Milanović: EU nije država i njezina vanjska politika ne postoji

Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu obilježava 64. obljetnicu i Dan Fakulteta. Osnovan je 1962. kao prva institucija koja obrazuje politologe i novinare te je tijekom posljednjih šest desetljeća postao središte za proučavanje politike, medija i društva. Obljetnica se obilježava svečanom sjednicom na kojoj su dodijeljene nagrade najboljim studentima i profesorima, a čestitao im je i predsjednik Zoran Milanović. 

Dekan Fakulteta političkih znanosti Dario Nikić-Čakar istaknuo je važnost očuvanja akademske tradicije, ali i odgovornost prema budućim generacijama studenata.

- Bogata povijest fakulteta, u koju su utkane profesionalne i osobne priče brojnih generacija profesora, zaposlenika i studenata, obvezuje nas da čuvamo i razvijamo ono što su naši prethodnici izgradili. Istodobno, podsjeća nas na odgovornost koju imamo prema generacijama koje dolaze i kojima ćemo ostaviti fakultet u naslijeđe. Zato današnjom svečanošću odajemo počast ne samo onima koji su gradili i oblikovali naš fakultet nego i njegovoj budućnosti, novim generacijama studenata, a posebno onima koji su prije samo mjesec i pol dana prvi put zakoračili u prostore fakulteta, poručio je Nikić-Čakar.

U izvješću o radu u akademskoj godini 2025./2026. dekan je najavio i reformu studijskih programa. Planira se prelazak studija politologije s modela 4+1 na model 3+2 te modernizacija studija novinarstva, s većim naglaskom na suvremene medije i komunikacije.

Fakultet također nastavlja rad na prijedlogu novog diplomskog studija strateškog komuniciranja.

Milanović: Nacionalni interes mora biti temelj politike

Predsjednik Republike Zoran Milanović osvrnuo se na položaj Hrvatske unutar Europske unije, poručivši kako je nakon 13 godina članstva potrebno kontinuirano preispitivati nacionalne interese i koristi koje Hrvatska ostvaruje.

- Hrvatska je članica EU već 13 godina i legitimno je i potrebno pitati se što imamo od tog članstva iz perspektive nacionalnog interesa koji je trajan i stalan. Treba si postavljati ta pitanja i davati odgovore ne zbog toga da bismo raspisivali referendum o izlasku iz EU jer to nije ni realno niti pametno, rekao je Milanović. Međutim, postavljati pitanja je potrebno jer u politici, posebno u državništvu, onaj tko se ne ponaša u skladu s nacionalnim interesima zaslužuje sažaljenje, rekao je predsjednik Milanović i dodao kako on „pokušava vidjeti što je to naš nacionalni interes“.

Naglasio je da nacionalni interes mora biti temelj političkog djelovanja, pri čemu je kao ključne pokazatelje naveo sigurnost, gospodarski rast i životni standard građana.

Kritizirao je i funkcioniranje europske vanjske politike, ustvrdivši da Europska unija nije država te da njezina zajednička vanjska politika zapravo ne postoji.

- EU nije država i ne može biti država. Nije tako zamišljena. Njezina vanjska politika ne postoji. Cijena toga je da hrvatska vanjska politika ne postoji, i ne samo hrvatska, ustvrdio je predsjednik Republike.

"Kritički promišljati o demokraciji i politici"

Govoreći o aktualnom stanju demokracije, Milanović je pozvao akademsku zajednicu i medije na kritičko promišljanje svjetskih političkih odnosa.

Pritom je otvorio pitanje vjerodostojnosti onih koji drugima drže lekcije o demokraciji, osvrnuvši se na sukobe povezane s ustavnim sudovima u Hrvatskoj i Poljskoj te na upad u američki Kongres 2021. godine.

- Želim da uz vas i poneka redakcija novina počne pisati i promišljati o tome kako se stvarno odvijaju svjetski odnosi, tko je tu stvarno dobar, tko je cinik, tko cijelo vrijeme laže i što je to demokracija. Sukob u našem Ustavnom sudu, događaji u Poljskoj i upad u američki Kongres 2021. godine otvaraju pitanje može li nam itko iz tih krugova držati lekcije o demokraciji, zapitao se Milanović.

Važnost društvenih znanosti i izazovi umjetne inteligencije

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić upozorio je na važnost društvenih znanosti u vremenu geopolitičkih izazova i sve izraženijeg nepovjerenja u institucije. Posebno je istaknuo ulogu novinarstva u pružanju provjerenih i točnih informacija te potrebu ravnopravnog vrednovanja svih znanstvenih područja.

- Moj stav je bio, i stav uprave, da naprosto moramo sve jednako vrednovati, jer su svi važni, poručio je Lakušić, osvrnuvši se na prijedloge da društvene znanosti u programskom financiranju dobiju manje sredstava od STEM područja.

Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec upozorila je na izazove koje razvoj umjetne inteligencije donosi znanosti i visokom obrazovanju, osobito pri vrednovanju znanstvenih projekata i studentskih radova. Naglasila je i važnu ulogu Fakulteta u obrazovanju budućih stručnjaka za javnu upravu, političke institucije, medije i civilno društvo.

Na svečanoj sjednici sudjelovali su i predstavnici Vlade i Hrvatskog sabora. Svečanost je zaključena dodjelom nagrada i priznanja istaknutim studentima, profesorima, umirovljenim nastavnicima i partnerskim organizacijama.