Jesu li Zagrepčani naučili reciklirati otpad?

Od novog načina gospodarenja otpadom u Zagrebu prošlo je malo više od godine dana. Naša je ekipa istražila jesu li Zagrepčani naučili reciklirati, kako funkcionira kompletan sustav, ali i što se događa s otpadom nakon što se reciklira u kućanstvu.

Kartonske kutije idu u papir, plastične bočice u plastiku, a kako reciklirati ambalažu u kojoj je bila naručena hrana?

- Ambalaža od hrane? Pa to je papir, ne, jel' tako?, odgovara jedan sugrađanin. 

- Ambalaža od naručene hrane po meni je također plastika, navodi jedna ispitana.

Neki Zagrepčani, čini se, još se ne snalaze ni s jednostavnijim otpadom, pa smo u kontejneru za papir zatekli plastične boce od ulja.

- Ljudi su se opustili. Prvo su se bojali kazni i onda su se opustili misleći da nitko to ne gleda, smatra jedna ispitana.

- Ja vam kažem da je to totalni promašaj, kaže jedan sugrađanin.

No odgovorni građani pitaju se što se događa s otpadom nakon što se razdvaja u kućanstvima...

- Plastika, s obzirom na to da Grad Zagreb nema nikakvu infrastrukturu za daljnju oporabu plastike i papira, predaje se prema važećim ugovorima ovlaštenim oporabiteljima, ističe Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada.

Miješani otpad odlaže se na deponij Jakuševec, a onamo se odlaže i biootpad.

- Tu i nastaju najveći problemi, sav biootpad pokupljen na području Grada Zagreba se potpuno nezakonito odlaže na deponij Jakuševec, navodi Pavlović te dodaje: Kućni biootpad koji je najveći problem, mora ići u zatvorene kompostane, u bioplinska postrojenja, što Grad Zagreb nema.

Kad bismo se usporedili s Njemačkom ili Švicarskom, prema broju stanovnika Hrvatska bi trebala imati barem 130 kompostana, a imamo ih samo nekoliko.

Kad je riječ o plastici, ekonomski i okolišno je isplativa materijalna oporaba samo 40% posto ukupno prikupljene.

- Sve ostalo morate termički iskoristit, to rade svi, na način da proizvedete gorivo iz otpada, a neki puta možete proizvest tako kvalitetno gorivo da gubi čak i onaj status "iz otpada", navodi Viktor Simončić, stručnjak iz područja zaštite okoliša.

No trenutačno vrlo malo upotrebljavamo ono što bi nam prerađeni otpad mogao pružiti, a Grad Zagreb ima potencijala za dobro rješenje, tvrdi Simončić.

- U Zagrebu je gotovo idealna situacija. S jedne strane Save imate Jakuševec, s druge imate termoelektranu - toplanu. Ta termoelektrana - toplana se može relativno jednostavno, jest da košta, pretvoriti da koristi gorivo iz otpada. Zagrepčani bi to iskoristili, ljeti bi imali toplu vodu, zimi bi imali toplu vodu i grijanje. I to bi bila win-win situacija za Zagreb, smatra Simončić.

Dok se ne pronađu bolja rješenja za kompletan proces gospodarenja otpadom, ono na čemu možemo raditi - jesu naše navike.