Činimo li dovoljno da suzbijemo obiteljsko nasilje i zaštitimo žrtve?

U Hrvatskoj nasilje buja ondje gdje bismo trebali biti najzaštićeniji - unutar obitelji. Centar "Miko Tripalo" organizirao je tribinu Unutarobiteljsko nasilje na kojoj su stručnjaci pokušali odgovoriti na pitanje činimo li dovoljno da suzbijemo nasilje i zaštitimo žrtve.

Prošle godine ubijeno je 13 žena, a njih šest ubili su partneri. Psihologinja Maja Mamula iz neprofitne organizacije „Ženska soba” kazala je da se većina femicida u Hrvatskoj događa u trenutku kada je žrtva odlučila ili već fizički krenula otići počinitelja.

- Glavnu stvar koju on ima je moć i kontrola. On ostaje bez toga i tad eskalira nasilje, dodala je Mamula. 

Od 2015. godine broj kaznenih djela nasilja u obitelji povećao se za čak 250%. Kristijan Kevešević, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, smatra da bi se prema nekim očekivanjima, ako se takvi trendovi nastave, iduće godine moglo dogoditi da se izjednači broj prekršajnih i kaznenih djela.

Zbog nepovjerenja u institucije, žrtve često ne prijavljuju nasilje. Melita Mulić, savjetnica predsjednika Republike za ljudska prava i civilno društvo, navodi da je Hrvatska treća po broju ubijenih žena. Po glavi stanovnika imamo dvostruko više ubijenih žena nego što to imaju Francuska ili Italija, dodala je Mulić.

Sud prihvaća svaku treću zaštitnu mjeru koju predloži policija. Zabrana približavanja nije dovoljna da bi se promijenilo ponašanje, istaknula je Marina Ajduković iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Napominje da uvjetna kazna nije dovoljna, a da zaštitne mjere zabrane približavanja ne samo da nisu efikasne, već nekad dolazi i do femicida.

Lani je počinjeno 7.000 kaznenih djela nasilja u obitelji. To je porast od 9% u odnosu na godinu prije.