Bilaver: Javne plaže neće biti ograđene, ostat će otvorene svim građanima

Državni tajnik u u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver, predstavljajući pred saborskim odborima prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, poručio je u petak sumnjičavoj oporbi da javne plaže neće imati ogradu već će ostati otvorene svim građanima. 

Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama većinom glasova podržan je na saborskom Odboru za turizam te Odboru za pomorstvo, promet i infrastrukturu.

- Sve plaže, osim plaža posebne uporabe ( plaže bolnica u sustavu javnog zdravstva, plaže za pse, nudističke i sl.) su javne. To znači da svi imaju jednak pristup i nijedna od tih plaža neće imati ogradu, rekao je Bilaver.

Ustvrdio je da su zbog toga pri izradi prijedloga zakona naišli na otpor onih kojima oduzimaju to pravo jer, ako su do sada resorti ili hoteli mogli ograđivati plaže - sada su im tu mogućnost oduzeli.

Bilaver je pojasnio da 50 posto plaža koje se nalaze unutar naseljenog područja može biti dano u koncesiju, ali ne smije biti ograđeno već na tu plažu može doći svatko

- Ako netko ne želi koristiti nečiju ležaljku ili suncobran, neće to koristiti već će leći na svoj ručnik i uživati na toj plaži, poručio je podsjetivši kako se to po dosadašnjem zakonu nije moglo bez plaćanja ulaznica za plažu.

Bilaver je istaknuo da će se po prijedlogu zakona otvoriti i plaže koje su izgradnjom resorta bile u koncesiji. Tako, nakon isteka koncesije, one više neće moći biti ograđene.

- Govoriti o tome da se plaže zatvaraju, da se ostavljaju samo za nekakve elitističke skupine je totalno deplasirano, ustvrdio je.

Drakonske kazne za nelegalne graditelje na pomorskom dobru

Bilaver kaže da je zaštita javnog dobra od devastacije i nelegalne gradnje jedan od najbitnijih ciljeva zakona. Propisuju se drakonske kazne za sve nelegalne graditelje na pomorskom dobru, sve koji gospodarski koriste pomorsko dobro bez koncesije, dozvole ili prava na posebnu upotrebu, kao i sve koji ometaju opću upotrebu pomorskog dobra.

Stoga zakon predviđa da, pored inspekcijskog nadzora na pomorskom dobru, red na pomorskom dobru u općoj upotrebi nadziru redari jedinice lokalne samouprave.

Tijekom rasprave oporbeni zastupnici upozoravali su da su zakoni jedno, a praska drugo. "Ako u ovakvom zakonu ostavite malo prostora ili dvosmislenu mogućnost tumačenja određene riječi ili dijela rečenice - onda smo u problemu", rekao je predsjednik Odbora za turizam SDP-ov Branko Grčić.

Na problem dvostrukog izričaja u zakonu upozorio je i Željko Lenart (HSS) koji smatra da s takvim zakonom neće zaživjeti pristupačnost i javnost plaža.

Hoteli i kampovi uvijek ulaznicom mogu selektirati one kojima će dozvoliti ulazak, upozorio je Lenart, no predstavnici ministarstva su to zanijekali.

- Pomorsko dobro ispred hotela ne može biti pod ogradama, mora biti dostupno svima, rekla je ravnateljica Uprave pomorstva u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nina Perko.

Zeleno-lijevi blok: HDZ-ov Zakon o pomorskom dobru je zakon opasnih namjera

Klub Zeleno-lijevog bloka zatražio je u petak da se prijedlog Zakona o pomorskom dobru povuče iz saborske procedure i ministarstvo napiše novi koji će zaštititi pomorsko dobro kao opće, svima pripadajuće, ocijenivši Vladin prijedlog kao zakon opasnih namjera.

Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama omogućuje da naše plaže koje su Ustavom definirane kao opće dobro dano na uživanje svima postane de facto privatno. Umjesto da je svačije, postat će nečije, upozorila je na konferenciji za novinare Zeleno-lijevog bloka Ivana Kekin.

To nije dobro, dodala je, jer taj prijedlog dokazuje opasne namjere njegovih autora da korištenje svima dostupnog pomorskog dobra učini nedostupnim na dugi niz godina.

- Njime bi se omogućila privatizacija obale od strane velikih korporacija i getoiziralo lokalno stanovništvo, odnosno, građani RH.

