16:18 / 21.04.2021.

Autor: 1 na 1/J.L./HRT

Marin Mrčela u "1 na 1": Sudstvo postoji zbog građana

Marin Mrčela u "1 na 1"

Marin Mrčela u "1 na 1"

Foto: HTV / HRT

Neovisno i samostalno sudstvo ne postoji zbog sudaca, postoji zbog građana, rekao je dr. sc. Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednik Kaznenog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u emisiji urednika i voditelja Romana Bolkovića "1 na 1".

Marin Mrčela doktor je kazneno-pravnih znanosti, a imao je niz funkcija u pravosuđu: bio je sudac Vrhovnog suda RH, sudac Županijskog suda u Zagrebu te sudac Općinskog suda u Zagrebu.

Dojam je da je naše pravosuđe loše, rekao je na početku emisije Romano Bolković, ukazavši da kontroverznost te teze s obzirom na to da je prosječno trajanje postupka na sudu EU u Luksemburgu 480 dana, na hrvatskom Vrhovnom sudu 558, a na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, ako predmet nije odbačen, 1500 dana. Mrčela kaže da po prosjeku naše pravosuđe nije toliko loše, ali moglo bi biti bolje. Prosjek trajanja svih predmeta je oko 350 dana, s time da na Vrhovnom sudu duže traje, jer su ti postupci složeniji.

- Najviše bi suci voljeli da se trajanje postupka skrati, rekao je, kazavši da za to postoje i objektivni i subjektivni razlozi.

Godišnje preko 1,2 milijuna predmeta

Na pitanje kako je moguće da trivijalni postupci traju godinama, kazao je da godišnje dolazi preko 1,2 milijuna predmeta, iako ni to nije opravdanje da postupak traje godinama. 

- Posljednjih 10 godina imamo stalno smanjenje broja predmeta, sada smo na nešto ispod 400.000. Ima poboljšanja, ima rezultata, ali dojam je i dalje loš. Jedan sudac nema logistiku, nema savjetnike, kao na Europskom sudu za ljudska prava ili na sudu u Luxembourgu. Sudac sve mora raditi sam, imamo 35 sudaca koji rade USKOK-ove predmete i predmete ratnih zločina, a imamo 29 sudnica. I logistika je problem. Kada bi raspravni sudac imao dva savjetnika, pripravnika, koji bi mu pomagali, onda bi to bila sasvim druga stvar. To je nešto što možemo napraviti bez zakonskih promjena, to je pitanje plana raspravljanja. Niti jedan od tih 35 sudaca nema samo jedan predmet, rekao je.

Kaže da je "možda nešto u našoj prirodi da se ide na sud, ali i da sustav dopušta da na sud ide sve i svašta". 

- Pomak je napravljen po pitanju prekršajnih predmeta. Velik broj predmeta nekad generira i sama država jer se u nekim predmetima žali ili ne pristaje na nagodbe. Kaže da se rasprave odugovlače, iako u zakonu postoje alati i suci bi se trebali odvažiti da ih koriste. Smatra da bi trebalo provesti sustavnije usavršavanje sudaca, osobito u velikim predmetima. 

- Treba napraviti plan rasprava, rekao je ponovno ukazavši da potrebu logistike sudaca.

Percepcija pravosuđa i komentari političara

Kaže da se događa generalizacija i banalizacija pravosuđa, kada se među 1,2 milijuna predmeta izvuku dva na temelju kojih netko kaže da pravosuđe ne valja. 

- Komentari su često i na temelju površnog poznavanja ili nepoznavanja činjenica i prava. Na žalost, među njima su i stručnjaci. Sudovi bi trebali bolje komunicirati i objasniti svoje odluke, ističe.  

Nema ništa protiv komentiranja sudbenih odluka, ali na temelju poznavanja činjenica, a svakako ih ne bi trebali komentirati političari, jer stvaraju dojam da mogu nešto napraviti, a nemaju nikakvog utjecaja na sudske odluke. 

Teško mu je komentirati izjave političara jer se, kaže, time spušta u arenu političkog nadmetanja, i nije dobro da suci komentiraju politička pitanja. 

- Politika, prema zakonima, određuje predsjednika Vrhovnog suda i sudjeluje u radu Državnog sudbenog vijeća, a sve ostalo je izvan neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti i stvara se dojam na temelju mnogobrojnih komentara političara ili o sudskim odlukama ili o postupanjima, a komentari su na nivou lijepljenja etikete "pravosuđe je korumpirano". Komentari gdje se iznosi jedan pokazatelj, a na temelju njega se zaključuje o 1700 ljudi koji predano obavljaju svoj posao, ulaze u domenu političkog nadmetanja gdje suci ne bi trebali sudjelovati, rekao je Mrčela. 

Smatra da sve što se događalo u posljednje vrijeme vezano uz sporove oko primjene Ustava ili zakona pokazuje da je to isključivo političko nadmetanje. 

