O femicidu: Još nije dovoljno visoko na listi prioriteta da se stvari mijenjanju

U 2021. godini u Republici Hrvatskoj ubijeno je 14 žena, ove godine 12. Posljednji slučaj dogodio se jučer u Novskoj - prijavljeni nasilnik, koji je u zatvoru bio i ranije zbog ubojstva, presudio je ženi potom i sebi. Istovremeno, broj prijava nasilničkog ponašanja se smanjuje što upućuje na to da žene manje prijavljuju lakše oblike nasilja pa se za ono i ne sazna. O tome su u Studiju 4 govorile Željka Barić, ravnateljica Doma Duga Zagreb za djecu i odrasle žrtve nasilja i Iva Čatipović, pravna savjetnica i koordinatorica SOS Centra za nenasilje i ljudska prava Rijeka. 

- Ovo je preučestalo - u 10 dana dva ubojstva. Ovo što se događa nas podsjeća i upozorava da nešto u koordinaciji, pristupu, procjeni rizika kao takvog, nije dobro odrađeno. Kada već imamo greške, a imali smo ih u povijesti puno, trebalo bi na njima učiti, rekla je Barić. 

Čatipović je govorila o procjeni rizika rekla, rekla je da moramo imati bolji, kvalitetniji i sveobuhvatniji sustav utemeljen na znanosti.

- Znakovi upozorenja za femicid postoje, zna se da je za ženu žrtvu nasilja najrizičniji period nakon što nasilnik najavi odlazak i nakon što ode, ali mi to u praksi ne primjenjujemo, dodala je.

Ne postavlja pitanje je li mjera bila dobro provedena ili ne, već da li je ta mjera uopće bila prikladna s obzirom na stupanj rizika ili je taj počinitelj trebao biti u istražnom zatvoru.

- Procjena rizika i kontrola rizika su dva najbitnija momenta u održavanu reda i zaštite žrtava od nasilja u obitelji, rekla je Barić.

Postoje načini i metode, dodala je, kako se može procijeniti rizik. Smatra da sama mjera zabrane pristupa nije loša, ali ovisi kome se može izreći.

- Odgovornost je na svakome od nas, na sustav u cjelini. Sustav očito ne funkcionira, njegov veliki problem je segmentiranost, nema dovoljno dobre komunikacije i tu nastaju problemi. Moramo naglasiti da u sustavu često nema dovoljno resursa, pristupa edukaciji, superviziji što je potrebno da se odrade svi zahtjevi, rekla je Čatipović.

Smatra da trebamo učiti na greškama - treba napraviti kompletnu analizu sustava, strategiju i akcijski plan za promjene i treba postojati politička volja da se to sve odradi.

- Ova problematika nije još uvijek dovoljno visoko na listi prioriteta da se stvari mijenjanju, one se mogu mijenjati, ali nam fali politička volja i potpora, dodala je.

Barić je govorila o sustavu kontrole izrečenih mjera, kaže da je to dobro zamišljeno i provodi se sve bolje.

- Žrtva koja je zaštićena zabranom pristupa od strane počinitelja dobiva telefonski kontakt na koji se može javiti. Ta poveznica funkcionira relativno dobro, idemo prema boljem, ali mora biti gotovo savršeno, dodala je.

Osvrnula se na počinitelje koji izlaze iz istražnog zatvora, rekla je da bi žrtve trebale dobiti informacije o tome.

Čatipović smatra da treba raditi na tome da imamo minimalni standard kvalitete usluge i ne može se desiti da toliko varira od toga tko taj dan radi.

- Ne smije u 21. stoljeću događati da žena dođe u policijsku postaju prijaviti nasilje, a da joj se kaže "sami ste si birali partnera, sami si to riješite, mi imamo pametnijeg posla", ističe.

Naglasila je da godinama broj prekršajnih blažih oblika nasilja pada, ali raste broj prijavljenih kaznenih djela.

- Statistike u zahtjevne za tumačenje, kod nas se ne vode dovoljno sveobuhvatno, dodala je.

Nedvojbeno je, smatra, da se nasilje brutalizira, da je veći broj nasilja u kaznenopravnoj sferi i da broj femicida neprihvatljivo raste.