16:54 / 18.02.2022.

Autor: Hina/HRT

Obuljen Koržinek: U Europskoj komisiji nikoga se ne povlači za rukav

Nina Obuljen Koržinek

Nina Obuljen Koržinek

Foto: Marin Tironi / PIXSELL

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je u petak kako "nitko nikoga na hodnicima Europske komisije ne povlači za rukav" jer je interes Komisije pomoći državi članici, a države da iskoristi ono što ima na raspolaganju, što Hrvatska i radi. 

- Ondje se zaista nikoga ne povlači za rukav, nego se argumentirano razgovara. Cijelo vrijeme imamo otvoren dijalog sa svim službama EK, oni su dobro upoznati s dinamikom rada na projektima i sa svim teškoćama s kojima se suočavamo, rekla je Obuljen Koržinek na konferenciji za novinare. 


Na taj se način osvrnula na izjavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je rekao da je premijer Plenković u Bruxellesu "morao nekoga povlačiti za rukav i žicati u ime Hrvatske" kako bi se produljio rok za korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti (EUSF) za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu do lipnja 2023.


Ministrica je izrazila zadovoljstvo time što se moglo svjedočiti da Vlada ima povjerenje Komisije, da ono što radi, radi odgovorno i profesionalno i da argumenti koje su iznijeli opisuju specifičnost hrvatske situacije, a to je činjenica da su isto geografsko područje pogodile dvije katastrofe u razdoblju kraćem od godine dana. 

- Takva je situacija presedanska u onom dijelu u kojem je potrebno intervenirati vezano uz jednu i drugu alokaciju istovremeno. Sve se to događa u kontekstu pandemije koja je u velikoj mjeri otežala, u različitim segmentima, rad na hitnim mjerama obnove, pojasnila je Obuljen Koržinek.

U skladu s tim, rekla je, omogućit će se da se u cijelosti realiziraju novčana sredstva iz jedne i druge alokacije, koristeći institut više sile. 

Ministrica je navela kako se dinamika korištenja novčanih sredstava "odvija sukladno planovima", o čemu redovito izvještavaju EK, uz ono što su do sada komunicirali što se tiče Zagreba, gdje je riječ o kompleksnim projektima infrastrukture, posebno u dijelu zdravstva, obrazovanja, javnih zgrada i zgrada kulturne baštine.

Istodobno, kaže, informiraju Komisiju o planovima i tijeku trošenja novčanih sredstava koja će biti prihvatljiva za petrinjski potres, a Obuljen Koržinek vjeruje da će se uz pojačan angažman svih resora i znatno ubrzanje radova - nakon što su zahtjevni procesi izrade dokumentacije završeni - ubrzati i konstrukcijska sanacija, odnosno pripremiti kompletna dokumentacija vezana uz već učinjene radove na sanaciji infrastrukture u Zagrebu i na području Sisačko-moslavačke županije kako bi cjeloviti izvještaji mogli biti predani, akreditirani, a novčana sredstva refundirana. 

Ugovoreno više od 150 projekata za 3,5 milijarde kuna, kroz godine će biti potrebna dodatna zaduživanja

Govoreći o obnovi kulturne baštine u Zagrebu, ministrica kulture podsjetila je kako je ugovoreno više od 150 projekata ukupne vrijednosti malo više od 3,5 milijarde kuna. 

Pojasnila je i kako se samo jedan dio radova smatra opravdanim troškom i može se sufinancirati sredstvima EUSF-a, a nastavak obnove, do cjelovite obnove, financirat će iz NPOO-a, neka novčana sredstva postojat će i u višegodišnjem financijskom okviru.

Sasvim je sigurno, dodala je, da ćemo se morati dodatno zaduživati kako budu prolazile godine.

Što se tiče Ministarstva kulture, navela je kako je do sada za malo više od 50 projekata kompletno završena dokumentacija i proces nabave radova i oni su krenuli u realizaciju. Za manje objekte, vrijednosti između pet i 10 milijuna kuna, očekuju da će projekti biti kompletno završeni do ljeta.

Pedesetak projekata je u fazi završetka izrade projektne dokumentacije, što se očekuje do kraja veljače, ili su u završnoj fazi pripreme za raspisivanje nabave za izvođenje radova, a očekuje se da će se realizirati do ljeta s obzirom na ozbiljan broj projekata manje vrijednosti. 

Obuljen Koržinek rekla je da nije realno niti dokumentaciju završiti do ljeta za složenije objekte poput katedrale, Muzeja Mimara i Muzeja za umjetnost i obrt koji će kasnije krenuti u realizaciju. 

Upitana može li istaknuti neki manji projekt koji je najdalje odmaknuo, spomenula je dio nekih manjih gradskih uredskih zgrada, daleko su odmaknuli radovi na nekim zgradama sudova, a za dva ili tri sakralna objekta gotovo su završeni radovi.

- Uvijek ovisi o opsegu radova i o tome je li ta građevina doživjela progresivnu štetu. One zgrade koje su doživjele znatnu progresivnu štetu, tu se proces projektiranja, odnosno izrade elaborata vratio gotovo na početak pa će biti kašnjenja, objasnila je Obuljen Koržinek.

Kao primjer takvih zgrada navela je Petrovu crkvu koja je završila dokumentaciju, provela nabavu za radove, no bilo je progresivne štete. Tu su i crkva sv. Katarine, buduća zgrada Hrvatskog povijesnog muzeja i bivša zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda koja je bila označena crvenom naljepnicom, no nakon petrinjskog potresa postala je opasna za prolaznike i trebalo je hitno intervenirati teškim skelama.

Naglasila je kako su svaka zgrada i spomenik u nekom posebnom statusu i za svaki postoje specifični izazovi.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!