitni, ali dolaze samo kao racionalizacija u jednom paketu, rekao je Brezovec.

Trend je to koji je u ostatku Europe već odavno prisutan, a i u Hrvatsku stiže na velika vrata.

Odraz ovog kaosa u urbanizmu je odraz našeg društva

U Dnevniku HRT-a prof dr. sc. Tihomir Jukić s Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, Arhitektonski fakultet Zagreb, kazao je kako priuštivo stanovanje nije samo problem Hrvatske, nego je to, kako kaže problem cijele Europe koja već ima iskustva u tome te Hrvatska mora koristiti ta iskustva.

- Tradicija Europska priuštivog stanovanja je socijalno stanovanje, zatim priuštivost stanovanja u privatnom i društvenom vlasništvu i tip stanovanja koji prelazi nakon određenog vremena u vlasništvo, govori.

Dodaje kako je Hrvatska to imala i prije 90-ih, a ima i sada kroz POS.

- Mislim da je to bolje nego krediti gdje su zaduživane cijele obitelji, naglasio je.

Trendovi da se mlade obitelji sele izvan velikih gradova su normalne, kako kaže, za manji novac može se dobiti puno više u rubnom prstenu grada.

- I investitori su shvatili da je puno jeftinije graditi naselja u rubnom prostoru stoga što su porezi manji pa su i cijene stanova niže. Razlog je i taj što Zagreb gubi gospodarstvo, a Velika Gorica, Sveta Nedjelja, Samobor i Rugvica nude posao ljudima, rekao je Jukić.

Jukić naglašava kako smo mi jedina zemlja koja nema ograničenja turističkih najmova.

- Barcelona do 2028. stavlja van snage 10100 apartmana, što znači da se žele posvetiti svojim građanima koji će se vratiti u centar grada i njima podići kvalitetu stanovanja, a maknuti dnevni najam, govori.

Naglašava kako su Pariz, London i Beč ograničili na 90 dana godišnje da se može ići u kratkoročni najam.

Spomenuo je princip Madrida gdje nema najma u višestambenoj zgradi ako nema posebnog stubišta ili lifta.

Na pitanje možemo li uvesti više reda u urbanističko planiranje Jukić je rekao kako je to moguće na više razina. Razina planiranja, projektiranja i izgradnje.

- Na razini planiranja moramo ići detaljno, tako da ne ostavimo neke prostore na razini generalnog plana pa se onda to interpretira na različite načine, kazao je.

Dodaje kako na razini projektiranja treba naglasiti da mi danas uopće nemamo normatiziranja ili prostorne standarde stana i zato, kako kaže, imamo neadekvatne stanove i zgrade.

- U 80-im i 90-im godinama smo imali smo standard stana, zgrade i naselja, istaknuo je.

- Odraz ovog kaosa u urbanizmu je odraz našeg društva, zaključio je Jukić.