OECD postavlja nove standarde: Što to znači za hrvatsko zdravstvo?

U zemljama OECD-a - Organizacije za ekonomski razvoj i suradnju - zdravstveni sustavi čine približno 10% BDP-a i oko 10% ukupne zaposlenosti, što zdravstvo svrstava među najvažnije sektore razvijenih gospodarstava. Što pristupanje Hrvatske toj organizaciji znači za budućnost hrvatskog zdravstva - bilo je središnje pitanje Foruma koji se održao u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" u Zagrebu.

Prema OECD-u, uspjeh zdravstvenog sustava ne ovisi samo o ulaganjima, nego prije svega o kvalitetnom upravljanju, dobrim liderima, učinkovitoj organizaciji, prevenciji i odlukama koje se temelje na podacima.

- Zadnjih godinu i pol dana kontinuirano mijenjamo smjer u smislu naglašavanja preventive. Kroz digitalizaciju zdravstvenih podataka za onkološku bazu jedan je od primjera kako ćemo brže pratiti ishode. Kroz digitalizaciju koju provodimo – digitalizacija puta lijek je nešto gdje ćemo u realnom vremenu pratiti gdje lijek ide i što donosi kao ishod, izjavila je Irena Hrstić, ministrica zdravstva.

Velika boljka zdravstvenog sustava dug je prema veledrogerijama koji trenutačno iznosi 800 milijuna eura.

- To su stvarno ogromni iznosi. Ogromno je kašnjenje. Stvarno smatramo da država mora pokazati svojim primjerom i poštivati svoje zakone. Hrvatski poslodavci uplaćuju milijarde u hrvatski zdravstveni sustav i imaju aposluto pravo tražiti zdravstveni sustav koji je brz, koji je efikasan bez lista čekanja i s fantastičnim ishodima liječenja, istaknula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Zato je, kažu, važno i tko upravlja u zdravstvenom sustavu.

- Jedina je tema da ti ljudi mogu doći na vrh po potpuno reguliranim pravilima, na način da nitko od nas svoje normalne instikte, koje svi mi imamo, a to je da zaposlimo i promoviramo prijatelje, rođake, one kojima smo dužni ili nismo dužni na mjesta na koje ne bi trebali, rekao je Stjepan Orešković, voditelj PDSS-a Menandžment u zdravstvu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Zdravstvene podatke i umjetnu inteligenciju treba pametno iskoristiti.

- Jako puno se gvori o umjetnoj inteligenciji kao o nekakvoj nadogradnji. Algoritmi, sve je to super, ali ako nema ispravnih i relevantnih podataka na kojima ćemo učiti umjetnu inteligenciju, sve je to propalo, napominje Siniša Krajnović, predsjednik Uprave Ericsson Nikola Tesla.

Znanstvenik Igor Rudan kaže kako upravo radi na Oxfordu i Edinburghu. Rade na nečemu što nazivaju ideometrijom, novom znanošću koja uspoređuje odluke i ideje umjetne inteligencije i ljudi udruženih u razne konzorcije.

Ulazak u OECD može biti poticaj reformama. Hoće li one donijeti učinkovitiji sustav, kraće liste čekanja i kvalitetniju zdravstvenu skrb, pitanje je na koje građani očekuju konkretne odgovore.