Babić: Mladima je ekonomski isplativije živjeti kod roditelja

Prema najnovijim podacima Eurostata, muškarci u Hrvatskoj od roditelja odlaze tek u 35.-oj, žene s 32 godine. Čak 78 posto mladih od 18 do 34 godine živi s roditeljima. 

Koji su razlozi tako kasnog osamostaljivanja - analizirao je prof. dr. sc. Zdenko Babić, predstojnik Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 

- Zemlje južne Europe te neke slabije razvijene zemlje imaju također sličan postotak kao i Hrvatska. Niz je razloga zašto je tome tako. Iako, ova brojka za Hrvatsku ima možda i nekih metodoloških problema, jer ne znamo točno da li ti mladi ljudi žive unutar "istog dvorišta" s roditeljima, ali ne žive u istom kućanstvu. To je možda u Hrvatskoj češći slučaj nego u drugim zemljama, ali činjenica je da se mladi ljudi kod nas sporije osamostaljuju nego mladi u Njemačkoj, skandinavskim zemljama... rekao je Babić.

Koji su razlozi za ostanak kod roditelja?

Razlozi za to mogu biti ekonomski, slabija razina razvijenosti u nekim zemljama, niža razina plaća, u zemljama koje imaju razvijen turistički sektor je priuštivost stambenog prostora sve niža, i stope nezaposlenosti mladih su također više u ovim zemljama (i u Hrvatskoj). Kod nas je ta stopa 20 posto, dok je europski prosjek 13 posto. 

Također, postoje i kulturološki razlozi. Vidimo da podjela postoji između zemalja koje imaju snažnu obiteljsku solidarnost (to su zemlje gdje prevladava katolička vjeroispovijest), dok zemlje u kojima se mladi ranije osamostaljuju imaju protestantsku dominaciju društva. U skandinavskim zemljama je karakteristika da je puno veći naglasak na individualnoj odgovornosti, a u ovim drugim zemljama (u koje spada i Hrvatska) na obiteljskoj solidarnosti, objašnjava Babić i dodaje da ponekad mladi to i "zloupotrebljavaju".

Ekonomski im je isplativije živjeti u obiteljskom domu

- Tako im je komotnije, zgodnije... A i to im je s druge strane i ekonomski isplativo. Sad zamislite mladu osobu koja ima 27 godina i ima plaću 1100 ili 1200 eura. Njima je, ako žive u većem gradu, da bi iznajmili stan potrebno 500, 600 eura mjesečno, i ostaje im 500 eura za životne troškove. Stoga im je, ako imaju prilike živjeti u obiteljskom domu, sigurno isplativije tamo živjeti, rekao je.

- Generalno, kvaliteta života mladih u Hrvatskoj je na zadovoljavajućoj razini, ali i tu postoje razlike između ruralnih i urbanih srednina. Mladi u ruralnim sredinama imaju puno manje dostupne neke usluge; rekreacijske aktivnosti, športske aktivnosti, kulturne aktivnosti... Vjerojatno je kvaliteta života mladih ljudi veća u gradskim središtima, ali, ipak mislim da je ona u Hrvatskoj generalno zadovoljavajuća, govori Babić.

Mlade obitelji

Te razlike između ruralnih i urbanih sredina su "push faktori" zbog kojih se mlade obitelji sele iz manjih sredina u veće urbane centre u Hrvatskoj, ili u druge zemlje EU. Na tome treba raditi u budućnosti, treba ulagati u manje sredine i njihove infrastrukture. U nekim brdsko-planinskim krajevima čak ni nemate usluge pedijatara, logopeda... ističe i dodaje da Hrvatska provodi mjere stambene politike, ali nema neku cjelovitu stambenu politiku. 

- To su više programi, npr. APN. Je li on doveo do nekog porasta je pitanje. Činjenica je da se on događao u kratkom vremenskom periodu i napravio distorziju na tržištu, pojašnjava.

U skandinavskim zemljama su spremniji živjeti u iznajmljenim stanovima

- U Hrvatskoj prevladava vlasništvo nad nekretninama, činjenica je da su u skandinavskim zemljama ljudi više spremni živjeti u iznajmljenim stanovima nego u Hrvatskoj, govori.

- Ono što je dobro, mladi u Hrvatskoj imaju nižu stopu rizika od siromaštva nego u skandinavskim zemljama. Zašto? Jer imaju zaštitu kod roditelja. Poslije su te brojke drugačije, kad govorimo o odraslim osobama ona je ta stopa kod nas veća. Ali, u fazi mladosti, niže su stope rizika od siromaštva u Hrvatskoj nego u Danskoj. To je zbog puno više razine obiteljske solidarnosti kod nas. Ta će se karakteristika, vjerujem, kod nas zadržati. Drugo je to što neki mladi onda to znaju iskorištavati i ostati "predugo" kod roditelja, zaključio je prof. dr. sc. Zdenko Babić.