Ilustracija
Foto: Izvor: / Shutterstock
Odluke o programima ugradnje dizala i uređenja pročelja za postojeće zgrade i javni pozivi za oba programa objavljivati će se jedan put godišnje, a prvi se očekuju u ožujku. O pojedinostima tih mjera u Studiju 4 govorio je Tomislav Jukić iz Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo.
Prvi javni pozivi za programe ugradnje dizala i uređenja pročelja za postojeće zgrade očekuju se u ožujku ove godine, a odluke o tim mjerama već su objavljene u Narodnim novinama, kazao je Jukić.
- Prvi korak koji ćemo sada napraviti je obratiti se jedinicama lokalne samouprave koje će isto pomoći u sufinanciranju tih troškova, rekao je Jukić.
Prema njegovim riječima, odluka o programima rezultat je dugotrajnog procesa i prethodnog donošenja zakonskog okvira.
- Već se deset godina priča o ugradnji dizala, a mnoge zgrade već imaju pripremljene projekte. Interes javnosti je dosta velik - dvorane na javnim predstavljanjima bile su pune, a mnogi su ostali vani, istaknuo je.
Navodi kako u Hrvatskoj postoji oko 17.000 zgrada s tri ili više katova koje još nemaju ugrađena dizala. No, kako je naglasio, ugradnja lifta u svaku zgradu nije moguća zbog građevinskih i financijskih zahtjeva.
- Često je potrebna građevinska dozvola jer su takvi zahvati značajni za samu zgradu, objasnio je.
Jukić je pojasnio i ulogu gradova u realizaciji programa.
- Oni su već planirali sredstva, a sada ćemo konkretno vidjeti koliko koja jedinica lokalne samouprave može osigurati, naveo je.
Uvjeti za prijavu na programe ugradnje dizala i obnove pročelja zgrada
Jukić napominje kriterije koje zgrada mora zadovoljiti da bi aplicirala na program ugradnje dizala.
- Bitno je da je zgrada stambena ili poslovno-stambena, što znači da ima najmanje četiri stana ili najmanje tri stana i jedan poslovni prostor, te da ima tri kata, iznimno i niže ako u njoj stanuje osoba s invaliditetom, kazao je.
- Također, zgrada mora imati projekt za ugradnju dizala, osigurana sredstva za svoj dio sufinanciranja, te biti upisana u registar zajednica suvlasnika i imati OIB, pojašnjava.
Dodaje da su uvjeti za oba programa slični, pa tako za program uređenja pročelja zgrada također mora biti stambena ili stambeno-poslovna, pojedinačno zaštićeno kulturno dobra ili smještena unutar kulturno-povijesne cjeline, s ishođenim OIB-om i izrađenim projektom.
Jukić ističe da su dosadašnji problemi sa sufinanciranjem često nastajali zbog vlasništva poslovnih prostora od strane pravnih osoba.
- Taj dio smo riješili uvođenjem OIB-a i posebne pravne osobe – zajednice suvlasnika, tako da nije potreban pristanak tih pravnih osoba, što cijeli proces čini jednostavnijim, objašnjava.
Prvi javni poziv planiran je da traje 180 dana, kako bi i zgrade koje još nemaju svu potrebnu dokumentaciju mogle pripremiti sve preduvjete.
Prema Jukiću, pozivi će se ponavljati svake godine, a zgrade koje jednom dođu na listu prvenstva na njoj će i ostati.
- Bitno je da se na ovaj prvi poziv javi što više zainteresiranih, kako bismo mogli kvalitetnije planirati sredstva za budućnost, poručuje Jukić.
Jukić: Država financira trećinu troškova u oba programa
Napominje kako država za oba programa sufinancira jednu trećinu ukupnih troškova.
- Za program uređenja pročelja jedinice lokalne samouprave obvezno sufinanciraju jednu trećinu ukupnih troškova, dok će preostalu trećinu snositi suvlasnici zgrade, apostrofira.
- Što se tiče ugradnje dizala, jedinice lokalne samouprave same odlučuju o postotku sufinanciranja, pa će suvlasnici snositi između jedne trećine i 50 posto troškova, ovisno o lokalnoj samoupravi, ističe.
Liste prioriteta bit će javno objavljene, a kriteriji bodovanja razlikuju se za oba programa.
- Kod uređenja pročelja važni su stupanj zaštite i vrijednost zgrade, starost objekta, stupanj oštećenja pročelja, složenost radova, doprinos energetskoj učinkovitosti i indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave, pojašnjava.
- Za program ugradnje dizala boduju se broj osoba s invaliditetom, starijih od 65 godina, trudnica i djece, katnost zgrade, cijena dizala te eventualna zaštita zgrade, objašnjava.
Prema njegovim riječima, cilj je omogućiti starijim osobama što dulji ostanak u centrima gradova, uzimajući u obzir i razlike u međukatnim visinama starijih zgrada, što utječe na složenost ugradnje lifta.
Sredstva se isplaćuju unaprijed na račun zajednice suvlasnika nakon potpisa ugovora s državom, čime se olakšava njihovo korištenje.
- Od trena kad sjednu novčana sredstva, zajednica suvlasnika ima 24 mjeseca za dovršetak radova, uz mogućnost produljenja na još dodatnih 18 mjeseci, objašnjava.
Programi su predviđeni kao trajni, a liste prioriteta i javni pozivi će se objavljivati svake godine, osiguravajući da svi zainteresirani dođu na red.
Upitan o Programu priuštivog najma, napominje kako je cilj programa da stanovi koji trenutačno stoje prazni ponovno budu dostupni za najam.
- Postoji dio ljudi koji iz razno-raznih razloga ne mogu ili ne žele stan staviti na tržište i ovaj program usmjeren je upravo na njih. Oni dobivaju, dosta dobar iznos, u toj jedinici lokalne samouprave. I ono što je bitno, dobiju 60 posto ukupnog iznosa unaprijed, zaključio je.
Cijelu emisiju pogledajte u nastavku:
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!