Novosel: Tijekom dana očekujemo jače opadanje na petrinjskom području

Situacija na terenu je pod kontrolom, kritična mjesta se nadziru, ispumpava se voda iz poplavljenih prostora, mnoge ceste i dalje su zatvorene. Šteta je golema. O poplavama, sustavu zaštite, klimatskim promjenama i vremenu razgovarali su gosti Tomislav Novosel iz Glavnog centra za obranu od poplava u Hrvatskim vodama i Tomislav Kozarić, meteorolog DHMZ-a. 

Novosel kaže da su u Karlovcu vodostaji u padu gotovo za 2 i pol metra, a za petrinjsko područje kaže da je u padu za 15-ak centimetara. 

- Danas tijekom dana očekujemo jače opadanje na petrinjskom području. Tako da do sutra ujutro za jedno pola metra bi trebao vodostaj pasti. Situacija je iskontrolirana preko noći, ova kritična mjesta su ojačana, nadvišena, kazao je Novosel.

U cijeloj Hrvatskoj kaže da se situacija stabilizirala. 

Meteorolog Kozarić kaže da gledajući od početka svibnja postoji velika količina oborina. 

- Primjerice najviše je palo u Dalmaciji. Kada se sumira zbroj, recimo prvih dvadeset dana svibnja i naravno u gorskoj Hrvatskoj, gdje je zabilježeno 500 milimetara oborina od početka mjeseca, objasnio je Kozarić.

Klimatske promjene 

Kozarić kaže da se klimatski ekstremi i promjene događaju zbog posljedica globalnog zagrijavanja. 

- Početkom industrijske revolucije pa sve do danas, sve se više atmosfera zagrijava. Naravno, osim tog povećanja topline u atmosferi što znači više energije i vlage u atmosferi, dolazi do promjene cirkulacije i te promjene zapravo uzrokuju ekstreme poput dugotrajnih toplinskih valova i suša, odnosno dugotrajnih oborinskih perioda, koje na kraju uzrokuju poplave, objasnio je Kozarić.

Priprema 

Novosel smatra da u Hrvatskoj postoji dobar sustav od obrane od poplava za razliku od ostatka Europe. 

- Imamo jako dobar sustav u obrani od poplava. Trenutno imamo sustav prirodnih retencija, Lonjsko polje, Mokro polje i Kopački rit. Trenutno smo privremeno sačuvali 900 milijuna kubika u tim poljima. Možete si zamisliti da je to direktno teklo rijekom Savom koliki bi vodostaji bili još veći na petrinjskom području, istaknuo je Novosel.

Stanje u Europi

Kozarić kaže da su najveće količine oborina na području Mediterana, općenito jugoistočna Europa. 

- Imali smo od početka svibnja to južno, jugozapadno strujanje, ciklonalnu aktivnost nad Mediteranom koja je donosila velike količine vlage na naše krajeve. Naravno zrak u kombinaciji s vlagom i kada je još s nestabilnim zrakom, osim što na širem području daje puno kiše, a lokalno daje zapravo vrlo velike rekorde kao što smo vidjeli u Gračacu, objasnio je Kozarić.

Dodaje da dijelovi Europe koji su vezani uz naše rijeke nisu toliko bili strašno kišoviti i po njemu nisu to neki rekordi oborine. 

Održavanje kanala 

Novosel kaže da se nanos vadi u svrhu održavanja plovnih puteva i protočnosti korita. 

- Nažalost ima to svoje negativne strane i pozitivne strane. Negativne strane i na tome se recimo inzistira u zadnje vrijeme da se smanji eksploatacija pijeska i šljunka jer se s eksploatacijom na neki način povećava brzina toka rijeke. S tim produbljenjem korita se smanjuje razina vode i onda odumiru šume i ostalo, objasnio je Novosel.

Nakon poplava suše?

Kozarić kaže da ovo ljeto koje je pred nama nema nekakvog značajnog pokazatelja, velikog temperaturnog odstupanja u smislu velike vrućine. 

- Niti ima neki veliki signal da bi bila suša. Što znači štoviše da prema preliminarnim sezonskim prognozama, DHMZ će krajem svibnja izraditi službenu sezonsku prognozu za ljeto, ali već preliminarni rezultati koji se nadovezuju na relativno točne sezonske prognoze za svibanj pokazuju da bi ovo ljeto imalo prosječno ili čak u nekim krajevima više oborina, rekao Kozarić.

Objašnjava da što se tiče oborina, u prognozama koji oni vide, nažalost ne mogu vidjeti signali za ovakve ekstreme kakvi su posljednjih dana bili. 

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: