Kako zaštititi standard građana?

05.10.2022.

Zadnja izmjena 23:28

Autor: Otvoreno/P.F./HRT

Otvoreno

Otvoreno

Foto: HTV / HRT

Svjetska banka prepolovila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u idućoj godini. Inflacija i dalje divlja. Cijene nafte opet rastu. Kako zaštititi standard građana? Što će se događati s ratama kredita? Kakva nas zima čeka?

Gosti u emisiji HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Mislava Togonala bili su: analitičar Andrej Grubišić, savjetnik premijera Zvonimir Savić, glavna direktorica HUP-a Irena Weber i sindikalist Krešimir Sever.

Grubišić: Naftu treba promatrati u širem kontekstu 

Analitičar Andrej Grubišić rekao je kako vezano za cijenu nafte jako bitno promatrati stvar s aspekta velike slike. Pokazao je graf koji pokazuje kretanje cijene nafte u zadnjih 50-ak godina, od 1972. godine do danas.

Osamdesete godine nafta je bila 42$ za barel, a danas je 92$ za barel. Vidi se razdoblje od 25 godina kada nafta nije prelazila više od 40$, a onda imamo financijsku krizu gdje je skočila na 140$, a potom je imala amplitude. Ako bi gledali složenu stopu godišnjeg rasta cijena nafte od 1980. do danas to je nekakvih 1,8% godišnje. Ako je inflacija u tom razdoblju bila 2,5-3% zavisno kako je mjerite i koga pitate, ispada da je nafta jeftinija danas nego što je bila, rekao je Grubišić.

- Gorivo u Hrvatskoj je bilo oko 8 i nešto kuna kad je nafta bila 140$ po barelu. Jedan dio cijene nafte je psihološki, jedan stvarna potražnja, a dio je činjenica da u Hrvatskoj i drugim zemljama jedan dobar dio cijene su različiti oblici poreza i nameta, dodao je.

Rekao je da naftu treba promatrati u širem kontekstu, a ne oscilacije dnevne cijene primjerice od 92 do 96 dolara.

- Po meni to ne mijenja značajno veliku sliku i ne smatram da takve oscilacije na ovim razinama cijena su glavni "driver" makroekonomskih očekivanja u nadolazećem razdoblju, pojasnio je te dodao da kada raste cijena nafte i inputa onda država ima trošarine i PDV na cjelokupan iznos.

- Uz ovu maloprodajnu cijenu goriva i dalje je, možda nije više 50%, ali su još uvijek jedan lavovski dio te cijene različiti oblici državnih nameta, istaknuo je Grubišić.

Savić: Cilj je rasteretiti ako je ikako moguće i građane i poduzetništvo

Savjetnik premijera Zvonimir Savić odgovorio je na pitanje što se će se događati s cijenom nafte i kako će se ona odraziti na cijenu goriva.

- Već je napravljeno ono što je očekivano prije par mjeseci. Ako se vratimo nekoliko mjeseci unatrag cijena nafte bila je 40% veća na tržištima nego sada i negdje u 6 mjesecu cijena goriva Eurosupera 95 da nije tada bilo nikakvih intervencija bila bi blizu 16 kuna za litru. Intervencijama Vlade - smanjivanjem troškova i trošarina došli smo u situaciju da je cijena nafte i što se tiče eurodizela i eurosupera ustvari osjetno manje nego što bi bila inače. Sada je cijena eurosupera ispod 11 kuna, a mogla bi biti preko 15 kuna, skoro 16 kuna i to je 40% razlike. Ono što radimo, barem kad je u pitanju kretanje cijena naftnih derivata, mjerama Vlade je otprilike litra goriva za gotovo 2 kune niže nego što bi bila, objasnio je Savić.

- Cilj je rasteretiti ako je ikako moguće i građane i poduzetništvo bilo kakvih dodatnih troškova. Kad govorimo o mjerama procijenili smo da je vrijeme i prostor da državnom intervencijom utječemo na smanjenje cijena goriva. Međutim to je samo jedan dio od segmenata što je Vlada zadnjih mjeseci napravila. Dva velika paketa mjera smo donijeli koji utječu na ublažavanje rasta stope cijena i to ne samo nafte. Tu je i plin. Govorimo u ekstremnim i specifičnim situacijama naglog rasta cijena i donesen je cijeli paket mjera, vjerojatno je to javnosti poznato, paket mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata i drugih artikala velik je preko 21 milijardu kuna, naglasio je savjetnik premijera Andreja Plenkovića.

Dodao je da će umirovljenici dobiti drugi puta energetski dodatak. 

