Uskrsna košarica sve skuplja: Zašto Hrvatska prednjači po inflaciji?

Uskrsna košarica ove je godine skuplja oko deset posto, a Hrvatska je u ožujku zabilježila najveću stopu inflacije u eurozoni. Što možemo očekivati u nadolazećim tjednima ako se energetska kriza nastavi, i zašto se nakon svake krize cijene rijetko vraćaju na prijašnju razinu?

O aktualnoj problematici cijena i inflatornih pritisaka, ususret Uskrsu, detaljnije se govorilo u emisiji Otvoreno.

Gosti emisije bili su: Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Mirko Budimir, dopredsjednik HUP-a - Udruge trgovine, Marko Pavić iz HDZ-a te Josip Tica, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a. 

Budimir: Inflaciju pogoršavaju strukturne slabosti našeg gospodarstva

Dopredsjednik HUP-a - Udruge trgovine Mirko Budimir istaknuo je kako Hrvatska, kao malo gospodarstvo, uvelike ovisi o kretanjima na europskom i svjetskom tržištu.

- Naše gospodarstvo vezano je za europsko i svjetsko gospodarstvo. Nismo samodostatni u proizvodnji i sve se to prelijeva na naše tržište, rekao je Budimir.

Dodao je i da problem nije jednostavan te da uzroke vidi dublje u strukturi gospodarstva.

- Imamo gospodarstvo koje možemo nazvati bolesnim. Pokušavamo ga liječiti, ali ta terapija zasad ne daje rezultate, naglasio je.

Govoreći iz perspektive trgovaca, Budimir je odbacio tezu da su oni glavni generator inflacije.

- Trgovci su samo jedan kotačić u sustavu i rade uz marže koje nisu značajno mijenjane posljednjih nekoliko godina. Njihov doprinos inflaciji je minimalan, poručio je.

Na pitanje što konkretno smatra "simptomima" takvog gospodarstva, Budimir je izdvojio nekoliko ključnih slabosti.

- Ne proizvodimo dovoljno vlastitih proizvoda, nemamo razvijenu industriju i ovisni smo o uvozu. Uz to, turizam je naša glavna gospodarska grana, ali riječ je o osjetljivoj i nisko profitabilnoj djelatnosti, objasnio je.

Upozorio je i na dodatne strukturne probleme, poput rasta plaća u javnom sektoru i niske produktivnosti.

- Produktivnost nam je oko 50 posto prosjeka Europske unije. Kada sve to zbrojimo - ovisnost o uvozu, strukturu gospodarstva, produktivnost - dobivamo sliku problema s kojim se suočavamo, zaključio je.

Marko Pavić: Tri stupa Vlade protiv rasta cijena

Marko Pavić je istaknuo kako je recentno ubrzanje inflacije prvenstveno posljedica globalnih energetskih poremećaja.

- Ovo ubrzanje inflacije prije svega je posljedica energetskog šoka, gdje je 20 posto svjetskog transporta nafte i plina blokirano u Hormuškom tjesnacu, rekao je Pavić.

Dodao je kako je utjecaj tog šoka na Hrvatsku iznosio oko 0,8 postotnih bodova, što je, prema njegovim riječima, manje nego u nekim drugim državama.

- Irska i Španjolska imale su rast od 1,1 posto, a Latvija i Litva 1,2 posto, naveo je.

Govoreći o životnom standardu, Pavić je istaknuo rast plaća u Hrvatskoj u posljednjem desetljeću.

- U zadnjih deset godina plaće su se udvostručile. Prosječna plaća iznosi 1511 eura, a mirovina 741 euro. Realni rast je nešto manji od 50 posto, rekao je.

Upitan o usporedbi sa susjednom Slovenijom, Pavić je istaknuo da je kupovna moć hrvatskih građana trenutačno veća.

Dodaje da iako su u Sloveniji dodaci na plaću veći, porezi su također znatno viši, što utječe na ukupni standard života.

- Treba gledati širu sliku. Porezi su u Sloveniji viši, ali i zemlja su koja je deset godina prije Hrvatske ušla u Europsku uniju i dulje koristi EU fondove. Kada se uzmu u obzir svi ti faktori, situacija postaje jasnija, poručio je.

Naglasio je i kako Vlada pokušava ublažiti posljedice inflacije kroz nekoliko ključnih mjera.

- Tri su stupa na kojima radimo: zaštita kupovne moći građana, stabilnost gospodarskog rasta i socijalna inkluzija, objašnjava.

Tica: Domaća industrija teško prati rast troškova

Hrvatska je u ožujku zabilježila najvišu stopu inflacije u Eurozoni, što je otvorilo pitanje što stoji iza tog trenda.

Josip Tica, predsjednik Savjeta za gospodarstvo SDP-a, pojasnio je da su glavni uzroci domaći. 

- Nakon početnog šoka izazvanog ratom u Ukrajini, deformacije u gospodarstvu dodatno su pojačale inflaciju, prvenstveno načinom na koji se koriste europski fondovi, rekao je. U odnosu na naših 17 najvažnijih partnera, naša kumulativna inflacija je 15 posto viša, kazao je.

Tica je naglasio da domaća industrija teško prati rast troškova.

- Od početka 2022. ugašeno je oko 50.000 radnih mjesta u industriji. To se u prosjeku prikriva otvaranjem radnih mjesta u građevinskim projektima, objasnio je.

Dodao je da velike građevinske narudžbe dodatno povećavaju cijene.

- Građevinarstvo nije moglo isporučiti toliku količinu radova, što je rezultiralo rastom troškova života, rekao je.

Istaknuo je da inflacija najviše pogađa umirovljenike i osobe s nižim primanjima.

Posljedice se vide u padu kupovne moći, višim troškovima i gubitku radnih mjesta u industriji, zaključio je.

Jović: Poskupljenja nadilaze statistike - inflacija ugrožava građane

Danas su predstavljene nove procjene troškova uskršnje potrošačke košarice. Najskuplja košarica je u odnosu na prošlu godinu skuplja oko 12 posto, srednja oko 10 posto, dok je najskromnija poskupjela gotovo 6 posto.

Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, upozorio je da problemi s inflacijom nadilaze pojedine sektore.

Naglasio je da statistike i usporedbe s drugim zemljama često zamagljuju stvarnost.

- Sudski službenici žive od 1.250 eura neto, a gotovo 750 tisuća umirovljenika s oko 617 eura, te su na granici siromaštva. Nitko iz politike ili gospodarstva ne objašnjava kako se od toga može živjeti, dok se istovremeno barata statistikama da je kod nas jako dobro, upozorio je.

Jović je dodao da problemi inflacije u Hrvatskoj nisu počeli s krizama na Bliskom istoku, već su duboko ukorijenjeni u domaćem gospodarstvu.

- Naša država i poduzetnici broje dobit, a građani, radnici i umirovljenici - gubitke. Inflacija nas je 2023. godine svrstala među tri zemlje s najvišom stopom rasta cijena, rekao je.

Osvrnuo se i na učinke poskupljenja košarica na kupovnu moć.

- Analiza za razdoblje 2023. - 2026. pokazuje da će raspon smanjenja kupovne moći u Hrvatskoj biti od 28 do 48 posto, ovisno o vrsti košarice, dodao je.

Jović je zaključio apelom na hitno rješavanje problema.

- Eskalacija sukoba u inozemstvu samo pojačava naše domaće probleme. Umjesto političkih prepucavanja, trebali bismo početi rješavati probleme već od sutra, poručio je.

Zašto cijene osnovnih proizvoda ne padaju nakon krize?

Dopredsjednik HUP-a - Udruge trgovine, Mirko Budimir, objasnio je da se smanjenje cijena ne događa jednako za sve proizvode.

- Neki proizvodi, poput goriva, spuštaju cijenu kad kriza prođe. No u trgovini postoje ekonomske zakonitosti koje diktiraju da se nakon određenog razdoblja formira nova ravnoteža, objasnio je.

Dodao je da je taj fenomen univerzalan, ne samo u Hrvatskoj.

- Primjerice, automobil koji kupujete nikad neće postati jeftiniji nego što je sada - njegova cijena se stalno povećava zbog tržišnih uvjeta. Isto vrijedi i za mnoge druge proizvode, rekao je Budimir.

Naglasio je da struktura troškova proizvoda određuje hoće li cijena pasti.

- Ako je osnovna komponenta proizvoda, poput nafte, poskupjela, cijena će se smanjiti kada padne cijena te sirovine, zaključio je.