Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Nacionalni je dan borbe protiv nasilja nad ženama. Obilježava se u spomen na 22. rujna 1999. kada je bivši policajac na Općinskome sudu u Zagrebu, tijekom brakorazvodne parnice, pištoljem ubio tri žene, a djelatnicu suda ranio. Prošle godine u Hrvatskoj je ubijeno 13 žena, ove godine - četiri.

Tim povodom premijer Andrej Plenković istaknuo je da je borba protiv nasilja nad ženama i u obitelji prioritet Vlade RH.

- Obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u spomen na tri ubijene i jednu teško ranjenu ženu na Općinskom sudu 1999. Borba protiv nasilja nad ženama i u obitelji prioritet je Vlade RH. To je vrijednosno pitanje, obveza svih institucija i cijelog društva, objavio je premijer na platformi X.

- Počinje vrlo često psihološkim nasiljem, vrijeđanjem, omalovažavanjem, proglašavanjem da je nesposobna, luda, bolesna, nikakva majka, nikakva domaćica, nikakva supruga, slijedi vrlo često izolacija, odnosno odvajanje od kruga socijalne mreže, istaknula je Maja Mamula, Ženska soba.

Da za nasilje nema opravdanja, poručila je danas cijela Hrvatska, brojnim akcijama, performansima i edukacijama.

Mimohod u Puli

Mimohodom u organizaciji Sigurne kuće Istra i Udruge žena u Puli je u petak obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama pri čemu je istaknuto kako su u Istri u posljednjih dvadeset godina ubijene 22 žene, a većinu njih usmrtili su njihovi bračni ili izvanbračni partneri.

Prema riječima koordinatorice Sigurne kuće Istra Jadranka Černjul u posljednjih dvadeset godina u Hrvatskoj je ubijeno 400 žena.

- Zabrinjavajuća je to brojka, koja Hrvatsku svrstava na treće mjesto po broju ubijenih žena u Europskoj uniji. Samo u Istri u posljednjih dvadeset godina ubijene su 22 žene, a većinu njih usmrtili su njihovi bračni ili izvanbračni partneri. Ove godine na području Istre nije ubijena niti jedna žena i nadamo se da će tako i ostati, istaknula je Černjul.

Ona je pozdravila Vladine mjere za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece, posebno najavljeno uvođenje u zakonsku regulativu femicida kao teškog kaznenog djela te poduprla najave za uvođenjem dodatnih edukacija sudaca koji rade na predmetima nasilja u obitelji.

Govoreći o važnosti prevencije, Černjul je podsjetila da Sigurna kuća već godinama održava radionice u osnovnim i srednjim školama na temu nasilja u mladenačkim vezama.

Cilj obilježavanja ovog dana je skrenuti pozornost javnosti na problem nasilja nad ženama i poslati poruku o nultoj toleranciji na sve oblike nasilja nad ženama.

Za nasilje, poručila je predsjednica Sigurne kuće, jednostavno nema opravdanja te je stoga pozvala sve žene koje trpe nasilje, kao i one koji imaju saznanja o nasilju, da ga prijave policiji.

Što se tiče kaznenih djela s elementima nasilja, koja su počinjena na štetu žena, u prvih osam mjeseci ove godine na području Policijske uprave istarske evidentirana su ukupno 362 takva kaznena djela, što je za devet posto više nego u tom razdoblju prošle godine, kada su evidentirana 333 kaznena djela s elementima nasilja nad ženama.

Mimohod je počeo na Forumu te su se okupljeni uputili prema Trgu Portarata, gdje je izveden prigodni program koji je završio puštanjem u zrak crnih balona koji simboliziraju žene.

U Rijeci porast obiteljskog nasilja od gotovo 40 posto

Također u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u Rijeci je održan okrugli stol "Što nam kažu brojke o nasilju u obitelji", a u Slavonskom Brodu - neobičan performans, u kojem su članice grupe za ženska ljudska prava upozorile na neravnopravan status žena izvedbom Evinih kćeri.

U Rijeci se bilježi porast obiteljskog nasilja od gotovo 40 posto u odnosu na prošlu godinu.

- Tumačimo da je to rezultat upravo edukacije policijskih službenika koji u kvalifikaciji djela nasilja u obitelji sada pribjegavaju više kaznenim djelima nego prekršajima, rekla je Ingrid Mavrić, policijska službenica za nadzor i planiranje prevencije PU primorsko-goranske.

O obiteljskom nasilju svjedoče i osobe s invaliditetom.

