Google gradi podatkovni centar, mještani zabrinuti zbog potrošnje energije i vode

Podatkovni centri postaju ključna infrastruktura digitalnog doba, ali njihova gradnja otvara i sve više pitanja o potrošnji energije, vode i utjecaju na okoliš. Jedan od takvih centara Google gradi se u austrijskom Kronstorfu, mjestu s nešto više od 3000 stanovnika nedaleko Linza.

Koliko će energije trošiti, kakve će koristi donijeti lokalnoj zajednici i što zabrinjava stanovnike i ekološke udruge?

Baš kada se činilo da je ideja stara 20-ak godina o izgradnji podatkovnog centra u Gornjoj Austriji zaboravljena, u travnju ove godine u Kronstorfu su se napokon pojavili građevinski strojevi.

Uslijedili su prosvjedi mještana i aktivista zato što nije provedena procjena utjecaja na okoliš, pri čemu se njih prikazuje kao protivnike napretka.

- Od ovog projekta nema nikakve koristi. Provodi se isključivo digitalni kolonijalizam, uništava se naše poljoprivredno zemljište, troši se previše energije i rasipa naša voda iz rijeke Enns, a zauzvrat se otvara samo 70 radnih mjesta, uz gotovo nikakav komunalni porez, rekao je Harald Muellner, aktivist Građanske inicijative protiv podatkovnog centra u Kronstorfu.

Podatkovni centar je niknuo točno preko puta kuće Mate Ćosića koji se doselio u ovaj kraj prije 30 godina. Kaže kako je više puta odlazio na sastanke na kojima su predstavnici investitora i vlasti mještanima satima davali odgovore na njihova pitanja.

- Mi moramo biti svjesni da ta tehnologija napreduje brzim korakom, da je bez te tehnologije nezamislivo da se dalje živi i radi. Tako da s jedne strane moramo to podržati. Sada hoće li to biti pored moje kuće ili 100 kilometara dalje, to ne odlučujemo mi. Stjecajem okolnosti je pored moje kuće, naveo je Mato Ćosić.

Trenutačno je izgrađena polovica kapaciteta, na zemljištu većem od 70 nogometnih igrališta, koji bi nakon planiranog proširenja trebao imati snagu do 500 megavata. U konačnici bi postrojenje trebalo biti dva i pol puta veće, zbog čega lokalna samouprava ne krije zadovoljstvo.

- Već 20 godina osjećamo pozitivne učinke, ponajprije kroz razvoj stanogradnje. Postali smo zanimljivi investitorima, ali i pružateljima različitih usluga. Sam Google ovdje ulaže milijarde eura. Usto, ovdje posluje više od 200 građevinskih tvrtki iz Gornje Austrije koje plaćaju znatne poreze i ostvaruju prihode. Kada krene izgradnja druge faze, bit će otvoreno još nekoliko stotina radnih mjesta, što donosi kontinuirane prihode od poreza, rekao je Hannes Omer, predsjednik Općinskog vijeća.

Ovo što se događa u Kronstorfu samo je mali dio globalne slike. Analitičari procjenjuju da bi se do 2030. godine u podatkovne centre moglo uložiti oko 5,2 bilijuna američkih dolara. Otpor raste diljem svijeta, osobito u SAD-u, gdje se nalazi najveći broj podatkovnih centara, a sve se više širi i Europom.

U Europi već ima stotine podatkovnih centara, ali njihova se izgradnja tek zahuktava. U želji da uhvati korak za umjetnu inteligenciju i digitalnu infrastrukturu, Europska unija se obvezala da će do 2035. godine utrostručiti svoje kapacitete podatkovnih centara.

No podatkovni centar nije klasična tvornica. S obzirom na to da neprestano radi, troši električnu energiju koja odgovara potrošnji stotina tisuća kućanstava.

- Zato je potrebno izgraditi ili povećati nove prijenosne kapacitete, što je skupo i utječe na ostale potrošače priključene na mrežu. Potrebno je izgraditi novi 220-kilovoltni dalekovod. Troškovi se obično se raspodjeljuju na lokalne zajednice ili potrošače. Realno je očekivati i veće račune za struju. Zamislite da imate hotel. U pojedinim sezonama dolazi mnogo gostiju, dok u drugima hotel možda nije popunjen. Ako je vaš hotel neprestano popunjen i onda dovedete nove korisnike, morate svima povećati cijene, objasnio je Behnam Zakeri, profesor na Institutu za obradu podataka, energiju i održivost sa Sveučilišta u Beču.

- Iza rada na daljinu, videopoziva, internetskih trgovina, zapisa na društvenim mrežama i aplikacija umjetne inteligencije nalaze se hale pune servera, optičkih kablova, trafostanica i elektrana. Iako rado prihvaćaju usluge koje donosi tehnologija, građani diljem svijeta bi najradije da cijenu zato plati netko drugi.