Kampanja "Roditeljstvo je plus" hrabri mlade koji zbog straha odgađaju roditeljstvo

U vremenu u kojem sve više mladih ljudi roditeljstvo odgađa zbog nesigurnosti, straha i osjećaja da za obitelj "nije pravo vrijeme", Zaklada "Hrvatska za djecu" pokreće kampanju "Roditeljstvo je plus", projekt koji otvara iskren i emotivan društveni dijalog o stvarnim razlozima zbog kojih generacija između 25 i 40 godina sve teže donosi odluku o roditeljstvu. 

Cilj nije nametati uvjerenja o roditeljstvu, već demistificirati strahove zbog kojih mlad ljudi roditeljstvo odgađaju.

Mateja je postala majka s 22 godine, diplomirala je s trećim djetetom u trbuhu, danas ih ima šestero. Pet djevojčica i jednog dječaka. Poduzetnica je i konzultantica i kaže roditeljstvo je neizreciva radost.

- Suprug i ja se zezamo da se nadamo da je to za sada šestero, a možda bude i još. Planirala roditeljstvo jesam i veselila se svakom djetetu. Mladi smo se vjenčali, nekako smo ušli u brak sa željom da imamo puno djece, rekla je Mateja Glavaš.

Kampanju provodi Zaklada "Hrvatska za djecu" pod pokroviteljstvom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstva demografije i useljeništva, a upraviteljica Zaklade Renata Gubić istaknula je da se ne obraća ženama i muškarcima koji su jasni u svom stavu da djecu ne žele imati.

- Poštujemo svačije pravo na odabir i njegov životni izbor. Međutim, postoje brojni mladi koji su u toj životnoj dobi koji žele imati djecu i ostvariti se kao roditelji, no zbog brojnih strahova, od kojih su mnogi i naslijeđeni i nemaju objektivno uporište, oni roditeljstvo odgađaju, pojasnila je Gubić uoči konferencije.

Cilj je demistificirati neke njihove strahove te im poslati poruku da su i oni koji su postali roditelji, imali svoje strahove te da je roditeljstvo izazov, ali i predivna avantura u koju se isplati upustiti.

- Sve ono što misle da će roditeljstvom izgubiti, a to je možda nekakvo karijerno usporavanje, povećani životni troškovi, izazovi u rješavanju stambenog pitanja, gubitak nekih osobnih sloboda i promjenu lifestylea, želimo poslati poruku da će dobiti toliko drugih benefita vezano za osobni rast i osjećaj sreće te da je to zaista nešto zbog čega vrijedi nešto propustiti u određenoj životnoj fazi, istaknula je Gubić.

Kampanja će se primarno voditi putem medija i društvenih mreža, uz priručnike i podcaste, s modernim i duhovitim pristupom.

Državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva Željka Josić istaknula je kako ih je kampanja razveselila jer je to tema koju i Vlada podržava. Podsjetila je na mjere koje potiču roditeljstvo, poput financijskih potpora i ulaganja u predškolski odgoj i obrazovanje, istaknuvši kako sada slijedi veliki val investicija u osnovne i srednje škole te sportske dvorane.

Istraživanje pokazalo da mladi žele djecu

Dodala je i da su važan dionik lokalna i regionalna samouprava te Nacionalni plan stambene politike, kako bi se omogućilo priuštivo stanovanje za mlade i mlade obitelji, ali i istraživanja poput Generations & Gender Programme (GGP) koja doprinose potrebama stanovnika.

Josić je navela da je prvi val istraživanja pokazao kako mladi iz generacije Z žele stvoriti svoje obitelji i ideal im je imati dvoje djece, a oko 70 posto ispitanika istaknulo je pozitivni segment roditeljstva. Dodala je da uskoro kreće i drugi val istraživanja.

Ravnateljica Uprave za obitelj Tanja Žaja također je istaknula kako i Ministarstvo rada daje podršku roditeljstvu kroz poticanje usklađivanja obiteljskog i poslovnog života te novih trendova hibridnih modela rada, priznanja 12 mjeseci staža za svako rođeno dijete, savjetodavnih usluga obiteljskih centara te jačanja podrške sustavu posvojenja.

Na panel raspravi "Je li moguć 'baby boom' u Hrvatskoj" predstavljeni su institucionalni i stručni pogledi na demografske izazove Hrvatske, a istaknut je i češki primjer demografskih mjera koje su nakon povijesnog minimuma iz 1999., dovele do vrhunca oporavka fertiliteta 2021., a koje se temelje na dugotrajnosti, fleksibilnosti i predvidljivosti te pozitivnoj društvenoj klimi, što je bitno za sigurnost roditelja.

Ipak, podatak da se u Hrvatskoj godišnje rodi samo oko 32.000 djece pokazuje da se i dalje suočavamo s ozbiljnim demografskim izazovom, zbog čega je podrška roditeljstvu važnija nego ikad prije.