Troje ministara za širenje EU-a i zajedničko suzbijanje ilegalnih migracija

Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Austrije i Slovenije u utorak su u Rijeci podržali širenje EU-a na zemlje zapadnog Balkana, jačanje energetske neovisnosti i suradnju na suzbijanju ilegalnih migracija.

Više doznajte u prilogu Dajane Kruneš:

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman je nakon sastanka kazao da su tri zemlje predane podršci Ukrajini. "Zaključili smo da možemo udružiti snage u zajedničkom razvojno-humanitarnom projektu s naglaskom na obnovu", rekao je hrvatski ministar.

Razgovaralo se također o važnosti čuvanja vanjske granice EU, borbe protiv nezakonitih migracija i krijumčarenja ljudi, rekao je Radman.

Slovenija u tom kontekstu insistira da se šengen obnovi, naglasila je Fajon. Rješenja za ilegalne migracije moraju se donositi na razini Europske unije, dodala je. Prema njezinim riječima, broj ilegalnih prelazaka granice trenutno ne opravdava odluku Beča o produljenju granične kontrole.

Vjerujem da nitko ne bi želio da dođemo u situaciju da budemo prisiljeni uvoditi unutarnje kontrole i u Sloveniji, istaknula je Fajon, javlja STA, spomenuvši i nadolazeće ljetne mjesece, kada se broj ljudi na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti povećava.

Ministri su na konferenciji za novinare istaknuli da žele ojačati zajedničko djelovanje u trećim zemljama, a posebno su istaknuli zemlje zapadnog Balkana.

- Izrazili smo opredjeljenje nastavku proširenja EU i europskog puta zemalja zapadnog Balkana, kazao je Radman. Time se osigurava stabilnost ovog dijela Europe, naveo je, dodajući da je pružena podrška austrijskoj inicijativi Friends of Western Balkans, koja potiče suradnju tih zemalja.

Schallenberg je naglasio da Rusija želi učniti pritisak prema zapadnom Balkanu, "a mi tu ne smijemo zakazati", rekao je.

Dogovorena je i suradnja u konzularnoj i diplomatskoj zaštiti građana u zemljama gdje su ove tri države diplomatski manje zastupljene, u vidu uzajamnog pružanja konzularnih usluga, rekao je hrvatski ministar.

Grlić Radman: Na razini EU-a radimo na jačanju energetske neovisnosti

Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Austrije i Slovenije sastali su se u Rijeci. Uoči trilateralnog sastanka Gordan Grlić Radman, Alexander Schallenberg i Tanja Fajon obišli su LNG terminal u Omišlju, a energetika je i glavna tema njihovih razgovora.

- S obzirom na rat u Ukrajini i još aktualne probleme u opskrbi energentima, ova pitanja provukla su se na sastanku ministara vanjskih poslova Hrvatske Slovenije i Austrije. Prije formalnog početka ministri su obišli LNG terminal na Krku, koji Hrvatskoj i ostatku Europe osigurava alternativni pravac za plin. S Krka se u Dnevnik u podne javila novinarka HTV-a Dajana Kruneš.

Rat u Ukrajini promijenio situaciju

- Možemo istaknuti da su do prije početka rata u Ukrajini, Slovenija i Austrija najviše ovisile o ruskom plinu. Na austrijsko tržite dolazilo je 80%, a na slovensko 70% plina upravo s tog tržišta. Očekivano je da će se pitanje energetike provući na današnjem sastanku. Sastanci sa šefovima i ministrima iz ovih zemalja sve su češći, dodaje Kruneš.

Kaže kako ovo nije prvi put da slovenska i austrijska strana dolaze ovamo.

- Prije godinu dana ovdje je bio slovenski ministar Vrtovec. On je također iskazao slovensku spremnost po pitanju suradnje, a prije nekoliko mjeseci tu je austrijski kancelar s bavarskim premijerom i premijerom Plenkovićem potpisao zajedničku izjavu o suradnji po pitanju energetike, javila je Kruneš.

Izjave ministra Grlića Radmana i ministrice Fajon

- Naše tri zemlje zaista imaju mnogo toga zajedničkog. Na prvom ovakvom susretu bilo je mnogo razgovora, a drago mi je što smo jutros posjetili LNG terminal na Krku. U trenutku kada se bavimo diverzifikacijom dobavnih pravaca plina, projekt nadogradnje krčkog terminala i plinovoda iznimno je važan i za nas, rekla je Tanja Fajon, slovenska ministrica vanjskih i europskih poslova.

- Naši predsjednici vlada o tome razgovaraju i podupiremo povezivanje terminala na Krku s Austrijom preko Slovenije. Važno je da sudjelujemo u energetskim projektima, dodala je.

- Ruska agresija izazvala je poremećaje u opskrbi energentima, hranom i ključnim sirovinama. U ovom nas povezuje svijest o važnosti zajedničkog djelovanja na tom području kako bismo ublažili posljedice za naša gospodarstva i sve naše građane, tvrdi ministar Gordan Grlić Radman.

- Na razini EU-a radimo na ojačavanju energetske neovisnosti i osiguranju diverzifikacije dobavnih pravaca, a Hrvatska je pravodobno prepoznala vlastite kapacitete i potencijal svoje uloge u široj regiji, nastavlja ministar.

Ministar je podsjetio i na prethodna ulaganja.

- Drago mi je bilo da smo posjetili LNG terminal za koji je hrvatska vlada u kolovozu prošle godine donijela odluku za povećanje kapaciteta.

Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Austrije i Slovenije obišli LNG terminal

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, savezni ministar za europske i međunarodne poslove Republike Austrije Alexander Schallenberg i potpredsjednica vlade Republike Slovenije i ministrica vanjskih i europskih poslova Tanja Fajon obišli su LNG terminal.

Nakon obilaska održat će trilateralni sastanak u riječkom Hilton Hotelu Costabella, a zatim će se održati zajednička konferencija za novinare.

LNG terminal u Omišlju od početka rada u siječnju 2021. prihvatio je oko osam milijuna kubika ukapljenog prirodnog plina, isporučio oko 4,8 milijardi kubika prirodnog plina, a kapaciteti terminala rezervirani su do 2027.

Vlada je u kolovozu lani donijela odluku o izgradnji plinovoda Zlobin - Bosiljevo i povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku sa sadašnjih 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje.

Ukupna vrijednost investicije iznosi 180 milijuna eura, od čega će 25 milijuna biti uloženo u proširenje kapaciteta LNG-a, a 155 milijuna eura u proširenje plinovodne mreže.

Aktivnosti na proširenju kapaciteta su u tijeku pa su u sredini travnja predstavnici tvrtke LNG Hrvatska, koja upravlja LNG terminalom u Omišlju, i Wartsila Gas Solutions iz Norveške potpisali ugovor za isporuku dodatnog modula za uplinjavanje maksimalnog kapaciteta od 250.000 kubika na sat, vrijednog 22,9 milijuna eura.

Proizvodnja novog modula trajat će 22 mjeseca, a očekuje se da će biti ugrađen tijekom ljeta 2025.