Božinović: Schengen je najkorisnijia prednost EU-a, treba bolje regulirati pitanje migracija

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović bio je gost emisije 1 na 1. Govoreći o Schengenu rekao je kako je sklon da se pričeka konačna odluka, bez obzira što nitko ne dovodi u pitanje je li Hrvatska spremna.

- Svi pregovori su gotovi kad su gotovi. U pregovorima koje smo vodili, ne samo kad je u pitanju Schengen, držali smo se "by the book", organizirali da zadovoljimo sve uvjete i bili u stalnom kontaktu s onima s druge strane, u ovom slučaju Europskom komisijom. Sklon sam da se pričeka konačna odluka, bez obzira što nitko ne dovodi u pitanje je li Hrvatska spremna, rekao je ministar Božinović.

- Ima nekih koji kažu da smo bili spremni i ranije. Nismo mogli biti spremni 2015. kad smo 2016. dobili prvi uvjet koji moramo ispuniti od tih 281, dodao je.

Istaknuo je da je proces ispunjavanja svih uvjeta počeo prije šest godina, te da je Hrvatska ispunila sve uvjete.

- Sada smo u završnici, zadnjih osam radnih dana, kada ćemo vidjeti nakon što predstavnici država članica sjednu za okrugli stol hoće li i kako glasati. Mi se nadamo i prema svim signalima koje dobivamo, trebalo bi proći OK, rekao je.

Migrantsko pitanje

U Hrvatskoj je prošli tjedan boravio austrijski kancelar Karl Nehammer. Tada je spomenuto da je Schengen disfunkcionalan i da su potrebne nove mjere.

- On je izašao s tom tezom, ali mislim da nije u krizi Schengen. On je sam po sebi jedna od najkorisnijih prednosti EU-a koju osjeća svaki građanin, rekao je ministar Božinović dodavši kako trebamo raditi na tome da bolje reguliramo pitanje migracija.

- Svo europsko zakonodavstvo crpi svoje odredbe iz Konvencija o pravima izbjeglica iz 1951. godine, a danas živimo u potpuno drugim vremenima, gdje najveći dio onih koji ilegalno želi ući u Europu to radi iz ekonomskih i socijalnih razloga. To nisu izbjeglice u pravom smislu riječi. I da bi se zaštitila ta zona slobodnog kretanja, koja okuplja oko 420 milijuna ljudi i najveća je zona slobodnog kretanja u svijetu, treba neke stvari bolje regulirati, istaknuo je.

Prema zadnjim brojkama, ove godine u Europsku uniju ušlo je 42.000 migranata, što je porast od 145 posto u odnosu na prošlu godinu.

- Migrantsko pitanje ostat će dugo i nakon nas. Europska unija je u ovom trenutku najpoželjnije mjesto za život, pogotovo za ljude iz Afrike i Azije. Oni preko interneta vide kako ljudi u Europi žive, kako se štite ljudska prava, koja su prava žena, ranjivih skupina... To je njihov način razmišljanja, a europski mora biti da vidimo koje su naše granice - koliko se ljudi može primiti, jer one ne mogu biti beskonačne, rekao je Božinović.

Istaknuo je i da Europa ima ozbiljan demografski problem i potrebu za radnom snagom, te da će se u budućnosti morati konzultirati stručnjake za demografiju i gospodarstvo koliko ljudi i kakvog profila primiti.

Obuka ukrajinskih vojnika 

Osvrnuo se i na pitanje obuke ukrajinskih vojnika. Rekao je da je to misija EU-a.

- Ako država koja je prošla nešto slično prije 30 godina ne pokazuje razumijevanje da se autokrate mora zaustaviti, jer ako bi oni pobijedili bilo gdje oni idu dalje. Ako bi Rusija, u nekom scenariju, preuzela Ukrajinu, to je takav politički mentalni sklop koji bi nakon Ukrajine išao dalje. Oni se neće zaustaviti, ako ih ne zaustaviš. Ulozi su veliki, ali nema druge, rekao je Božinović, dodavši kako nitko nema ništa protiv ruskog naroda.

- Mi ovdje govorimo o političkim programima, političkoj filozofiji koja je za nas neprihvatljiva. Mi smo puno puta slali hrvatske vojnike u međunarodne misije, po istom obrascu želimo dati svoj doprinos i europskoj misiji vojne pomoći Ukrajini i po prvi put se suočavamo s problemom. Mi smo Ukrajini dali toliko oružja, na toliko različitih načina pomogli, da je ovo puno manji oblik pomoći ili vojnog uplitanja. I sad se stvara nekakva fama da je ovo nešto protuustavno. Protuustavno bi bilo kada bi Vlada odlučila bez Sabora, istaknuo je ministar Božinović.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: