16:53 / 07.05.2021.

Autor: V.G./HRT/Hina

Grlić Radman: Antihrvatska histerija u Srbiji je nepotrebna

Gordan Grlić Radman

Gordan Grlić Radman

Foto: Vijesti / HRT

Antihrvatska histerija koja se pojavljuje iz Srbije je nepotrebna, a njezin generator je prikrivanje pasivnosti srbijanske strane da hrvatskoj manjini u Srbiji osigura ista prava koja srpska manjina ima u Hrvatskoj, rekao je u petak tijekom posjeta Podgorici hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Grlić Radman je odgovarao na pitanje novinara da prokomentira stajalište srbijanskih dužnosnika koji su nakon što je Grlić Radman u Prištini rekao da će Hrvatska povećati broj svojih pripadnika u sastavu KFOR-a ustvrdili, među ostalim, kako bi šef hrvatske diplomacije volio da može rasporediti "okupacijske snage na prostoru Srbije", ali da će mu za to trebati "mnogo više od onog što s (premijerom Kosova Albinom Kurtijem) može smisliti".

Grlić Radman je u Podgorici objasnio da je u Prištini, tijekom posjeta 34. kontigentu Hrvatske vojske u sklopu KFOR-a, govorio o povećanju broja vojnika što Hrvatska kao odgovorna članica NATO-a ima pravo, istaknuvši da ne zna "zašto bi bilo tko sa strane bio pogođen tom izjavom".

- Ta nekakva antihrvatska histerija koja se pojavljuje iz Srbije je nepotrebna. Možda je generator svih tih pitanja prikrivanje pasivnosti srbijanske strane da hrvatskoj manjini u Srbiji osigura ista prava koja srpska manjina ima u Hrvatskoj, rekao je Grlić Radman.

Objasnio je da je Hrvatska kao odgovorna članica EU-a prihvatila sve europske vrijednosti pa Srbi u Hrvatskoj imaju tri fiksna mjesta u Saboru, što temelj ima u ugovoru iz 2004. godine, koji srbijanska strana, kako je rekao, ne poštuje.

Također je rekao da se u Srbiji donose političke odluke čiji je cilj razbijanje jedinstva hrvatske zajednice u Srbiji stvaranjem takozvanog bunjevačkog jezika, a znamo da su Bunjevci etnička skupina hrvatskog naroda.

- Mi želimo sa Srbijom riješiti sva otvorena pitanja. Dobiti odgovor o 1869 nestalih. Želimo također odštetu za logoraše, ljude koji su bili po logorima po Vojvodini i cijeloj Srbiji, rekao je Grlić Radman komentirajući najnovije prijepore sa Srbijom.

Vučić kaže da Hrvatska angažmanom u KFOR-u želi uniziti Srbiju

Srbija želi imati dobre i korektne odnose sa svima u okruženju, a postupci i izjave iz Hrvatske nisu izraz poštivanja prema Srbiji već pokušaj da je se unizi, poručio je u petak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Reagirajući u povodu izjava hrvatskog šefa diplomacije da će Hrvatska povećati broj svojih pripadnika u sastavu KFOR-a jer je to službenom Zagrebu važno zbog očuvanja mira u regiji i polemike pokrenute izjavom srbijanskog ministra unutarnjih poslova Aleksandra Vulina, Vučić je ustvrdio kako je Hrvatska mogla odbiti KFOR te da je takva odluka donesena da bi se "dodatno unizilo Srbiju".

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je ranije danas oštre izjave Beograda o povećanom angažmanu vojnika RH na Kosovu nazvalo "histeričnim spekulacijama" kako bi se skrenula pozornost s odluke grada Subotice o uvođenju bunjevačkog govora kao službenog jezika, za koji drži da je pokušaj razbijanja hrvatskog nacionalnog korpusa u Srbiji.

Nove prijepore između Beograda i Zagreba potaknuo je u četvrtak srbijanski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin oštrom reakcijom na izjavu hrvatskog šefa diplomacije u Prištini da će Hrvatska povećati broj svojih pripadnika u sastavu KFOR-a. Vulin je Hrvatsku i Kosovo nazvao "braćom po oružju" i dodao kako bi Gordan Grlić Radman volio da može rasporediti "okupacijske snage na prostoru Srbije", ali da će mu za to trebati "mnogo više od onog što s (premijerom Kosova Albinom Kurtijem može smisliti".

U današnjem priopćenju MVEP je istaknuo da je ministar Gordan Grlić Radman u sklopu službenog posjeta Kosovu posjetio 34. hrvatski kontingent u misiji KFOR-a, odbacivši Vulinove izjave kao "histerične spekulacije Srbije" koje su "usmjerene protiv Hrvatske" i "aludiraju na drugačije vojne i slične aktivnosti", što MVEP smatra "krajnje smiješnima i apsurdnima".

Srbijanski predsjednik upitao je danas "zašto je nekome potrebno da se hvali i da sudjeluje", aludirajući na angažman Hrvatske u međunarodnim snagama na Kosovu.

- Mogli su odbiti KFOR, ali su s namjerom donijeli takvu odluku kako bi dodatno unizili Srbiju. Primili smo poruku i razumjeli", rekao je Vučić novinarima tijekom posjeta Obrenovcu.

On je Srbima na Kosovu poručio "da se ne brinu" i najavio kako će za koji dan u Bruxellesu razgovarati s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, istaknuvši opredjeljenje Srbije da izbjegne sukobe i sačuva mir. Vučić je kazao da svima "koji misle da će biti novih Oluja, novih pogroma i protjerivanja življa" poručuje i jamči da se "to neće dogoditi".

MVEP: Histeričnim reakcijama Srbija skreće pozornost s ozbiljnih problema


Zrinjevac je, reagirajući na prethodne oštre Vulinove poruke u povodu izjava Grlić Radmana na Kosovu, ocijenio kako se time pokušava skrenuti pozornost s jedne ozbiljnije teme - usvajanja odluke o izmjeni Statuta grada Subotice i uvođenju četvrtog, tzv. bunjevačkog jezika, u službenu uporabu.

U priopćenju MVEP-a istaknuto je kako "cijela inicijativa s tzv. bunjevačkim jezikom ima političku pozadinu", čiji je cilj "razbijanje hrvatskog nacionalnog korpusa u Republici Srbiji, što je nastavak politike koja je već dugo na djelu".

MVEP je podsjetio kako se usporedbom pravnog statusa srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji vidi kako Hrvatska "u potpunosti jamči sva prava srpskoj manjini prema najvišim europskim standardima, od tri zajamčena mjesta u Saboru i na svim lokalnim razinama vlasti prema udjelu u stanovništvu do proračunskog financiranja svih najvažnijih institucija srpske manjine". Nasuprot tome, ističe se, unatoč potpisanom bilateralnom sporazumu Hrvatske i Srbije, Hrvati u Srbiji još uvijek čekaju ispunjenje najvažnijih točaka i dogovorenog reciprociteta previđenog sporazumom.

Također se podsjeća kako su "Hrvatska i njezini građani bili su žrtve brutalne velikosrpske agresije koja je uzrokovala brojne žrtve te neprocjenjivu materijalnu i nematerijalnu štetu", te da RH još uvijek traži 1869 nestalih osoba i sanira štetu uzrokovanu tom agresijom. MVEP ističe da do okretanja nove stranice u odnosima ne može doći bez rješavanja najvažnijih otvorenih pitanja: pitanja nestalih osoba, odštete nelegalno i nepravedno zatočenim hrvatskim građanima u logorima na teritoriju Srbije i obilježavanja mjesta njihovih stradanja, ukidanje neutemeljene regionalne univerzalne jurisdikcije, stvarne i ubrzane sukcesije imovine bivše zajedničke države, ali i suočavanja Srbije s navedenim povijesnim činjenicama.

U priopćenju je istaknuta i "posebna zabrinutost zbog nedavnih izjava o potrebi mijenjanja državnih granica i poziva na ujedinjenje svih Srba u jednu državu, koje su prošli bez reakcije vlasti Republike Srbije" i obveza Hrvatske da međunarodnoj javnosti i partnerima ukaže "na ponovnu pojavu takvih političkih razmišljanja i težnji".

Selaković: dobrosusjedski odnosi znače suzdržavanje od provokacija

Srbijanski šef diplomacije Nikola Selaković, nastavljajući se na zaoštrenu retoriku Zagreba i Beograda, izjavio je u petak da dobrosusjedski odnosi znače suzdržavanje od provokacija, te se upitao kako bi Zagreb reagirao da se u Srbiji dogodila provokacija poput one u Borovu Selu.

Novu žustru polemiku između Srbije i Hrvatske pokrenuo je u četvrtak srbijanski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin oštrim reagiranjem na izjavu hrvatskog šefa diplomacije u Prištini da će Hrvatska povećati broj svojih pripadnika u sastavu KFOR-a. Nakon toga se nanizalo nekoliko izjava iz Beograda, uključivo i ona predsjednika Aleksandra Vučića, ministra Selakovića i srbijanskog ministarstva vanjskih poslova.

- Ulagati u dobrosusjedske odnose znači suzdržavati se od provokacija, rekao je Selaković za Radio-televiziju Srbije (RTS).

Ustvrdivši da se o provokacijama "ne može govoriti na identičan način", Selaković je upitao šta bi se dogodilo i kako bi Zagreb reagirao da se u Srbiji, naspram hrvatske manjine, dogodila provokacija poput nedavnog incidenta u Borovu Selu.

U nedjelju je skupina navijača prolazeći kroz Borovo Selo uzvikivala poruke mržnje, poput "Ubij Srbina". To je naišlo na osudu političkih stranaka, vlade, predsjednika Zorana Milanovića i Srpskog narodnog vijeća. Taj dan se pravoslavni Uskrs poklopio s 30. obljetnicom pogibije pripadnika vinkovačke Specijalne jedinice policije.

Ranije je reagiralo i srbijansko ministarstvo vanjskih poslova i pozvalo hrvatsku diplomaciju da, ukoliko joj je "iskreno stalo do unaprijeđenja odnosa i regionalne stabilnosti, mora prestati obmanjivati javnost i pothranjivati neistine i stereotipe o Srbima i Srbiji".

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!