- Preko 600.000 umirovljenika dobit će potporu dinamikom kako je planirano, sredstva su osigurana svima koji imaju mirovinu ispod 4250 kuna. To je jedan od elemenata cjelokupnog paketa pomoći države za ublažavanje posljedica rasta cijena, rekao je Savić.

Weber: Zbog nadolazeće recesije od monetarnih regulatora očekujem da malo olabave monetarnu politiku

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber objasnila je koje su mjere usmjerene prema poduzetnicima.

- Vlada je donijela mjere kojima je isto ograničila cijene struje i za poduzetnike. Mi u HUP-u inzistirali smo na tome da se te mjere odnose na sve poduzetnike, neovisno o veličini i sektoru u kojem posluju - male, srednje, velike. To će nam donijeti jedan mir jer su te mjere do kraja ožujka iduće godine. Međutim, ono što je još ostalo otvoreno to je cijena plina koja i dalje divlja i potpuno je izvan kontrole i tu očekujemo isto angažman i Vlade, ali i Europske komisije, istaknula je Weber.

Komentirala je činjenicu da neki poduzetnici i tvornice najavljuju promjenu plamenika i prijeđu s plina na dizel.

- Strategija Europe je zeleno, je digitalno, međutim ovo su izvanredne okolnosti. Znamo i da se Njemačka opet okreće fosilnim gorivima, pale peći i slično da bi osigurali proizvodnju, no tek treba vidjeti kako će se industrija prilagoditi. Vidjeli smo jučer da je kancelar Scholz inzistirao na upumpavanju 200 milijardi eura u njemačko gospodarstvo. Takav fiskalni prostor osim Njemačke nema nitko u Europi za to su i bila negodovanja u smislu neodobravanja tako snažne intervencije u konkurentnost na tržištu tako da će i Njemačka morati malo "raspeglati" takve intervencije, rekla je Weber.

Dodala je kako bi nas trebalo brinuti što su naša dva velika vanjskotrgovinska partnera Njemačka i Italija najavili recesiju.

- To je nešto na što ćemo morati obratiti pozornost. Pozitivna vijest je ta što se turizam kao naša najveća izvozna grana pokazao kao vrlo otporan na krizu i na poremećaje na tržištu Zapadne Europe, istaknula je dodavši da vjeruje da će i ove godine biti dobar turistički prihod.

- Što se tiče rasta BDP-a u idućoj godini bitno je napomenuti vrlo ozbiljnu likvidnost bankarskog sektora, oko 20 milijardi eura, i ne očekujemo značajniji rast kamatnih stopa. Također je kod stanovništva fiksacija kamatnih stopa je visoka, kod stambenih kredita oko 80%. Kod poduzetništva fiksacija kreditnih stopa je na razini 50% i banke imaju dovoljno likvidnosti, a imamo i pristup jeftinim sredstvima EU "Next generation" fonda. Očekujemo, s obzirom na to da se najavljuje recesija, da će monetarni regulatori malo olabaviti monetarnu politiku i tako potaknuti konjunkturu gospodarstva, ocijenila je Weber.

Iduća godina nepredvidiva

Savić je istaknuo da je iduća godina prepuna neizvjesnosti.

- Prema prognozama Svjetske i Europske banke za obnovu i razvoj predviđaju se relativno niske stope rasta, međutim i dalje Hrvatska, neću reći strši, nego bolje kotira. Kako je iduća godine nepredvidiva nama je izuzetno bitno da nam je ova godina dobra, oba prva kvartala rast je veći preko 7%, na samom vrhu u EU. Inflacija u Hrvatskoj će ove godine biti u prosjeku preko 10% ,ali ako pogledamo prognoze za iduću godinu predviđa se više nego upola niža inflacija - 3,8%. To je situacija koja se tiče cijele Europe. Mi za inflaciju imamo mjere, malo prije sam govorio o mjerama. Kad zbrojimo proljetne i ove jesenske mjere mi smo u odnosu na sve države u EU imali najizdašniji paket antiinflacijskih mjera u odnosu na veličinu gospodarstva - preko 6% BDP-a i nećete naći niti jednu drugu državu, naglasio je Savić.

Sever: Velik broj građana teško živi

Sindikalist Krešimir Sever istaknuo je kako u našoj zemlji postoji velik broj građana koji žive izuzetno teško.

- Kad čovjek sluša sve ove podatke o cijenama nafte i goriva, zatim oko ovog izdašnog vladinog paketa pomoći i sve ovo što se događa u gospodarstvu reklo bi se gotovo da smo mi zemlja meda i mlijeka i da je svima skupa jako dobro jer nam je moglo biti puno lošije. Međutim, činjenica je da to ipak nije tako, istaknuo je.

- Činjenica je da na drugoj strani imamo ogroman broj građana koji žive izuzetno teško. To nije pitanje socijalno poželjne poruke u kameru nego svatko na svojem računu, svatko u svojem novčaniku to izuzetno dobro može vidjeti. Ako imamo situaciju da u Hrvatskoj pola zaposlenih prima neto plaću negdje do 6500 kuna, što je medijalna plaća, dok je minimalna plaća 3750 kuna, tim je ljudima stvarno bila dobrodošla sva ova pomoć i potpora koja je dana, ali im apsolutno nije dovoljna. Oni su živjeli i prije toga teško, sada žive teško i još teže, rekao je Sever.

Nominalni rast plaća pojela je inflacija

Cijene hrane drastično išle gore

- Spomenuto je pitanje grijanja, pitanje nadolazeće zime, pitanje cijena hrane. Govorimo samo o tome što se uspjelo obuzdati, ali kad poslušamo građane onda vidimo drugi stranu medalje - da su cijene divljale, da cijene divljajući dalje i da dobar dio cijena divlja bez obzira na ovaj izdašni paket pomoći, smatra Sever.

- Paradoksalna je situacija da i nakon što je Vlada najavila i daje potporu preko HEP-a kad je riječ o cijeni električne energije pojedinim sustavima cijene su i dalje s početkom listopada išle prema gore opravdavajući se visokim ulaznim cijenama energenata, čak i kod onih koji primjerice plin niti ne koriste. Šteta da u ovom trenutku nije bilo modela kojim bi se doista dala potpora, osim građanima i gospodarstvu kad je riječ za plin i da se čeka Europa koja će se malo dulje čekati, dodao je.

Sever je istaknuo primjer drva za ogrjev koja su drastično poskupjela.

- Država je smanjila PDV, ali na jednoj strani Vlada otpusti, a na drugoj strani netko diže cijene. Tu se nije puno napravilo. Hrvatske šume će još otpustiti i dodatni dio za sječu no činjenice je da dobar dio građana niti nema mogućnosti prijeći na ogrjevno drvo, rekao je.

Smatra da je najveći cjenovni udar na građane cijena hrane u Hrvatskoj.

- Cijene hrane su išle drastično gore, cijene hrane idu i dalje. Hrana drži najveći udio troška u mjesečnoj potrošnji kućanstva, naglasio je.

Savić se ponovno referirao na mjere koje je donijela Vlada, govoreći o mjerama za drva za ogrjev, za pelete, plin za kućanstva.

Derivati skuplji zbog jakog dolara, višak zaposlenih u javnom sektoru

Grubišić se osvrnuo na maloprodajnu cijenu naftnih derivata istaknuvši da je tu važan faktor i dolar.

- U posljednjih 20-ak godina cijena je bila u pravilu iznad 40$. No ono što se dogodilo također u tih 20-ak godina je to što je dolar strašno aprecirao u odnosu na kunu. Dolar je ranih 2000-ih godina bio negdje oko 4,5 do 5 kuna, a danas je jedan dolar preko 7 kuna. To je strašno veliki utjecaj na konačnu cijenu. Mislim da je taj faktor aprecijacije dolara zapravo najmanje prisutan u javnom prostoru, a on strašno utječe na konačnu cijenu, objasnio je.

Podsjetio je i kako je Hrvatska bila šest godina u jako teškoj recesiji.

- Privatni sektor se jako bolno restrukturirao bez značajne kontribucije javnog sektora. Dakle, javni sektor je bujao šest godina, porezna presija je rasla, državna potrošnja je došla gotovo na 50% BDP-a. Preko dvjesto tisuća ljudi je tijekom tih šest godina ostalo bez posla, a onda se od 2016. godine 250-300 tisuća ljudi još i iselilo iz Hrvatska. To je stvarna ekonomska istina, istaknuo je Grubišić.

- Gubitak stanovništva o kojem govorimo zadnjih 10-ak godina, posebno ovo iseljavanje to je u pravilu kontingent radnoaktivnog stanovništva. Starije stanovništvo nije odlazilo i jako malo ljudi iz javnog sektora je odlazilo. Moj procjene su da od 400.000 zaposlenih u javnom sektoru je 20% viška i to je 80.000 ljudi. Kada bi tih 80.000 ljudi došlo na tržište rada vjeruj da bi mnogi od njih bili natjerani prilagoditi se i bili bi sasvim sigurno zaposleni u dobroj mjeri od privatnog sektora. Kada mi kažemo da nam fali radne snage - ima radne snage koja je otišla van, ali ima i radne snage koja trenutačno radi na radnim mjestima dio kojih nije produktivan ili je subproduktivan u odnosu na ono što bi moglo biti da rade u privatnom sektoru, uvjeren je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!