Kekin je pojasnila da je namjera ovakvog, 'nevjerojatno drsko napisanog prijedloga zakona da se u Hrvatskoj prvi puta, uvođenjem cijelog niza iznimki i može se formulacija odredbi presedanski legalizira i zakonski omogući otimačina pomorskog dobra u općoj upotrebi'.

Građanke i građane pozvala je da se pridruže kampanji Nije dobro za pomorsko dobro i potpisima na peticiji podrže zahtjev da se prijedlog povuče iz procedure i da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture krene u izradu novog koji će zaštiti pomorsko dobro kao opće, svima pripadajuće pravo, bez ikakvih ograničenja.

Najavila je da će članovi Kluba ZLB tijekom sljedećih nekoliko tjedana obići više gradova i mjesta na obali i otocima, kako bi ukazali na opasnost HDZ-ovog prijedloga smišljenog za otimanje općeg dobra.

Nužno je zaštiti naše pomorsko dobro od ekploatacije, preizgrađenosti, od uništavanja bioraznolikosti. More, morska obala, naši otoci su među zadnjim preostalim bogatstvima koje građani ove zemlje imaju, i nevjerojatna je drskost HDZ-a da i to pokušava oduzeti građanima", poručila je.

"Opće dobro je naše dobro"

- Opće dobro je naše dobro, i nije dobro to što nam ga pokušavaju oteti. Dat ćemo sve od sebe da ga obranimo, dodala je.

HDZ, napomenula je, kreće u taj manevar otimanja općeg dobra iznimno zabrinjavajućim presedanom, uvodeći formulu spajanja općeg dobra i privatnog vlasništva u tzv. jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.

Ta je formulacija, ističe, čista negacija općeg dobra na čije korištenje svi imaju pravo jer se predviđa da se plaža kao dio pomorskog, općeg dobra pripoji privatnom zemljištu nekog hotela, kampa ili turističkog naselja, pri čemu se uvodi termin 'morske plaže ispred hotela/ kampa ili turističkog naselja'. Time se dodatno podcrtava činjenica da zakonopisac omogućuje stupanj ograničenja korištenja općeg dobra.

Ovime se, naglasila je, koncesija na pomorskom dobru uvodi kao pravilo, a ne kao iznimka, dok se istovremeno koncesijska odobrenja zamjenjuju koncesijskim dozvolama za pojedinačne gospodarske aktivnosti koje će se moći izdavati jedino za područja prirodnih plaža.

Uređene plaže mogu se dati jedino u koncesiju što znači da će lokalni mali trgovci i obrtnici moći sudjelovati u gospodarskoj aktivnosti eventualno kao potkoncesionari velikom 'gazdi'.

Taj model neodoljivo podsjeća na Bandićev adventski model gdje se velikim igračima podjeli teritorij za male novce kojim onda isti trguju i ucjenjuju male obrtnike i trgovce. HDZ-Bandićevski adventski koruptivni model tako se širi na cijelu obalu, zaključila je Kekin.

Grmoja: Građani moraju imati neometani pristup plažama

Potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja usprotivio se u petak prijedlogu Zakona o pomorskom dobru, poručivši da građani moraju imati neometani pristup plažama, a u predloženom zakonskom tekstu za to ne vidi garancije, najavivši zbog toga brojne oporbene aktivnosti.

Protiv smo prijedloga Zakona o pomorskom dobru, koji je u suprotnosti s nizom drugih zakona, europskom pravnom stečevinom i direktivama EU, a podržat ćemo i najavljeni prosvjed inicijative 'Javno je dobro' na Markovu trgu 2. veljače. Usto, zajedno s cijelom opozicijom pripremamo određene aktivnosti vezane uz taj prijedlog, najavio je Grmoja novinarima u Saboru.

Bojimo se da će postojati mogućnost naplate plaža, zbog čega pripremamo brojne aktivnosti, istaknuo je. Tvrdnje iz Vladinih redova da neće biti ograđivanja plaža Grmoja je komentirao - kada bi bilo tako, onda bi to bio pozitivan pomak, ali iz ovoga što smo pročitali nema jamstava da će uistinu tako i biti.

- Imamo samo izjave iz Vlade 'što se nas tiče, to se neće naplaćivati', a to nije dovoljno nego se zakonski to mora urediti potpuno jasno i nedvosmisleno, kako bi građani imali neometani pristup plažama kao i dosad, poručio je.

