Koji fakultet donosi posao? Objavljene preporuke za upisne kvote

Tisuće maturanata i ove su godine pred odlukom - koji fakultet upisati? Jedan od ključnih preduvjeta je i gdje se zaposliti nakon studija. 

Zavod za zapošljavanje objavio je preporuke koje prate stanje na tržištu rada. Građevinari, geodeti, logopedi, odgojitelji te nastavnici nekih STEM predmeta i dalje su među najtraženijim zanimanjima.

Za maturanticu Josipu STEM područje prvi je izbor pri odabiru budućeg studija.

- Planiram upisati Prirodoslovno matematički fakultet, smjer molekularna biologija, možda ako to ne uspijem, onda biologija, ili biotehnologija na Prehrambenom tehnološkom fakultetu, naglašava Josipa, maturantica iz Zagreba.

Upravo su zanimanja u STEM području, pogotovo nastavnički smjerovi, među deficitarnima, pa bi za njih, prema preporukama HZZ-a, trebalo povećati upisne kvote.

- Manjak je radnika, odnosno visoko obrazovnog kadra u medicini, građevini, u IT sektoru, u nastavničko-edukacijskim programima. U tom dijelu se trebaju povećati kvote za što veći broj studenata, naglasio je Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje. 

Nove preporuke

Na zagrebačkom Sveučilištu ističu - upoznati smo s novim preporukama. 

- Fakulteti se nalaze u postojećim okvirima, s postojećim brojem nastavnika, negdje ih uspijemo povećati, kad gledamo broj nastavnika, kako bi mogli povećati upisnu kvotu, ali često zbog prostornih problema te kvote ostaju upravo u okvirima u kojima jesu istaknuo je Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Nove preporuke i za smanjenje kvota.

- Imamo višak u sociologiji, novinarstvu, politologiji i tu očekujemo smanjenje. I naravno ekonomija, naglašava Lončar.

Neka sveučilišta već su smanjila kvote, što se, ističu - poklopilo s novim preporukama HZZ-a.

- Pravni i ekonomski fakultet su već ove godine smanjili za nešto malo manje ispod 10 posto, rekao je Damir Matanović, prorektor za nastavu i studente, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Studenata iz godine u godinu sve je manje

Budućih studenata iz godine u godinu sve je manje, a slobodnih mjesta na visokim učilištima sve više. Nakon ovogodišnjih upisa- na čak 170 studijskih programa nije se upisao ni jedan student.

- Svake godine se povećava taj broj studija koji zapravo ne upisuju nikoga, a zašto je to tako, jer svake godine dolazi do povećana broja studija, naglašava Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

- Trebalo bi razmisliti o tome jesu li uopće potrebni takvi studiji koje godinama nitko ne upisuje, a s druge strane trebali bismo se otvarati i prema nekim drugim emitivnim područjima u smislu privlačenja stranih studenata, istaknuo je Josip Faričić, predsjednik Rektorskog zbora.

Hoće li se fakulteti držati danih preporuka - znat će se već potkraj veljače - kada trebaju odlučiti o upisnim kvotama za novu akademsku godinu.