Predsjednika Vrhovnog suda trebali bi birati suci

- Predsjednik Vrhovnog suda predsjednik je samo tog suda i nema nikakav utjecaj na dodjelu spisa, jer dodjela ide nasumično, on ne zna tko ima koji predmet. On je važan za sudsku upravu, za pravosudnu akademiju, za izbore, jer je i predsjednik DIP-a, ali to se može riješiti samo ako postoji politička volja. Preporuka GRECO-a bila je da se u izbor predsjednika Vrhovnog suda RH uključi struka, napravili smo taj zakon, GRECO je ocijenio da to nije dovoljno jer je uloga Državnog sudbenog vijeća tu samo formalne prirode, imamo odluku Ustavnog suda i mislim da bi bilo dobro da se ozbiljno razmisli o tome da politika prepusti zbor predsjednika Vrhovnog suda struci, da suci biraju svog predsjednika. Trebalo bi osnažiti ulogu Državnog sudbenog vijeća, kaže.

Ističe da bi na čelu Vrhovnog suda trebala bi biti osoba koju bi suci izabrali između sebe, jer nitko ne poznaje bolje funkcioniranje Vrhovnog suda od suca koji radi na Vrhovnom sudu . To treba biti vjerodostojan stručnjak, znalac i dobar čovjek. 

Posljednje 4 godine na Vrhovnom sudu su, zahvaljujući organizaciji rada, smanjili broj predmeta sa 17.000 na 12.000, a to su ponajprije građanski predmeti, a na kaznene otpada njih 600.

Složio se da naše pravosuđe nema proaktivni pristup. 

- Odluka treba biti objašnjena javnosti, svaki sud trebao bi objaviti odluke koje su značajnije s društvenog i pravnog aspekta. Vrhovni sud ima twitter račun na kojem objavljuje značajne odluke, rekao je. 

Misli da bi se tim primjerom trebali poslužiti i ostali sudovi, ili da jednom dvaput godišnje naprave konferenciju za medije i otvoreno i transparentno pokažu rezultate rada. 

"Raspravu o sudbenoj vlasti treba izdignuti iz mutnih voda"

- Na društvenim mrežama i pojedinim medijskim portalima komentari nisu potpisani, što je odgovornost urednika portala. Oni koji to uređuju zbog higijene društvenog javnog života, ne bi smjeli puštati prostačke, necivilizirane i nasilne komentare, to je nešto što izjeda društvo, rekao je. Volio bi da su komentari uljuđeni, civilizirani i potpisani, ističe Mrčela.

Na pitanje kako je moguće da se jedna institucija tako omalovaži komentarima poput "protočnog bojlera" i "poštanskog ureda", kazao je da se treba vratiti u 1996. godinu, kada je Državno sudbeno vijeće počelo djelovati ikada je ono imalo neke odluke koje su kasnije bile ukidane i na Ustavnom sudu i nađene su povrede na Europskom sudu za ljudska prava, a nakon toga nastojalo se da DSV ima ulogu koju bi trebalo imati kao branitelj neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti.

Čini mu se da posljednji saziv DSV-a nije imao niti jednu odluku koju je Ustavni sud ukinuo i dodaje da se mora odijeliti instituciju od ljudi koji su u njemu. Smatra da je sustav s DSV-om izvrsno zamišljen jer garantira postupanje prema svima jednako, na transparentan način od ljudi u DSV-u - sedam sudaca, dva profesora i dva političara.

- Možda neke odluke nisu dobro donesene, objašnjene ili prihvaćene, rekao je.

Kontrola sudačke struke

Kaže da sudačka struka ima kontrolu više nego ijedna druga struka - odluke sudova kontrolira viši sud, Ustavni sud, Europski sud za ljudska prava, rad sudaca kontrolira predsjednik suda, imamo e-spis gdje se točno kontrolira, postoji stegovna odgovornost, kroz 10-ak godina razriješeno je sigurno 20-ak sudaca, a postoji i povreda kodeksa sudačke etike o kojoj odlučuje etičko vijeće svakog suda, a zahtjev za utvrđivanje povrede kodeksa može podnijeti svatko. I te odluke moraju biti transparentne. 

Naglašava da suci ne smiju biti članovi političkih stranaka niti se baviti političkom aktivnošću. 

- Ako je izbor predsjednika Vrhovnog gotovo isključivo politička aktivnost, naravno da suci zaziru od toga, zašto bi se netko tko predano radi svoj posao, odjednom stavio svoje ime na raspolaganje da ga se komentira na kojekakve načine, osobito u situaciji ako vam ovlašteni predlagač kaže - ja neću predložiti nikoga s Vrhovnog suda. 

Postoji sudački aktivizam, gdje suci tumačeći zakone donose odluke ili presedane koji imaju utjecaja na politički život, ali to je uloga suda. 

- Suci su jedini ovlašteni tumačiti zakon, inherentno je pravo suda da tumači zakon, pa i ako je riječ politici, ako politika primjenjuje zakone, rekao je. 

O imovinskim karticama sudaca

Objasnio je i ulogu imovinskih kartica sudaca, rekavši da postoji dvije vrste deklaracija - deklaraciju interesa radi sprečavanja sukoba interesa i deklaraciju imovine.

Nije siguran da je to povećalo ugled suda, kako je to protumačio ministar Bošnjaković. Suci nisu protiv toga, ali smatraju da se to moglo riješiti na drugi način. 

Naglasio je da 99% sudaca radi svoj posao pošteno i savjesno te da je upravo sucima u većem interesu da se ti suci izdvoje iz sustava. 

- Njih 5 ili 7 uvijek se koristi za generalizaciju i banalizaciju, što vrijeđa sve ostale i u situaciji kada je korumpiranost rak rana društva, sudbena vlast trpi takve generalizirane i uopćene kritike, kazao je Mrčela. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!