Riječke dvije sigurne kuće uvijek su popunjene, a kroz sklonište Slavonskog Broda prošlo je 800 žena. Uz psihološku pomoć, Rijeka žrtvama pomaže i financijski.

- Nakon izlaska iz neke sigurne kuće plaćamo najam stana kroz neko još određeno vrijeme kako bi im pomogli i financijski jer često taj ekonomski aspekt, financijska ovisnost o počinitelju nasilja je jedna od glavnih razloga zbog čega se žene vraćaju počinitelju nasilja, rekla je Paula Bogović, psihijatrica i psihoterapeutkinja Udruge UZOR Rijeka.

Iskustva Brođanki govore da se 50 posto žena ipak više ne vraća.

Od iduće godine nasilnik u obitelji isključivo će kazneno odgovarati, a država osniva alimentacijski fond pa se obiteljsko nasilje više ne bi smjelo gurati pod tepih.

Počast ubijenim ženama kod Općinskog suda 

Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Rada Borić i članice Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, ministar Marin Piletić te izaslanstvo SDP-a kod Općinskoga građanskog suda položili su cvijeće i upalili svijeće u spomen na ubijene žene. 

- Ono što je Hrvatskoj posebno potrebno je edukacija. S jedne strane kroz građanski odgoj i edukaciju našeg društva kako bi se promijenilo i kako bi se shvatilo koliko je nasilje nad ženama, ali i nasilje općenito štetno za samo tkivo društva jer ga razara na temeljnim osnovama, rekao je Peđa Grbin.

Istaknuo je da najavljene izmjene Kaznenog zakona radi suzbijanja nasilja nad ženama neće riješiti problem ako ih ne prati edukacija policajaca, državnih odvjetnika i sudaca. 

Borić: Žene iz skloništa dobit će gradski stan 

Osim državnim službenicima, edukacija o nasilju potrebna je i učenicima od malih nogu, istaknula je predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba Rada Borić

- Važna nam je edukacija od vrtićke dobi. Mora prestati vršnjačko nasilje gdje mladići i djevojke misle da je jedna pljuska u redu, kako se ne bi dogodila brutalna nasilja kao što su ubojstva žena. Grad Zagreb neće ostati samo na osuđivanju nasilja nego će pomoći ženama da steknu ekonomsku neovisnost kako ne bi bile primorane vratiti se nasilniku. Omogućit ćemo ženama da nakon izlaska iz skloništa dobiju gradski stan za koji će plaćati samo režije, ali ne i najam, dodala je Borić.

Selak Raspudić: 50 posto izrečenih kazni ispod zakonskog minimuma

Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić upozorila je da MUP-ova statistika i dalje pokazuje poražavajuće rezultate, tj. 10-postotno povećanje kaznenog djela nasilja u obitelji.

- Slučajevi teškog ubojstva u pokušaju povećani su 60 posto, bilježi se 20-postotno povećanje broja tjelesnog ozljeđivanja u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. te 27-postotno povećanje teških tjelesnih ozljeda. Broj prijetnji se povećao za 17 posto, a nametljivog ponašanja za 57 posto, rekla je Selak Raspudić u izjavi novinarima.

Selak Raspudić je istaknula da bi bilo korisno predočiti temeljitu analizu izricanja kazni jer je zakonodavni okvir jedno, a praksa izricanja kazni nešto drugo. Građane zanima, dodala je, imaju li kazne odvraćajući učinak s obzirom na to da je 50 posto izrečenih kazni za najteža kaznena djela ispod zakonskog minimuma, a treba promotriti i sudsku praksu i sve što se uzima kao olakotna okolnost pri izricanju kazni.

Dodala je i kako se izdvaja podatak da je kod gotovo 75 posto počinitelja najtežih kaznenih djela nasilja u obitelji sud izrekao mjeru i obvezu liječenja od ovisnosti ili određenih psihičkih problema. To pokazuje da uzrok treba tražiti mnogo dublje i ranije, ocijenila je.

Iva Ćatipović iz Udruge SOS Rijeka smatra da je potreban strateški pristup borbi protiv nasilja u obitelj i nad ženama te dodala da podržavaju zakonske izmjene. Sanja Juras iz Ženske mreže Hrvatske naglasila je da je potreban rodno osviješten i sustavan pristup te donošenje nacionalne strategije borbe protiv svih oblika nasilja nad ženama i primjena odredbi Istanbulske konvencije te donošenje zakona koji će obuhvatiti sve oblike nasilja.

Zakonom i ponašanjem odvratiti nasilnike

Zaštitu od nasilnika žrtvama bi trebale pružiti najavljene izmjene zakona koje na snagu stupaju početkom iduće godine. Ministar Marin Piletić poručio je da se mora učiniti sve kako bi se "zakonskim okvirom i postupanjem odvratilo nasilnike od počinjenja nasilja".

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježen je minutom šutnje u Saboru. 

- Za nasilje nema opravdanja i ne možemo ga tolerirati ni u kakvom obliku. Svi mehanizmi u društvu trebaju biti usklađeni kako bi se trajno i sustavno osiguravala zaštita ranjivih skupina, podrška i pomoć žrtvama nasilja, a nasilnicima slala jasna poruka da će svaki takav zločin biti najteže sankcioniran, rekao je potpredsjednik Sabora Furio Radin, te pozvao na minutu šutnje za sve stradale žene žrtve nasilja.

- Kada je riječ o nasilju nad ženama treba biti iskren i reći da ne stojimo dobro, zapravo stojimo vrlo loše, rekla je u slobodnom govoru zastupnica Dragana Jeckov (Klub SDSS-a).

Jelena Miloš (Klub Možemo!) pozvala je na donošenje cjelovitog zakona o zaštiti žena od nasilja.

Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) rekao je da je nasilje nad ženama jedno od najkukavičkijih stvari koje može poduzeti muškarac naglasivši da ga treba intenzivnije i trajnije kazneno regulirati i oštrije kažnjavati.

I Majda Burić (Klub HDZ-a) naglasila je da je apsolutno neprihvatljivo bilo kakvo nasilje nad ženama, djecom i u obitelji.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje. U prvih osam mjeseci 2022. evidentirano je 6,1 posto više žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji.

Prošle je godine u Hrvatskoj ubijeno 13 žena, ove godine četiri. Crnu statistiku nasilja nad ženama i u obitelji nastoji se zaustaviti izmjenama zakona i strožim kaznama za nasilnike.  

B.a.B.e zaprimile 1000 poziva upomoć

U prvih osam mjeseci ove godine udruzi B.a.B.e se za pomoć obratilo 1000 žena, a zbog obiteljskog nasilja javilo se njih 426, istaknuli su u toj vodećoj hrvatskoj udruzi za zaštitu ženskih i ljudskih prava uoči 22. rujna - Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Većinom se radi o kombiniranim oblicima nasilja. Korisnice su najčešće istovremeno žrtve više različitih oblika obiteljskog nasilja - psihičkog, tjelesnog i ekonomskog nasilja te ne možemo reći da su neki oblici nasilja zastupljeniji od drugih. Najmanji je broj žrtava koje su nam prijavile seksualno nasilje, dok je broj žrtava nasilja putem interneta u enormnom porastu, ističu iz udruge B.a.B.e.

S druge strane B.a.B.e ističu i da je došlo do znatnije promjene u odnosu društva i nadležnih institucija prema nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju. Dodaju da je napredak vidljiv i na području zakonodavne regulative kroz povećanje kaznenopravnih oblika za progon i kažnjavanje nasilja u obitelji te da se zakonodavni okvir konstantno unapređuje.

Kao velik nedostatak ističu i još uvijek veliku neravnomjernu teritorijalnu zastupljenost i dostupnost udruga civilnog društva na području RH, što žrtve često dovodi u nejednak položaj. 

Krapinsko-zagorska županija prva postala Sigurno mjesto za žene

U Zaboku je objavljeno da je na inicijativu članova SDP-a Krapinsko-zagorska županija prihvaćanjem europske rezolucije prva u Hrvatskoj postala Županija - Sigurno mjesto za žene.

Prihvaćanjem rezolucije županija, gradovi i općine obvezali su se da će reagirati i učiniti više u pružanju pomoći žrtvama fizičkog nasilja, provoditi edukativne sadržaje, raditi na prevenciji i oštro osuditi te spriječiti bilo kakav diskriminirajući javni diskurs i seksizam u javnom prostoru.

Župan Željko Kolar podsjetio je da je na sjednici Županijske skupštine 28. lipnja prihvaćena odluka o rezoluciji - Sigurnog mjesta za žene.

Mnoge žene i dalje ne prijavljuju nasilje i nadaju se da će ono sâmo prestati, no to se uglavnom ne događa. Zato je besplatna linija 116 006 dostupna od 0 do 24.