Tri poginula migranta: Hrvatska upozorava na bezvizni ulazak i krijumčarske rute

U jučerašnjoj nesreći na rijeci Savi utopilo se troje ilegalnih migranata, dok potraga za mogućom četvrtom osobom i dalje traje. Dokumenti ženske osobe pronađeni su u čamcu, no policija je još nije locirala. 

Ničeno: Smrt migranata bila je nepotrebna; krijumčarski lanac brine samo profit

Pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno izjavio je u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog da je tragedija odnijela tri života, a danas se nastavlja potraga za četvrtom osobom.

Ničeno je potvrdio da je krijumčar uhićen te će biti predan pritvorskom nadzorniku, a kriminalističko istraživanje se nastavlja. U čamcu je bilo 12 kineskih državljana, jedan turski i jedan državljanin BiH.

Preživjeli su spašeni iz hladne vode, a oni koji se nalaze u bolnici nisu životno ugroženi. Nakon otpusta iz bolnice odlučit će žele li zatražiti međunarodnu zaštitu.

Posebno je istaknuo da su svi migranti imali svoje dokumente, što znači da su mogli legalno pristupiti graničnom prijelazu i zatražiti azil.

- Ova smrt je bila potpuno nepotrebna, rekao je Ničeno, naglasivši da jednom kada uđu u mrežu krijumčara, životi migranata više nisu važni, važna je samo zarada.

Govoreći o strukturi nezakonitih prelazaka, Ničeno je pojasnio da najveći dio dolazi iz zemalja koje imaju bezvizni režim s BiH i Srbijom.

Na prvom su mjestu turski državljani, a bilježi se i rast broja migranata iz Kine te u manjoj mjeri iz Rusije. Ukupno, državljani Turske, Kine i Rusije čine 43% tražitelja azila i oko 40% nezakonitih prelazaka.

Ove godine zabilježeno je 15.400 nezakonitih prelazaka hrvatske granice, što je 47% manje nego prošle godine, u skladu s općim padom migracijskog pritiska na zapadnobalkanskoj ruti.

Ipak, značajan dio migranata dolazi upravo zbog bezviznog ulaska u Srbiju i BiH, odakle ih organizirane skupine krijumčara prevoze do hrvatske granice.

Ničeno upozorava da bi usklađivanje viznih režima u regiji značajno smanjilo broj dolazaka.

Oni dođu kao turisti, a već ih na aerodromima u Sarajevu i Beogradu preuzimaju krijumčarske skupine koje ih dalje vode prema granici, istaknuo je.

Što se tiče suzbijanja krijumčarenja, Hrvatska i dalje bilježi vrlo visoke rezultate na europskoj razini.

Ove godine uhićeno je 1.179 počinitelja kaznenih djela i prekršaja povezanih s krijumčarenjem, što je 33% manje nego lani, ali i dalje iznimno visoka brojka u odnosu na ukupan pad nezakonitih prelazaka.

Ressler: Nova EU pravila donose brže postupke i jače ovlasti za povratak migranata

Ministri unutarnjih poslova država članica EU ovoga su tjedna u Bruxellesu usvojili odluke koje donose znatne promjene u načinu postupanja prema tražiteljima azila.

Riječ je o novom europskom okviru koji uključuje brže procedure, veću učinkovitost i snažniju politiku povrataka onih koji nemaju pravo boravka na području Europske unije.

Kako će se nova pravila odraziti na Hrvatsku komentirao je zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler iz HDZ-a.

Naglasio je da se EU kreće u smjeru koji Hrvatska već dugo zagovara, jasna pravila, čvrsti postupci i veće ovlasti država članica kada je riječ o povratku osoba koje nemaju pravo ostati u EU.

Ressler je istaknuo da se rasprava o europskoj migracijskoj politici ne može odvojiti od konkretnih događaja, poput jučerašnje tragedije na Savi u kojoj su migranti izgubili živote pokušavajući ilegalno prijeći hrvatsku granicu.

Prema njegovim riječima, tragedija ponovno otkriva brutalnost krijumčarskih mreža koje profitiraju na očaju ljudi, ali i ulogu hrvatske policije koja se, kako kaže, često nalazi u situacijama spašavanja života, dok se u dijelu europskih političkih krugova pokušava prikazati u negativnom svjetlu.

Govoreći o dogovoru ministara unutarnjih poslova, Ressler je pojasnio da je riječ tek o prvom koraku zakonodavnog procesa. U Europskom parlamentu sada slijede pregovori s Vijećem EU kako bi se uskladili stavovi dviju institucija.

Ipak, naglasio je, smjer je jasan - brže procedure, veća suradnja s državama podrijetla kako bi se spriječila opasna migracijska putovanja, te učinkovitiji i brži povratak onih koji nemaju pravo boravka u EU.

Pojašnjava da trenutačno tek oko 20% osoba koje dobiju rješenje o odbijanju međunarodne zaštite zaista i napusti područje Unije, što je, kako kaže, neodrživo i potkopava vjerodostojnost sustava. Zbog toga je važan i novi prijedlog Europske komisije koji predviđa uspostavu tzv. povratnih centara te strožu i bržu provedbu povrataka.

Što se tiče rokova, Ressler podsjeća da bi se migracijski pakt trebao početi primjenjivati do lipnja 2026. godine, dok se napredak u vezi s uredbom o povratcima očekuje do kraja sljedeće godine.

Ta uredba trebala bi riješiti "prazninu" u sustavu i omogućiti da se osobe vraćaju i u prvu sigurnu zemlju, što dosad nije bilo moguće u ovako širokom opsegu.

Ressler zaključuje kako je riječ o prijelomnom trenutku za europsku migracijsku politiku te da će usvajanje novih pravila o povratcima biti ključno za vraćanje povjerenja građana u sustav azila i granica Europske unije.

Račan: Hrvatska nema cjelovitu migracijsku politiku i propušta europske resurse

Saborski zastupnik SDP-a Ivan Račan komentirao je aktualnu migracijsku situaciju te ocijenio poteze Europske unije i Hrvatske.

Istaknuo je da su migracije izazvale veliko nezadovoljstvo u EU, djelomično zbog toga što je postalo iznimno teško deportirati osobe koje nemaju pravo boravka. No upozorio je da se migracije ne smiju promatrati isključivo kroz administrativni i sigurnosni okvir.

Račan naglašava da su migracije "prirodan i tisućljetni proces", koji se ne može zaustaviti državnim granicama, zakonima niti političkim odlukama.

Podsjetio je kako su se i Hrvati kroz povijest selili te da će se ljudi uvijek kretati, neovisno o političkim sustavima ili državnim granicama.

Smatra da je ključni problem Hrvatske njezina pasivnost prema velikom broju stranih radnika koji već žive i rade u zemlji.

- Mi s njima ne radimo ništa, istaknuo je, dodajući da Hrvatska ne ulaže u integraciju, učenje jezika, upoznavanje kulture i pripremu za dugoročni život u društvu. Dio njih će, kaže, ostati u Hrvatskoj i osnivati obitelji, pa je integracija nužna.

Račan je upozorio i da Hrvatska od 2015. godine nema cjelovitu migracijsku politiku. Politika je, kaže, razlomljena kroz pojedine sektorske strategije i različita ministarstva, bez jasne krovne vizije.

Govoreći o zaštiti granica, naglasio je da je odgovornost i dalje isključivo na državama članicama, jer "ne postoji jedinstvena europska policija koja bi čuvala granice EU".

Hrvatska je u nezahvalnoj poziciji jer mora štititi vrlo dugačku granicu u odnosu na svoje ekonomske i institucionalne kapacitete.

Račan smatra da je Vlada propustila povući mnogo više europskih sredstava za nadzor granica, izgradnju infrastrukture i provođenje procedura.

- Morat ćemo graditi nove centre, ali nailazimo na otpor gdje god da se planira prihvatni centar,rekao je, dodajući da Hrvatska kontinuirano propušta mogućnost maksimalnog korištenja dostupnih europskih resursa.

"Hrvatska granična policija ima dovoljno ljudi i novih vozila za nadzor granica"

Hrvatska policija nedavno je dobila 400 novih vozila za nadzor granica, a pomoćnik glavnog ravnatelja policije Zoran Ničeno pojašnjava da Hrvatska raspolaže s više od 6.500 graničnih policajaca, što je daleko više nego u okolnim državama.

Prema šengenskoj evaluaciji, to je dovoljan broj za učinkovitu zaštitu granica.

Ničeno dodaje da Hrvatska provodi poseban projekt financiran od EU, kojim se mjesečno može angažirati do 500 dodatnih policajaca, interventnih, specijalnih i temeljnih graničnih snaga, na najugroženijim područjima, prema analizama rizika.

Broj angažiranih dodatnih policajaca varira sezonski - ljeti ih je više, a zimi manje, što odgovara sezonskim promjenama u kretanju nezakonitih migracija.

Cijelu emisiju možete pogledati u nastavku: