13:16 / 03.11.2021.

Autor: V.G./Hina/HRT

Marić: Trošak COVID-a prešao 40 milijardi kuna

Zdravko Marić

Zdravko Marić

Foto: Patrik Macek / PIXSELL

U saborskoj raspravi o rebalansu proračuna za ovu godinu vladajući su hvalili napore koje poduzima Ministarstvo financija u teškim vremenima, dok je oporba propitivala kamo novac odlazi te tvrdila da rashodi nisu pod kontrolom, posebice u zdravstvu. Ministar Zdravko Marić je iznio podatak da je ukupan trošak covida za proračun prešao znamenku od 40 mlrd. kn.


Najveći dio troška odnosi se na mjere za očuvanje radnih mjesta, izravne i neizravne, a to su porezi, doprinosi, sve što je država preuzimala na svoja leđa, rekao je Marić koji je Saboru predstavio rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna. No, poručio je i da je efekt covida, bez obzira koliko jak - bio jednokratan.

Rebalansom se ukupni prihodi proračuna povećavaju se za 3,3 milijarde kuna, na 153,6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173,3 milijardi kuna. Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, dok će manjak opće države biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a. Ministar je ponovio da su revidirane procjene rasta BDP-a za ovu godinu sa prvotno planiranih 5,2 posto na oko devet posto.

Prosječna godišnja inflacija 2,4 posto

Kad gledamo sve sastavnice BDP-a, izuzev investicija i to u segmentu privatnih, na svim kategorijama imamo značajno povećanje, naglasio je ministar i istaknuo da će, što se tiče investicija, u godinama koje slijede, one biti glavni pokretači ukupnog gospodarskog rasta.

Marić je iznio i procjenu kretanja cijena, odnosno inflacije. Bez obzira na zadnjih par mjeseci i ubrzanu, vidljivu inflaciju, naša procjena za ovu godinu je 2, 4 posto za prosječnu godišnju inflaciju, naveo je.

Planira se smanjenje javnog duga na 83,1 posto

Iako revidiramo deficit sa 3, 8 na 4, 5 posto, ove godine očekujemo, s obzirom na puno veću stopu rasta u odnosu na očekivanja, ponovno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u na 83, 1 posto, kazao je. Podsjetio je kako je četiri godine za redom javni dug smanjivan kumulativno gotovo 12 postotnih bodova BDP-a.

Pandemija i dijelom potres, jednokratno su udio javnog duga u BDP-u podignuli na 87,3 posto i jednokratno izbrisali sav efekt te četiri godine, kazao je Marić i naglasio kako bi, da se u te četiri godine nije činilo što se činilo, naš javni dug prešao sto posto BDP-a.

- Tih 4, 2 postotna boda, prema procjenama koje smo gledali drugih zemalja će nas svrstati među top 3, pohvalio se ministar financija. Taj rezultat, dodao je, treba apostrofirati ne samo brojčanom dijelu, nego i u činjenici da smo činili i činimo sve, a po stopi rasta i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u može se već sada zaključiti, da je efekt covida, bez obzira koliko jak, bio jednokratan.

Grbin: Proračunski rashodi nisu pod kontrolom

I dok HDZ-ova Grozdana Perić (HDZ) ističe kako je i u vrijeme najveće pandemije i potresa Vlada postigla rast BDP-a od 9 posto, kako smo pokazali da se dobro nosimo sa najvećim izazovima, oporba rebalans i politiku Vlade vidi drugačije.

Proračunski rashodi nisu pod kontrolom, ističe Peđa Grbin (SDP) i navodi kako se to najbolje vidi u zdravstvenom sustavu u koji su od početka godine upumpane milijarde, a rezultat je rast dugova i smanjenje kvalitete usluge. Oko 9 milijardi kuna odlazi zdravstvu koje je rak-rana hrvatskih financija, dodaje Marin Lerotić (IDS).

Urša Gamulin Raukar (ZLB) kaže da se rebalans svodi na iracionalnu potrošnju na obranu, kolaps u obnovi nakon potresa, te neuspjeli pokušaj saniranja zdravstva. Rebalans govori o slabosti vlade u nošenju sa krizama, kakve su covid i potresi, ustvrdila je.

Hrvoje Zekanović (HS) ističe da ćemo ove godine u proračunu imati manjak od gotovo 20 milijardi kuna, deficiti viši od 4, 5 posto BDP-a, pa se pita zašto srljamo s uvođenjem eura, dok to, primjerice, ne radi Češka s deficitom od tri posto.

Stijepo Bartulica (DP) tvrdi da Hrvatska ima velik problem s javnom potrošnjom, da su rashodi proračuna preko 50 posto viši u odnosu na one iz 2012. , a da stanovnika imamo sve manje. Rejting HDZ-a, koji izgleda stabilan, odraz je toga da egzistencija velikog broja ljudi ovisi o javnoj potrošnji, kazao je.


Ove godine povećani su proračunski rashodi, samo trošak covida u tri godine je 40 milijardi kuna, ustvrdila je Ljubica Maksimčuk (HDZ). Dodala je kako sigurno nitko od zastupnika ne bi želio biti na njegovome mjestu. Čestitke za rad Marić je dobio i od Rade Šimičevića (HDZ) te Vladimira Bileka (NZ) koji je izdvojio. 

Oporba upozorava 'crne rupe' u zdravstvu i nužnu reformu

- Enigma je da se predviđa u iduće tri godine zamrzavanje rashoda, znači li to da je Vlada konačno odlučila krenuti u ozbiljne reforme koja će rashode držati pod kontrolom, upitao je Branko Grčić (SDP). Kada će se reći dosta povećanju crne rupe u zdravstvu, zanimalo je Marijanu Puljak (Centar), a za racionalizaciju troškova u zdravstvu zanimao se i Marin Lerotić (IDS). Nikola Grmoja (Most) kazao je da se "strukturne reforme najavljuju već pet godina, a niti jedna nije provedena". 

Reforma zdravstva usmjerena na troškovnu stranu

Ministar Zdravko Marić poručio je da je rashodovna strana proračuna ključ uspjeha javnih financija te da će se u narednom razdoblju gledati kako racionalnije upravljati sredstvima, među ostalim i u zdravstvu. Ističe i da će strukturne reforme biti od nepresušne važnosti. Reforma zdravstva biti će usmjerena na troškovnu stranu, kako efikasnije i racionalnije i pravednije raspolagati novcem poreznih obveznika, a sve kako bi zdravstveni sustav bio na financijski održivim nogama, kazao je.

Oporba je u raspravi kritizirala i što se proračun previše oslanja na sredstava iz EU fondova propitujući jesmo li ih sposobni privući, na što je Marić odgovorio da Hrvatska kontinuirao jača administrativne kapacitete te istaknuo kako svi trebaju stremiti da se što više sredstava izvuče.

Prva rata za borbene zrakoplove do kraja godine

U raspravi je ministar Marić otkrio i da bi prva rata, od 2,4 mlrd. kuna za borbene avione - trebala biti uplaćena do kraja godine.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!