Lerotić: Zakon o pomorskom dobru uvod u privatizaciju plaža; Opara: Uvodimo reda

Marin Lerotić, Klub zastupnika IDS-a, rekao je za HRT uoči saborske sjednice kako IDS traži povlačenje Zakona kojeg smatraju uvodom u privatizaciju javnih plaža.

- Imali smo preko 900 primjedbi na Zakon u javnom savjetovanju, čak su se i neki članovi radne skupine koji su sudjelovali u izradi ogradili od ovog Zakona. Moramo biti svjesni da je pomorsko dobro opće dobro u interesu RH, ali i svih građana. Smatramo da moramo naići na konsenzus. Čim Zakon naiđe na toliko kontroverzi i toliki interes javnosti - tu očigledno nešto ne štima.

IDS traži da se prijedlog Zakona povuče te da se krene u njegovu doradu kako bi se došlo šireg konsenzusa. Cilj je napraviti Zakon koji će, kako je rekao Lerotić, biti kvalitetan, ispravan, dobar i dugoročno održiv.

- Pomorsko dobro još nismo unijeli ni u zemljišne knjige ni katastar, mislim da bi kvalitetan početak bio da uredimo sustav. Imamo jako puno bespravne gradnje na pomorskom dobru, ni to nismo uredili i vidimo što se događa. Ako otvorimo prostor privatizaciji plaža kroz godinu dvije ćemo imati hitne izmjene i dopune Zakona gdje bi se moglo ići u još jedan ili dva koraka dalje, da privatiziramo javne plaže i da domaći ljudi budu gosti na svojim plažama, poručio je Lerotić.

Andro Krstulović Opara, Klub zastupnika HDZ-a, istaknuo je kako su svi oni koji su protiv rasprave o pomorskom dobru žele zadržati status quo.

- ... koji žele zadržati ovu situaciju koja je matastrazirala na sjevernom Jadranu gdje je najveći broj bespravne gradnje, u kojem je zakazala lokalna samouprava na čelu s IDS-om. Na južnom Jadanu nemate ovoliki broj loših slučajeva i zato je Zakon potreban. Zadnji Zakon o pomorskom dobru je donesen 2003. godine i otada nije bilo hrabrosti promijeniti ga, poručio je.

Krstulović Opara rekao je kako se predloženim Zakonom uvodi red.

- Više nema dodjeljivanja koncesija kao što se to dodjeljivalo na sjevernom Jadranu ili drugdje, npr. nekome tko ti je bio blizak, nego na transparentan način kroz natječaj s jasnim pravilima. Apsolutno je netočno da će se plaže privatizirati. Imate kroz nekoliko članaka izričito jasno kazano da su sve plaže javne, otvorene za sve, da se ne mogu ograđivati niti naplaćivati, istaknuo je.

Letorić je rekao kako ne žele status quo nego uređenu pravnu državu. Krstulovića Oparu optužio je za "direktan politički obračun".

- Zna se tko je odgovaran za bespravnu gradnju i tko ima alate, a to su nadležna ministarstva. Istra je preteča hrvatskog turizma, a istarski gradovi su šampioni turizma. To dovoljno govori o uređenju istarskih gradova kojima upravlja IDS. Članak 11. direktno kaže da se pomorsko dobro može ograničiti djelomično ili potpuno, a članak 82. uvodi novi pojam "morska plaža hotela, kampa ili turističkog naselja". Zašto bismo mi privatno vlasništvo, hotel, stavljali u jednu prostorno-instrafstukturnu cjelinu s općim dobrom? 

- Izostaviti 3. stavak u kojem jasno stoji da su plaže javne i da se ne mogu ograđivati nije ništa drugo nego politikanstvo. Nemojmo partikularno izdvajati činjenice koje ne stoje. Što se tiče raznih vrsta plaža logično je da imamo plaže za osobe s invaliditetom, nudističke plaže koje su izdvojene, nema plaćanja, ali postoji jedna vrsta barijere tj. načina upravljanja. Treći argument jest da lokalna samouprava upravlja svojim plažama i donosi prostornu dokumentaciju koja daje karakter tim plažama. Mi ovim Zakonom na transparentan način svima dajemo mogućnost da na najkvalitetniji način skrbimo o svom dobru, rekao je Krstulović Opara.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: