07:22 / 06.12.2021.

Autor: Ivana Brailo Drnas/HRT/IMS/V.G./Hina

Na današnji dan 1991. pokrenut opći napad na Dubrovnik

Napad na Dubrovnik

Napad na Dubrovnik

Foto: HRT / HTV

U Dubrovniku se obilježava 30. obljetnica obrane grada i Dan dubrovačkih branitelja. Naime, 6. prosinca 1991. godine, na 'crni petak dubrovački' u ranim jutarnjim satima agresor je pokrenuo sveopći napad na Grad. U jednom danu život je izgubilo 19 civila i branitelja, a ranjeno je njih 60.

Prve granate na grad su pale prije šest sati. Tog šestog prosinca '91. godine na tvrđavi Imperial na Srđu bilo je tridesetak branitelja. Neprijateljska vojska praćena tenkovima toliko se približila da je dubrovačko topništvo, na zahtjev branitelja, koji su i dalje bili unutra, otvorilo paljbu po tvrđavi. Branitelji, koji su pokušavali doći do tvrđave, u jednom su trenutku počeli pjevati.

- Naš zapovjednik Drago Jupek je čuo tu pjesmu i uletio je unutra i rekao: „ajmo sad svi”. Onda smo i mi počeli pjevati. I poprilično ključan je taj moment tu bio. Oni su tu malo stali, nisu znali što se događa, prisjeća se Toni Grljević, dubrovački branitelj.

Tisuće projektila pale su na grad. Poginulo je 19 branitelja i civila.

- Nisam ni gledo, mi smo izletili što prije na magistralu. A kad smo uvečer gledali, to je bilo katastrofa, kaže Vlado Žilić, dubrovački branitelj.

Neprijateljska granata ugasila je živote trojice vatrogasaca dok su gasili požar u hotelu s izbjeglicama.

Dokumentirajući stradanje svojeg grada, tog je dana poginuo i fotograf Pavo Urban. Na mjestu njegove pogibije svečano je otkriveno spomen-obilježje.

- Odlučio je ostati u svome gradu, širiti istinu o njegovom stradanju i biti tu uz njega kad ga je grad najviše trebao, rekao je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.

Dubrovnik je obranjen, a takav se napad više nije ponovio.

- To je bila prekretnica i u moralu naših branitelj. Otada je valjda i Hrvatska vidjela da se u Dubrovniku nešto događa, da bi trebalo pomoći i tada su počeli dolaziti i oružje i naoružanje, rekao je Eduard Čengija, ratni zapovjednik.

Gradom, posebno danas, odzvanjaju riječi dubrovačkog ratnog zapovjednika, generala Nojka Marinovića: Pamćenje je alat, a mržnja golem teret.


Udruge: Crna Gora treba se suočiti s prošlošću


Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta Centar za suočavanje s prošlošću u povodu 30 godina od najtežeg granatiranja Dubrovnika, očekuju da suočavanje s prošlošću na sistematski način postane prioritet vlasti u Crnoj Gori.


U priopćenju podsjećaju da je najviše rezervista JNA koji su sudjelovali u napadu na Dubrovnik, njih preko 7000, bilo s teritorija Crne Gore te očekuju da suočavanje s prošlošću na sistematski način postane prioritet vlasti u Crnoj Gori te da se osigura pravda za žrtve ratnih zločina, pokrenu sudski postupci i donesu odgovarajuće presude kako bi Crna Gora sa sebe skinula teret kolektivne odgovornosti.


Jer, ističu udruge citirajući riječi admirala Vladimira Barovića (ubio se pucavši si pištoljem sljepoočicu) iz oproštajnog pisma, agresija JNA na Hrvatsku bila je djelo suprotno crnogorskoj časti.


- Procesuiranje odgovornih za ratne zločine je obaveza države prema domaćem i međunarodnom pravu, neodložan zadatak u procesu pristupanja EU i moralni dug prema žrtvama, naglašavaju udruge.


Poručuju i da crnogorsko i hrvatsko državno odvjetništvo moraju procesuirati zločine počinjene tijekom rata na širem dubrovačkom području, a vlade Crne Gore i Hrvatske trebaju nastaviti zajednički obilježavati godišnjice zločina da se oni ne bi ponovili.


Crna Gora kaznila samo četvoricu za zlostavljanje u logoru Morinj


- Iako su tijekom rata na dubrovačkom području i opsade Dubrovnika nesumnjivo izvršeni brojni ratni zločini - stradalo je 116 civila, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj (Crna Gora) i Bileća (BiH) u neljudskim uvjetima, prognano je 33.000 ljudi, uništen 2071 stambeni objekt i provođena organizirana pljačka privatnih i javnih dobara (podaci s kojima raspolaže Documenta), grad Dubrovnik je 138 dana bio bez struje i vode te 240 dana u pomorskoj i zračnoj blokadi - Crna Gora je procesuirala i kaznila samo četvoricu koji su sudjelovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj na tlu Crne Gore, upozoravaju udruge.


Haški sud je zbog zločina izvršenih tijekom opsade Dubrovnika osudio samo generala-pukovnika JNA Pavla Strugara iz Crne Gore, na sedam i pol godina zatvora i admirala Miodraga Jokića iz Srbije, koji je priznao krivnju, na sedam godina zatvora, a nitko drugi nije procesuiran pred međunarodnim ili domaćim sudovima zbog ratnih zločina izvršenih nad starom gradskom jezgrom i na širem dubrovačkom području, podsjećaju.


Također podsjećaju i da je predsjednik Republike Crne Gore, Milo Đukanović 2000. godine izrazio žaljenje "svim građanima Republike Hrvatske, posebno Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, za svu bol, sva stradanja i sve materijalne gubitke koje im je pričinio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA u tim tragičnim događajima".


- Devet godina ranije, Vlada Socijalističke Republike Crne Gore, kojoj je Đukanović bio na čelu, zajedno s njenim predsjedništvom na čelu s Momirom Bulatovićem, objavljivala je putem tada malobrojnih javnih glasila, dnevnog lista Pobjeda i Televizije Crne Gore, da Hrvati namjeravaju osvojiti Boku Kotorsku i takvom ratnom propagandom znatno doprinijela da odaziv na mobilizaciju bude masovan, napominju također udruge.


Upozoravaju i da "nema pokazatelja da se državno tužilaštvo Crne Gore ikada ozbiljno i samoinicijativno bavilo istraživanjem zločina na dubrovačkom ratištu", kao i da nije poznato ni je li poduzelo istražne radnje povodom informacije, koju je HRA dobila 26. veljače 2021. godine od Državnog odvjetništva RH, da u radu imaju nekoliko predmeta protiv crnogorskih državljana i osoba s prebivalištem u Crnoj Gori, okrivljenih za ratne zločine počinjene u Dubrovniku tijekom 1991. i 1992. godine.


Podsjećaju pritom da je na čelu Specijalnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori, koje je nadležno za procesuiranje ratnih zločina, u posljednjih šest godina Milivoje Katnić, koji je u vrijeme opsade Dubrovnika u svojstvu oficira JNA provodio vlast u osvojenom Cavtatu.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!