Mirna reintegracija: Naš model kojega je prihvatio svijet

Hrvatska obilježava dva važna događaja iz svoje novije povijesti. Dan je međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Prije 33 godine, u jeku Domovinskog rata, našu zemlju priznalo je svih 12 članica tadašnje Europske zajednice i još nekoliko država.

U vrijeme međunarodnog priznanja veliki dijelovi Hrvatske bili su pod okupacijom, koja je trajala sve do 15. siječnja 1998., kada je završena mirna reintegracija istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, kojom je u ustavnopravni poredak naše zemlje vraćen i posljednji okupirani dio teritorija.

Proces mirne reintegracije počeo je 1996. i u te dvije godine Hrvatska se bez ispaljenog metka vratila u svoje granice, povukle su se okupatorske snage i započeo je povratak prognanika. Obljetnica je obilježena u Osijeku tribinom "Mirna reintegracija - pobjeda razumom".

Bio je to trnovit put. Borbe su trajale i na bojištu, i na diplomatskoj razini. Ključnu ulogu odigrale su Sveta stolica i Njemačka. Vijest o priznanju brzo je stigla i do agresora koji je na nju silovito odgovorio.

- Trideset i tri sam imao i bio sam u jednom zaseoku od Petrinje prema Glini. Vjerujte, tako su nas fino počastili da nismo mogli glavu pomjeriti. Imali smo i ranjenih i mrtvih i svakakvih, prisjeća se Ladislav Plantić, predsjednik Udruge veterana 145. brigade Dubrava.

Hrvatska je granice vratila bez ispaljenog metka

Gotovo trećina države tada je bila pod okupacijom JNA i srpskih pobunjenika. Da se nismo branili, ne bi imali suvremenu državu, upozorava Mate Granić koji "na prvo mjesto stavlja branitelje i obranu RH".

Bljesak i Oluja mijenjaju tijek rata. Agresor shvaća da gubi. Potpisuje se Erdutski sporazum, imenuje prijelazna uprava, na terenu djeluje zajednička policija. Prognanici se počinju vraćati u sravnjena sela. A onda je i vlak mira stigao u Vukovar. 

Uspjeh mirne reintegracije ne vrednuje se kao vojne akcije

Mirnom reintegracijom hrvatsko je Podunavlje uspješno vraćeno u ustavno-pravni poredak Hrvatske bez žrtava, ali to se postignuće ne vrednuje ni približno kao vojne akcije Bljesak i Oluja, rečeno je na tribini koju je organizirala Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH).

- Sve ove godine mirna reintegracija se stavlja pod tepih, jer je valjda bila na jeftin način postignuta, a ostvaren je isti rezultat kao s akcijama Bljesak i Oluja, ali bez žrtava, rekao je predsjednik ZPH Branko Pek na tribini posvećenoj 27. godišnjici završetka procesa mirne reintegracije.

- Kada je predsjednik Franjo Tuđman donio odluku da se krene s procesom mirne reintegracije nitko nije vjerovao da je to moguće provesti, čak niti većina ministara u tadašnjoj Vladi. Srbi su nas optuživali da favoriziramo Hrvate, a Hrvati da favoriziramo Srbe. Bilo je teško raditi jer hrvatski pravni sustav nije bilo moguće implementirati, zato mi je drago da je pobijedio razum, ustvrdio je Joško Morić, u to vrijeme pomoćnik ministra unutarnjih poslova i potpredsjednik Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja.

Model prijelazne policije se koristi u kriznim žarištima u svijetu

- Povukli smo sve naoružanje iz područja, uspostavili prijelaznu policiju koja je osiguravala mir i red, krenuli s pilot projektom povratka, uvodili polako institucije i kunu kao platežno sredstvo. Proveli smo lokalne izbore, što znači da su ljudi koji su namjeravali ostati u Podunavlju, a tu prije svega mislim na srpsku manjinu, morali uzeti dokumente i prihvatiti Hrvatsku kao svoju državu i ponašati se kao lojalni građani. Svi oni koji nisu željeli ostati mogli su kroz Agenciju za promet nekretnina riješiti svoje stambeno pitanje, objasnila je Vesna Škare Ožbolt, predsjednica tadašnjeg Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u projektu mirne reintegracije.

Dodala je kako se danas se u kriznim žarištima u svijetu često koristi model prijelazne policije, što je bio hrvatski model koji traže na Kosovu, u Ukrajini, Armeniji i drugdje.

Nada Arbanas, koja je u procesu mirne reintegracije bila pročelnica županijskog Ureda za prognanike i izbjeglice, podsjetila je kako je u Osječko-baranjskoj županiji bilo oko 45.000 prognanika.

- U jednom trenutku povratak je bio 95 posto, nažalost, obnova je dugo trajala što je odagnalo brojne prognanike od ostanka u tim područjima. Proces mirne reintegracije nije bio miran već često nepredvidiv i bolan u kompromisima, ali željelo se postići da se svaki prognanik vrati i u tome smo uspjeli, dodala je.

Vukovar: Obilježena obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru je u srijedu obilježena 33. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 27. obljetnica završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

- U jeku velikosrpske agresije i kada je većina teritorije Hrvatske bila privremeno okupirana tadašnje članice Europske zajednice priznale su Republiku Hrvatsku kao neovisnu i samostalnu državu. Nekoliko godina kasnije, točnije 1998. godine, završena je i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u ustavno pravni poredak RH. Tim povodom smo položili vijence i odali dužnu počast svim ubijenim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima, rekao je župan Vukovarskosrijemske županije Franjo Orešković.

Govoreći o mirnoj reintegraciji rekao je kako je to bila pobjeda mira i razuma te jedna od najuspješnijih misija Ujedinjenih naroda.

- Međutim, i nakon protoka vremena ostaju još neka bolna i otvorena pitanja, a to je prije svega pronalazak naših nestalih. Mi ih nikada nećemo zaboraviti. Svjesni smo da vrijeme ide i gledamo u sadašnjost s tim da isključivo gledamo prema budućnosti ali nikad nećemo prestati tražiti naše najmilije i odgovore na još neka otvorena pitanja, rekao je Orešković.

Prethodno je vijenac položilo i izaslanstvo Grada Vukovara predvođeno predsjednikom Gradskog vijeća Željkom Sabom koji je rekao kako su vijenac položili i zapalili svijeće u ime svih onih koji su sudjelovali u procesu završetka mirne reintegracije.

Taj dan je dan koji bi trebalo na drugačiji način obilježiti ali je on malo u zatišju unatoč tome što je mirna reintegracija označila kraj rata u Hrvatskoj.

- Čestitao bih svima praznik i izrazio zahvalnost što su mnoge majke sačuvale svoje sinove jer smo se mirnim putem vratili u Vukovar. Mi koji smo se vratili u Vukovar čuvamo i njegujemo mir te pozivam da zajedno nastavimo odgajati mlade da na ovim prostorima se više nikad ne ponovi rat, rekao je Sabo.

Mladi malo znaju o mirnoj reintegraciji

Na 33. obljetnicu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno pravni poredak RH Europski dom Vukovar i Zaklada Friedrich Ebert predstavili su rezultate istraživanja Studija o mladima Hrvatska 2024., koja je, među ostalim, pokazala da mladi malo znaju o tom događaju.

Prema riječima koordinatorice projekta Blanke Smoljan iz Zaklade Friedrich Ebert u istraživanje su bili uključeni mladi u dobi od 14 do 29 godina koji su iznijeli svoje stavove o društvu, s kojim se problemima suočavaju, kako gledaju prema obitelji, žele li imati djecu, vide li se u budućnosti u Hrvatskoj ili ne i slično.

Nažalost, podaci i nisu baš optimistični te se većina mladih, obuhvaćenih istraživanjem, ne vidi u Hrvatskoj. Kao najveći problem oni ističu ekonomske razloge. Istraživanje predstavljamo na 33. obljetnici mirne reintegracije te smo zajedno s Europskim domom jedni od rijetkih koji obilježavamo taj dan. Mladi u Hrvatskoj, ali i općenito građani, malo znaju o mirnoj reintegraciji. Žao mi je što se mirna reintegracija više ne promovira jer je po njoj Vukovar jedinstven u svijetu, rekla je Smoljan.

Rezultate je predstavio znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraživanja Nikola Baketa koji je rekao kako je istraživanje pokazalo da među mladima raste interes za politikom ali i da nisu skloni preuzimati političke funkcije u društvu.

- Mladi smatraju kako njihovi interesi u društvu nisu dovoljno zastupljeni te su iskazali nisku razinu povjerenja u političke institucije države poput Vlade RH, Sabora, političkih stranaka i drugih. Kada je pak riječ o mirnoj reintegraciji smatram kako je šteta što ona nema veću važnost jer kad govorimo o cjelovitosti i teritorijalnom integritetu onda je ovo jedan od najbitnijih datuma. Nadam se kako će mirna reintegracija u budućnosti imati veći značaj, rekao je Baketa.

Izvršna direktorica Europskog doma Vukovar Dijana Antunović Lazić kazala je kako oni godinama unazad obilježavaju obljetnicu mirne reintegracije te da su kroz te događaje prošli političari, znanstvenici i drugi koji su bili direktni sudionici procesa.

- Mirna reintegracija nije samo politika nego su to i svi građani Vukovara i okolice. Stoga na ovaj način govorimo o tome što je dobro, što je mirna reintegracija polučila, što nije dobro i treba mijenjati Mirna reintegracija je formalno završila 1998. godine ali ona i dalje traje. Kao društvo nismo gotovi i zato mi s mladima kontinuirano radimo na mirotvornim aktivnostima s ciljem da vukovarska zajednica završi kao jedna kvalitetna europska zajednica, rekla je Antunović Lazić.

Počast braniteljima u Rijeci

U Rijeci je odana počast svima onima koji su dali život za slobodu i neovisnost Hrvatske. Vijenci su položeni i svijeće zapaljene u Aleji hrvatskih branitelja te kod Središnjeg križa na gradskom groblju Drenova te na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na Delti. Prigodnim je programom Zajednica udruga proizišlih iz Domovinskog rata Primorsko-goranske županije obilježila svoju 30-tu obljetnicu postojanja.

- 15. siječnja važan je dan u hrvatskoj povijesti, za hrvatske branitelje i cijeli narod. Na taj dan 1992. godine Hrvatska je međunarodno priznata, dok je istovremeno agresor jačao napade na novim područjima. Hrvatska je tada bila u procesu osnivanja svoje države i njezinih institucija, što ovaj dan čini iznimno značajnim za našu povijest, istaknuo je Marko Ratković, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja.

Perica Prpić, predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata "Ajkule", naglasio je važnost obilježavanja ovog datuma kazavši: "Ovaj dan možemo smatrati spomendanom na dane ponosa i slave. Naši dužnosnici, od lokalne do nacionalne razine, okupljeni su kako bi odali počast onima koji su dali najviše za stvaranje RH i za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak. Njihova žrtva nikada neće biti zaboravljena".

Primanje za manjine i predstavnike konzularnog zbora u Splitu

U povodu obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban i splitski gradonačelnik Ivica Puljak priredili su primanje za članove konzularnog zbora i predstavnike udruga nacionalnih manjina koje djeluju i sudjeluju u javnom životu Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban podsjetio je na važnost 15. siječnja, istaknuvši kako se tog dana obilježava i potpuna reintegracija Republike Hrvatske unutar današnjih granica. Naglasio je kako je to postignuto zahvaljujući umijeću i diplomatskim naporima tadašnjeg vodstva predvođenog predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom.

Splitski gradonačelnik Ivica Puljak osvrnuo se na proteklih 33 godine neovisnosti Hrvatske.

- Možemo biti ponosni na mnoge stvari koje smo postigli, posebno na činjenicu da smo danas zaista slobodna i neovisna zemlja integrirana u međunarodnu zajednicu. Ipak, pred nama su brojni izazovi koje moramo riješiti kako bi Hrvatska postala moderna država u kojoj svi građani ugodno žive i osjećaju se dobro, kazao je.