10:46 / 28.12.2021.

Autor: Dobro jutro Hrvatska/HRT

Lakušić: Ne smijemo ponoviti sporost u obnovi, kao što je u Zagrebu

prof. Stjepan Lakušić

prof. Stjepan Lakušić

Foto: Dobro jutro Hrvatska / HRT

Prije točno godinu dana Petrinju je pogodio jak potres, magnitude 5.0 prema Richteru. Slijedilo je nekoliko jačih i niz slabijih potresa. Najjači udar dogodio se dan poslije, u 12.19 s magnitudom od čak 6.2 prema Richteru. Na žalost, u potresu je bilo i smrtno stradalih. Slike koje su stizale iz Petrinje bile su zastrašujuće. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izjavio je u HTV-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" da se savjetovanjem "Dani potresnog inženjerstva" željelo pokazati što se dogodilo, kako treba početi s obnovom, zašto se kasni te je li se moglo nešto učiniti mnogo ranije.

- Teme o kojima ćemo govoriti primjeri su projekata koji su trenutačno u izradi vezano za područja Petrinje i Siska. Među prvima treba spomenuti na koji način je dobivena prije tjedan dana i odluka Europske komisije vezana za procjenu troškova, procjenu oštećenja koja su nastala poslije potresa, koja je u cijelosti prihvaćena. Građevinski fakultet sudjelovao je velikim udjelom u izradi navedenog dokumenta za potrebe Svjetske banke, kazao je, među ostalim, Lakušić.

- Prikazat ćemo obnovu sakralnih objekata i što treba učiniti da bi se takvo jedno složena građevina projektantski dovela do pripreme vezane za početak gradnje. Ukazat ćemo na glavni problem - vrijeme. Dat ćemo to kroz primjer grada Zagreba. Recimo kod obnove javnih objekata dosta kasnimo. To je u prvom redu vezano i za pripremnu dokumentaciju i sada naravno za raspisane natječaje. Rok nam je 17. 6. sljedeće godine. Znamo da je Petrinja prije dva tjedna dobila jedno takvo odobrenje Europske komisije i vrijeme je da krenu javni pozivi kako ne bi ponovili istu grešku na ovom području, istaknuo je Lakušić.

Složio se da sve to predugo traje.

- Struka daje savjete, a ne donosi odluke. Odluke trebaju donijeti neki drugi. Ne smijemo ponoviti ovu sporost koja je, nažalost, prisutna u gradu Zagrebu da se ne bi opet doveli u poziciju da ni ona sredstva iz Europskog fonda solidarnosti nećemo moći iskoristiti ili ćemo tražiti određena produženja. E, to je onda neučinkovitost svih nas koji smo u tome sudjelovali, izjavio je.


Komentirao je izgradnju tipskih kuća.

- Kolege arhitekti skrenuli su pozornost na to da je možda trebalo osnovati Povjerenstvo pa da se svi prijedlozi na jednom mjestu verificiraju i odaberu najbolji. Varijanta koja je sad krenula kao prijedlog od strane Ureda za strategijsko planiranje je jedna od prvih ideja za 30 kuća. Nije generalno prihvaćena za sve. Vjerujem da će se naći zajednički jezik. Već sam prošli tjedan u Ministarstvu čuo pomirljive tonove i vidio da se ide u smjeru traženja zajedničkog rješenja kako bi se odabrala najbolja opcija, istaknuo je.

- Ovdje se možda dosta stavlja naglasak na problem građenja kuće u ruralnim sredinama. Traži se znanstveni rad da bi se takva jedna kuća mogla izgraditi. Gradi se dugi niz godina. Možda je malo previše tenzija za tako jednu malu građevinu. Treba možda generalno kazati kad ćemo imati veliki broj kuća koje se mogu početi graditi, veliki broj raspisanih natječaja, da tvrtke znaju da mogu ući u sustav građenja i na taj način pokazati ljudima da smo u cijelosti s njima, rekao je.

- Ako smo mogli biti s njima kad se dogodio potres i kad su inženjeri odmah izašli na teren, onda to moramo pokazati i kod ovog procesa gradnje i pronaći ono što nas veže zajedno, a ne sad u jednoj sitnici zaoštriti situaciju i dalje onda smo usporavamo proces, zaključio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!