Može li se i kako povećati sigurnost učenika i osoblja u školama?

Može li se i kako u kratko vrijeme povećati sigurnost u školama da bi se spriječile tragedije poput ove u Osnovnoj školi Prečko? Kakva kazna očekuje ubojicu?

Svijeće gore, pitanja se roje, ali jasnih odgovora i dalje nema. Je li se tragedija mogala spriječiti - mjerodavni još ne otkrivaju. Poručuju tek da policija i inspekcija Ministarstva zdravstva rade svoj posao.

Odvjetnik Veljko MIljević nema dvojbe, psihičke su bolesti širok pojam pa će pravosudni epilog ovisiti prije svega o dijagnozi psihijatra. Postoje dvije mogućnosti. Prva je dizanje optužnice.  

- Koja onda na koncu s obzirom na ovo što se dogodilo, dolaze najduže moguće kazne, rekao je.

A druga je pokretanje specifičnog postupka čiji je epilog, pravno gledano, drukčije definiran. 

- Ide prema izricanju nečega što nije kazna, nego je udaljenje iz društva zbog toga što postoji opasnost da takva osoba dalje bude u mogućnosti bilo kome do smrti nanijeti zlo, dodao je Miljević.

"Ključne odluke ne donositi vruće glave"

Zlo je na svojoj koži u učionici prije dosta godina doživjela današnja zadarska gradska pročelnica za školstvo. Pod vrat su joj stavili nož. 

- I onda je on na mene, a ja sam bila sama tad u školi s njima zadnja dva sata jer je bila maturalna zabava. Zapravo sam se dobreo snašla, samo što je kasnije bio veliki problem, rekla je Tihana Magaš, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Grada Zadra.

Grad Zadar jedan je od rijetkih u Hrvatskoj koji već godinama plaća zaštitare da kontroliraju ulaze u škole. Usto prilazi i hodnici pokriveni su videonadzorom. 

- U principu zaštitari neće riješiti problem. To nije rješenje problema, puno je veći problem što zapravo i pravosuđe i prosvjeta i zdravstvo trebaju sjesti s operativcima i zajedno riješiti problem, jedino tako kad se spoje i praksa i teorija, dodala je Magaš.

Zaštitari u školama zadarske porezne obveznike godišnje stoje oko 143 tisuće eura. U Hrvatskoj ima više od 2 tisuće školskih zgrada pa je, ako se država odluči za uvođenje zaštitara, jedno od ključnih pitanja i tko će sve to financirati, ali i imamo li dovoljno zaštitara. 

- Mislim da nema toliko zaštitara, jer to je zanimanje gdje je inače kronično nedostaje broj ljudi zbog malih plaća, ustvrdio sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila.

Sigurnosni stručnjak Bono Marjanović ide korak dalje i pita, a tko će osiguravati dječje vrtiće? Stoga smatra da ključne odluke ne smijemo donositi vruće glave. 

- Kažem sustav sigurnosti se ne smije percipirati na način da je to videokamera i ćelavac kako to obično bude, nego je to cijeli splet postupaka, aktivnosti, radnji, proaktivnog pristupa, ponašanja, protokola i procedura, poručio je Marjanović.

Penava: Ne treba ići u krajnost

Predsjednik DP-a Ivan Penava, koji je i sam bio ravnatelj škole u izazovnoj vukovarskoj svakodnevici, smatra da se veća sigurnost škola može postići i zaključavanjem, boljim vratima i obučenim osobljem koje će kontrolirati ulaz. Vjeruje da još nije vrijeme za zaštitare. 

- Ne bih volio da odemo u drugu krajnost, da idemo s bodljikavom živcom oko škole, jer to ne može biti dobro rješenje koje želimo svojom djeci, ali naravno to ne može biti ni otvorena institucija u koju ulazi kako tko hoće, ustvrdio je.

Zasad je sigurno samo jedno. Dok se ne pronađe sustavno rješenje, Grad Zagreb je na zahtijev škole odobrio angažiranje zaštitara u Osnovnoj školi Prečko.