Statičar Pojatina: Prema posljednjim analizama, neboder nije u dobrom stanju

24.11.2025.

Zadnja izmjena 09:25

Autor: V.K./U mreži Prvog/HR/HRT

Vjesnikov neboder nakon požara
Vjesnikov neboder nakon požara
Foto: Neva Zganec / PIXSELL

Statičar iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo Juraj Pojatina rekao je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" da odluka u vezi s eventualnim rušenjem zgrade Vjesnika ili obnovom ovisi o vlasniku.

Nakon pregleda i mjerenja stanja konstrukcije Vjesnikova nebodera, statičari će danas objaviti svoje mišljenje o sigurnosti nebodera.

- Ono što su naše analiza pokazale je da je stanje statike izuzetno ugroženo i preporuka će ići u smjeru uklanjanja, naglasio je.

Dodaje da zgrada nije sigurna i stupovi koji su trenutačno najkritičniji i koji su izloženi vanjskim utjecajima atmosferilija imaju, kaže, dugotrajne negativne efekte na opožarenu konstrukciju.

- Vlaga koja ulazi u opožareni element stvara dodatne kemijske reakcije koje pridonose degradacije samog beton i smanjenju čvrstoće, pa tako i stabilnosti cijele zgrade, istaknuo je.

Zagrepčane od danas očekuju nove prometne gužve zbog izmijenjene regulacije prometa na Slavonskoj aveniji, uvedene nakon požara u Vjesnikovoj zgradi. 

Proteklog vikenda počela je izgradnja privremene prometne premosnice koja će imati dva traka u svakom smjeru, a trajat će desetak dana. 

"Gužve dok se ne uspostavi promet podvožnjakom"


Pročelnik Gradskog ureda za promet Andro Pavuna izjavio je kako će velike gužve u Zagrebu potrajati dok se ne uspostavi promet podvožnjakom.

- Svojim ćemo zahvatom uspjeti vratiti, prema proračunu, dvije trećine prometa istok-zapad. To ćemo napraviti na štetu lijevih skretanja na križanju Savske ceste i Slavonske avenije. Dio će se skretanja preliti na iduće skretanje, rekao je.

Posebna se novost odnosi na javni prijevoz. Autobusna linija 107 Jankomir-Žitnjak danas dobiva prioritet prolaza, uključujući prioritet prolaza kroz Selsku cestu do Savske uz asistenciju policije.

"Jedna do 10 godina zatvora počiniteljima"


Odvjetnik Mirko Miličević rekao je da je kazna za ovo kazneno djelo koje se stavlja na teret dvojici mladića od jedne do deset godina zatvora.

- Treba imati u vidu da se radi o mlađim punoljetnicima, što znači da zakon omogućava i ublažavanje kazne. Pitanje je hoće li zbog težine posljedica ovog kaznenog djela ublažavanje doći u obzir, naglasio je.

Ne očekuje da će dobiti maksimalnu kaznu.

Jedno od glavnih pitanja je tko će nadoknaditi višemilijunsku štetu. Kazneni zakon određuje da svaki počinitelj mora nadoknaditi štetu počinjenu kaznenim djelom.

- Ovo je prekompleksno počinjenje štete da bi se odlučivalo u adhezijskom postupku unutar samog kaznenog postupka. Vjerojatnije je da će Kazneni sud uputiti oštećenike u parnicu koji će tamo dokazivati visinu štete i pokušati je naplatiti. Moguće je da će, ako se dokaže krivnja osumnjičenika, njihova imovina biti opterećena obvezom vraćanja i cijeli život štete koja nastane, istaknuo je.

"Djeca u Hrvatskoj zanemarena"


Klinička psihologinja Gordana Buljan Flander rekla je kako je u mozgu adolescenta jako snažan sustav koji traži rizike, osjećaj pripadnosti i sustav koji traži "like".

- On je jači od prednjeg dijela mozga koji je „logični” mozak. Mozak koji vidi posljedice, promišlja rizike. Taj se dio mozga razvija do 25. godine. Ako mi tim mladima ne damo obrazloženja njihovih potreba, ako ne razgovaramo s njima, ne razvijamo kod njih kritičko mišljenje, digitalnu pismenost, oni ne vide unaprijed posljedice, nego idu za rizičnim ponašanjem, istaknula je.

Tvrdi da su djeca u Hrvatskoj zanemarena.

- Djeca su nam samo deklarativno važna, a kada dođemo do konkretnih mjera da radimo s djecom na prevenciji, onda padamo na ispitu. Govorimo da imamo zakone, smjernice i protokole, ali djecu nam odgajaju algoritmi. Mladom je čovjeku potrebno, odmah i sada ponuditi druge sadržaje, naglasila je.

Dodala je kako smo i sami krivi jer ne brinemo o svojoj imovini.

Besplatne slobodne aktivnosti


- Struka već godinama govori što bi trebalo napraviti, struka godinama govori kako su nam djeca zapuštena. 95 posto djece u Hrvatskoj, govori istraživanje, koja sate i sate provode na internetu i društvenim mrežama su rekli da bi radije bili u slobodnoj aktivnosti, odnosno u druženju s prijateljima, a mi im to ne omogućavamo, naglasila je Buljan Flander.

Ističe kako danas sve slobodne aktivnosti koštaju, a roditelji nemaju vremena.

- Dajmo mladima aktivnosti koje će biti besplatne i to u školama te razgovarati s njima koja su rizična ponašanja i to da bude sustavna prevencija, rekla je.

Buljan Flander i Miličević složili sus e da ne treba objavljivati imena mlađih punoljetnika jer to ne služi ničemu nego javnom linču.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!