Nužni dodatni napori kako bi se smanjio otpad u kućanstvima

Iako se Hrvatska nalazi među država članicama Europske unije (EU) s najmanje bačene hrane po glavi stanovnika, potrebni su dodatni napori kako bi se smanjio otpad koji nastaje u kućanstvima, izvijestilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u povodu obilježavanja Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane.

U Hrvatskoj se, kako su naveli, prema posljednjim službenim podacima godišnje baci više od 286.000 tona hrane, od čega najveći dio otpada nastaje u kućanstvima.

- Iako veseli podatak da se Republika Hrvatska nalazi među državama članicama EU-a s najmanje bačene hrane po glavi stanovnika (71 kg), svakako je potrebno uložiti dodatne napore, i to upravo na smanjenju otpada u kućanstvima, istaknuli su iz Ministarstva.

Podsjetili su da je u 2023. sklopljen i dobrovoljni sporazum "Zajedno protiv otpada od hrane", koji je potpisalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te 44 potpisnika, predstavnika proizvođača i prerađivača hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja i tvrtki.

Za smanjenje otpada od hrane, kako su naveli, u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) Hrvatskoj je isplaćeno 1,84 milijuna eura nepovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banki hrane te su dodatno u rujnu sklopljeni novi ugovori vrijedni 1,36 milijuna eura.

Sve dosadašnje aktivnosti dio su Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane u RH za razdoblje od 2023. do 2028., čiji je cilj smanjenje otpada od hrane za 30 posto do 2028., ističe se u priopćenju.

Također se navodi kako je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro danas sudjelovao na otvorenju izložbe "Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati" u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK). Izložba se održava radi podizanja svijesti i veće informiranosti potrošača o važnosti sprečavanja stvaranja velikih količina otpada te potrebe za smanjivanjem otpada u kućanstvima.

Dabro je, među ostalim, kazao kako je u 2023. donirano oko 1800 tona hrane, što je porast od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu.

- Na svakome od nas je dio odgovornosti da spriječimo i smanjimo nepotrebno bacanje hrane, rekao je Dabro te dodao kako se samo zajedničkim djelovanjem i razmjenom znanja i iskustava mogu napraviti znatni iskoraci. Kazao je kako vjeruje da će budućnost pokazati da su upravo mlađe generacije nositelji ekološke svijesti i budućnosti Hrvatske.

Doniranje hrane

Karlovački Crveni Križ osnovao je banku hrane, ima i socijalnu samoposlugu, no prostori su prazni. Donacije tvrtki i trgovačkih kuća rijetke su, a siromašnih je građana u županiji dosta.

- S Kauflandom imamo potpisan ugovor o donaciji, ali ništa nije stalno i sigurno. Trgovački lanci, obrtnici, OPG-ovi svi koji imaju višak ponude neka nas slobodno nazovu, poručila je Branka Hastor, ravnateljica Crvenog križa Karlovac.

Tvrtke su lani donirale rekordnih tisuću osamsto tona hrane, gotovo petina više nego godinu prije.

- Kako rastu donacije hrane tako nažalost rastu i potrebe. Primjećujemo na terenu više onih koji sa zahvalnošću prihvaćaju pomoć u hrani i higijeni, rekala je Jelena Lončar, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.

Zagrebački Crveni križ dobio je od Ministarstva poljoprivrede novih 25 tisuća eura financijske pomoći. Dobro će doći jer oko 900 građana svakog mjeseca prima pakete donirane hrane.

- Ono što se najmanje donira su dugotrajni prehrambeni proizvodi i higijenske potrepštine. Mi to nadoknađujemo sa donacijama iz aplikacije Europskog Fonda za pomoć potrebitima, ali to nije kontinuirana pomoć, rekao je Petar Penava, ravnatelj Crvenog križa Zagreb.

Hrvatska je uspostavila djelotvorniji sustav doniranja. Imamo banke hrane u devet naših županija, 145 posrednika, no izazova je mnogo.

- Još u jedanaest županija moramo provesti program da uspostavimo banku hrane da bi omogućili daljnji rast ovih brojaka u doniranju hrane, istaknuo je Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede.

Hrvati nažalost bacaju previše hrane, na godinu 286 tisuća tona ili 80 kilograma po stanovniku.

- Plan je da smanjimo u nekoliko sljedećih godina količinu hrane koja se baca za 30 posto, istaknuo je Zdravko Tušek, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede.

Kako bismo smanjili bacanje hrane, uštedjeli novac i očuvali okoliš, bilo bi najbolje ojačati sustav doniranja i kampanju Ministarstva poljoprivrede "Pojedi-podijeli."